Koliko je proizvoÄ‘aÄa obustavilo isporuku mlijeka mljekarskoj industriji, da li 10, 20 ili 80 posto njih, predmet su viÅ¡ednevnih Å¡pekulacija kroz medije. Pravi psiholoÅ¡ki rat stoÄara, preraÄ‘ivaÄa mlijeka i Ministarstva poljoprivrede. Niti jedna strana se neće dovesti u podreÄ‘eni položaj, a jedini stvarno podreÄ‘eni su stoÄari, naroÄito mali i srednji.
DosadaÅ¡nja strategija države da podržava velike proizvoÄ‘aÄe pomalo se obija u glavu. Takva se politika nije iz SAD prenijela ni u EU. Vlada novaca nema za poticaje, niti za razliku u cijeni koju traže seljaci. Predaje im je Europski ugovor i odustaje od daljnjih pregovaranja? Je li to ono Å¡to stoÄare Äeka ulaskom u EU? Gdje će tada biti hrvatsko mlijeko, hoće li nas preplaviti jeftinije europsko? Kakva je sudbina naÅ¡ih malih proizvoÄ‘aÄa ubuduće? Znamo da se u posljednjih deset godina gasilo 15 proizvoÄ‘aÄa mlijeka dnevno, te je na taj naÄin nestalo 50 tisuća gospodarstava!
ÄŒetiri naÅ¡a struÄnjaka ponudila su na raspravu koncept za oživljavanje govedarstva. Udruženi u skupinu koju su nazvali „Živo selo“ ponudili su stvarno oživljavanje sela kroz praksu i iskustva EU koja je svoja sela održala živim. U toj grupi, koja je svojih 13 teza za raspravu uputila Vladi, nalaze se tri agronoma i jedan makroekonomist. Dvojica agronoma su Varaždinci, dobro poznati javnosti dr. sc. Dragutin Vincek i mr. sc. Miljenko Ernoić, a treći je mr. sc. Miroslav KovaÄ iz Zagreba. S njima je i makroekonomist mr. sc. Branko Salaj, bivÅ¡i ministar i veleposlanik.
Već u prvom prijedlogu u svojim “Temeljima nove politike govedarstva” naÅ¡i su struÄnjaci upozorili da je potrebno stvoriti klimu dijaloga umjesto konfrontacija i ultimatuma, posebice meÄ‘u malim proizvoÄ‘aÄima i nekolicine velikih. ÄŒesti sukobi i trzavice dovodili su do smanjenja proizvodnje i nepotrebnog gubitka energije.
Oni zagovaraju pregovaraÄko organiziranje malih proizvoÄ‘aÄa na naÄin na koji se poÄetkom godine izjasnio Europski parlament. To u naÅ¡im prilikama znaÄi da se netko treba pobrinuti da veliki proizvoÄ‘aÄi ne zlorabe svoju dominaciju otkupa i mogućnost konkurentnost uvoza.
Zatim, kroz mirnu pregovaraÄku strukturu treba osigurati Äim veću sigurnost otkupa i stabilnost cijena, iako one osciliraju i na europskom tržiÅ¡tu. PreporuÄuju to u ovo osjetljivo razdoblje potrebne regeneracije mlijeÄne proizvodnje. NaÅ¡i eksperti navode kako se ublažavanje kratkoroÄnih skokova i padova cijena postiže primjenom indeksa na Å¡estomjeseÄni klizeći prosjek, a to se smanjuje kad proizvoÄ‘aÄi dovoljno ojaÄaju da sami ekonomski mogu izdržati Å¡pekulativne oscilacije cijena.
Stabilnije tržiÅ¡te se može održavati i kontrolom uvoza, Å¡to treba biti transparentnije nego danas. I to se može postići jednostavno kontrolom poÅ¡tivanja propisa, jasnim i javnim deklariranjem vrsta, kvalitete i podrijetla mlijeka, ali i mesa, od carine do potroÅ¡aÄa, te javnim i brzim podacima o uvozu.
Jedna od mjera oÄuvanja govedarstva je i pridržavanje rokova u isplati državnih poticaja i ugovorenih koliÄina od preraÄ‘ivaÄa. Poticaji za proizvodnju mlijeka kao palijativna mjera, smatraju ovi struÄnjaci, potrebna je radi održavanja proizvodnje u prijelaznom razdoblju, Å¡to je EU ugovorno prihvatila. Radi to i stoÄarski uspjeÅ¡na zemlja Austrija, koja maksimalne poticaje daje najmanjim govedarima i onda ih postupno smanjuje, tako da ih nema za one sa 30 i viÅ¡e krava.
Svjedoci smo ovih dana da su naÅ¡i stoÄari doÅ¡li na rub egzistencijalne izdržljivosti i da im je rjeÅ¡enje rijeÅ¡it se stada. Već sada je takav naÄin preživljavanja uzeo pogubnog maha, pa se predlaže strogo primjenjivanje Odluke o zabrani klanja podmlatka pojedinih vrsta stoke i da je potrebno odluku proÅ¡iriti na zabranu klanja ženske teladi svih pasmina krava. Ovo je prijeko potrebno da bi se osigurali temelji domaćeg uzgoja, kao Å¡to je uspjela Austrija u oÄuvanju živog sela i obiteljskog gospodarstva.
U skupini Živo selo naglaÅ¡avaju da se s par brzih inicijativa i praktiÄki bez dodatnog opterećenja državnog proraÄuna u kratkom roku može stvoriti novo i pozitivno ozraÄje kod proizvoÄ‘aÄa mlijeka i mesa.
Tome naÅ¡i struÄnjaci pridodaju i potrebu drukÄijeg raspolaganja državnim zemljiÅ¡tem, jer u velikom broju govedari imaju manjak povrÅ¡ina za ispaÅ¡u i proizvodnju krme, Å¡to poskupljuje troÅ¡kove ishrane. Pogotovo u vrijeme kad su gospodarstva opterećena povećanim troÅ¡kovima proizvodnje, u posljednjih 7 godina za Äak 200 posto. Zato bi, smatraju, davanjem u zakup velikih državnih areala povećalo konkurentnost stoÄara. Pri tome se moraju sprijeÄiti Å¡pekulativne kupnje i Äekanja da se prenamjene u graÄ‘evinsko zemljiÅ¡te.
www.vzaktualno.hr/N. KrÄar
