2012. – Stranica 358

7. lipnja 2012.

129

Sezona godiÅ¡njih odmora je na pragu, a ako ste jedan od sretnika koje oÄekuje produÅ¾eni vikend vi ste veÄ‡ preko praga! Odlazak na more, u planine ili prirodu pored svojih lijepih ima i neugodne strane. NajÄeÅ¡Ä‡e neprijatnosti su vezane za koÅ¾u.

Neke od njih su i opekline, ubodi insekata, kontakti s meduzama, koÅ¾ne alergije raznih vrsta. Å to uÄiniti kada se pojave? Å to je prva pomoÄ‡ i kasnija terapija u ovim sluÄajevima?

Boravak na suncu

Prije svega, trebalo bi se pridrÅ¾avati opÄ‡ih preporuka o Å¡tetnosti UV zraÄenja i ograniÄimo boravak na suncu na period do 10 sati ujutro ili poslije 17 sati popodne, uz obveznu uporabu krema sa visokim zaÅ¡titnim faktorom. Ako ipak doÄ‘e do pojave opeklina, odmah se sklonite u hladovinu i stavite hladne obloge. Savjet dermatologa je da se koriste kortikosteroidne, nefluorirane kreme ili masti umjerene jakosti, jednom do dva puta dnevno, jer se tako smanjuje upalna reakcija koÅ¾e, peckanje i bol. Terapija se provodi lokalno tijekom prvih 48 sati.

Ubodi insekata

Tijekom ljeta su Äesti ubodi insekata, kao Å¡to su komarci, ose i dr.. Simptomi mogu biti crvenilo, svrbeÅ¾ i bolno oticanje, a kasnije su moguÄ‡e i infekcije koÅ¾e. Nakon uklanjanja Å¾alca, na mjesto uboda treba staviti hladne obloge i kortikosteroidne kreme koje Ä‡e ublaÅ¾iti crvenilo i svrbeÅ¾. Terapiju treba primijeniti lokalno, na mjestu uboda na koÅ¾i, u trajanju od nekoliko dana.

Alergije

ÄŒesta je pojava alergija na koÅ¾i koje nastaju pri kontaktu s razliÄitim biljkama. NajteÅ¾e reakcije nastaju prilikom kontakta sa biljkama po jakom suncu, kada mogu nastati i veliki plikovi. KoÅ¾nim alergijama sklone su i osobe koje pojedu celer, limetu ili namaÅ¾u kantarion (gospina trava), pa se potom izlaÅ¾u suncu. TakoÄ‘er, Äesta je i “alergija na sunce” u vidu crvenih plikova na koÅ¾i, po tijelu i rukama. Sve opisane promjene se takoÄ‘er uspjeÅ¡no lijeÄe kortikosterodinim kremama.

Istina i zablude u vezi sa kremama

Na Å¾alost, postoje zablude vezane za upotrebu kortikosteroidnih krema. Jedna od njih je da Ä‡e hormon uÄ‡i u krv i izazvati hormonski poremeÄ‡aj, ili da Ä‡e se pojaviti tamnije, brojnije dlaÄice. U praksi se to ne dogaÄ‘a. Ako se terapija provodi do pet dana na maloj povrÅ¡ini koÅ¾e i ako nema rana na koÅ¾i, ovakve moguÄ‡nosti ne postoje.

TakoÄ‘er, sigurna je upotreba i kod djece i kod odraslih, sa ili bez dodatka antihistaminika u opÄ‡oj terapiji (lijekovi protiv svrbeÅ¾a i alergija).

Novije generacije kortikosteroidnih krema ne izazivaju reakcije na koÅ¾i ni tijekom boravka na suncu, odnosno nisu fotosenzitivne, pa se preporuÄuju i za takozvane “alergije na sunce”. Pored toga Å¡to ove kreme umiruju lokalnu upalu na koÅ¾i, ne nastaju pigmentacije koje mogu potrajati dulje vrijeme i nema osjeÄ‡aja svrbeÅ¾a i ÄeÅ¡kanja koji dovode do toga da promjene izgledaju gore nego na poÄetku, uz osjeÄ‡aj nervoze.

Treba znati da se ove kreme ne primjenjuju ako postoje jasni znaci infekcije, kada je neophodno primjeniti antibiotike. Naravno ako mislite da se stanje pogorÅ¡ava, treba potraÅ¾iti savjet lijeÄnika.

Iako farmaceuti, pedijatri i lijeÄnici opÄ‡e prakse kod nas Äesto savjetuju uporabu krema sa antihistaminicima, to nije savjet i dermatologa. Naime, radi se o lijekovima koji su dragocjeni, ali Äesto i sami mogu uzrokovati alergijske reakcije kada se primjene na koÅ¾i, pa se veÄ‡ nastale promjene na koÅ¾i dodatno pogorÅ¡avaju. Sigurni su ako se primjene u vidu tableta ili sirupa. NajvaÅ¾nije je to Å¡to, nakon pojave alergija, antihistaminici viÅ¡e ne mogu koristiti u sluÄajevima kada to moÅ¾e biti od vitalne vaÅ¾nosti, kod akutnih alergijskih reakcija.

www.vzaktualno.hr

Vic dana – Stolica

7. lipnja 2012.

133

DoÅ¡la Fata kuÄ‡i sa posla i vidi Muju kako po neÄem Äeprka, pa ga upita:
“Å ta ti je bolan Mujo, Å¡ta to radiÅ¡?”
“Joj Fato, pa vidiÅ¡ da radim novu stolicu za tebe.”
“Joj, divno! Jedva Äekam, kad Ä‡e bit gotova?”
“Evo sad, samo da je prikaÄim u struju.”

Pas naprosto oboÅ¾ava tobogan

7. lipnja 2012.

133

Tko kaÅ¾e da se i Å¾ivotinje ne vole spuÅ¡tati niz tobogan.

Doberman Likes Water Slide – Watch More Funny Videos

PoÄinju 11. Dani performansa u VaraÅ¾dinu

6. lipnja 2012.

140

“We Shall Never Surrender”, slogan iza kojeg se kriju 11. Dani performansa, odzvanjat Ä‡e slijedeÄ‡ih nekoliko dana diljem VaraÅ¾dina. RijeÄ je o festivalu koji Ä‡e se odrÅ¾ati u razdoblju od 07. do 11. lipnja, te varaÅ¾dinskoj publici predstaviti 6 performera i njihovu umjetnost.

Performansi Ä‡e se odvijati na viÅ¡e lokacija, a ulaz na sve programe je besplatan.

www.vzaktualno.hr

Proslava svetkovine Tijelova u katedrali

6. lipnja 2012.

124

VaraÅ¾dinski biskup mons. Josip Mrzljak predvodit Ä‡e na svetkovinu Tijelova – Presvete Krvi i Tijela Kristova u Äetvrtak, 7. lipnja u katedrali Uznesenja BDM u VaraÅ¾dinu misno slavlje s poÄetkom u 10 sati.

Na misi Ä‡e sudjelovati vjernici i Å¾upnici, te ovogodiÅ¡nji prvopriÄesnici u bjelini iz varaÅ¾dinskih gradskih Å¾upa. Slavlje se zakljuÄuje Tijelovskom procesijom ulicama grada i zavrÅ¡nim blagoslovom po povratku u katedralu.

Susret s roditeljima petero i viÅ¡e malodobne djece

Caritas VaraÅ¾dinske biskupije prireÄ‘uje tradicionalan susret s roditeljima petero i viÅ¡e malodobne djece, koji Ä‡e se odrÅ¾ati u subotu 9. lipnja s poÄetkom u 15 sati u dvorani Biskupskog ordinarijata u VaraÅ¾dinu.

Na susretu Ä‡e okupljene pozdraviti varaÅ¾dinski biskup mons. Josip Mrzljak, te predsjednik i ravnatelj Biskupijskog Caritasa mons. Ivan Godina i Ante Å ola. O temi Â«Novi Zakon o socijalnoj skrbiÂ» govorit Ä‡e mr. sc. SiniÅ¡a ÄŒesi.

ReÄ‘enje petorice novih sveÄ‡enika

Petoricu novih sveÄ‡enika VaraÅ¾dinske biskupije biskup Mrzljak Ä‡e zarediti za vrijeme misnog slavlja u nedjelju 10. lipnja. Misno slavlje u katedrali Uznesenja BDM u VaraÅ¾dinu zapoÄinje u 17 sati.

Za sveÄ‡enike Ä‡e biti zareÄ‘eni Ä‘akoni Mihael ÄŒavlek iz Å¾upe Kneginec, Petar Mlakar iz Å¾upe sv. Nikole biskupa VaraÅ¾din, Ivan MunÄ‘ar iz Å¾upe Podturen, SiniÅ¡a Preiner iz Å¾upe Ivanovec i Marko Å tefanec iz Å¾upe Veliki Bukovec.

www.vzaktualno.hr

"Velika Å¾elja malog dabra" pobjednik Kiki Tabora

6. lipnja 2012.

132

“Velika Å¾elja malog dabra” (Damned), animirani film britanskog redatelja Richarda

Phelana, pobjednik je prvog KIKI TABORA – meÄ‘unarodnog festivala djeÄjeg filma, prvi put odrÅ¾anog u Zaboku u sklopu 10. Tabor Film Festivala. U oÅ¡troj konkurenciji 25 kratkih animiranih filmova presudila je odluka troÄlanog djeÄjeg Å¾irija.

– PriÄajuÄ‡i priÄu o dabru, ovaj film nas na vrlo duhovit naÄin upozorava na ironiju Å¾ivota i besmislice koje nam se vole preprjeÄiti na putu prema ostvarenju naÅ¡ih ciljeva. S takvom idejom ovog filma nije se teÅ¡ko poistovjetiti – rijeÄi su kojima su Älanovi Å¾irija Marta TuÅ¡ek i Luka Å tokan, uÄenici zaboÄke Osnovne Å¡kole K.Å . Gjalski dodjelili Trofej Kiki Tabora.

– Sigurni smo da Ä‡e film mnoge potaknuti na malo opuÅ¡tenije razmiÅ¡ljanje te, prije svega, smijanje Å¾ivotu – nakon Äega je uz gromoglasan djeÄji pljesak zatvoren prvi meÄ‘unarodni festival djeÄjeg filma u Zaboku.

Istovremeno, dodjeljeno je i posebno priznanje Å¾irija i Trofej Kiki Tabora Å¡panjolskm filmu “Moji snovi” (Shadow of Blue) redatelja Carlosa Lascanoa zbog “poslane poruke kako je maÅ¡ta neiscrpno vrelo Å¾ivota samog po sebi, a ne samo neostavrenih snova”. Osim naÄina na koji je izreÄena ideja, Martu, Luku i Karla Kralja oduÅ¡evila je i kvaliteta animacije i priÄanje priÄe kroz ljudske sjene.

Moji snovi

Kiki Tabor posjetio je i BoÅ¾idar Trkulja, redatelj filma “PriÄa s poÄetka vremena”.

– Iako su samo dva hrvatska filma u konukrenciji Kiki Tabora drago mi je da je meÄ‘u njima â€žPriÄa s poÄetka vremena“ napravljen kao ne baÅ¡ Äesti lutka-film – rekao je Trkulja te dodao kako je rijeÄ je o humorno epskoj bajci koju je radio kao film za odrasle, ali se potrudio da bude i film za djecu, koji Ä‡e se naÄ‡i i na ovogodiÅ¡njem 10. Tabor Film Festivalu.

– Vjerujem da je dobar predstavnik hrvatskog animiranog filma na ovom festivalu, kojim barem nastavaljamo ili odrÅ¾avamo Å¾ivim, tradiciju animiranog filma u Hrvatskoj – zakljuÄio je Trkulja.

BoÅ¾idar Trkulja

Dvorana multimedijalnog centra Zabok, gdje se od 4. do 6. lipnja odrÅ¾avao Kiki Tabor, primila je oko 1500 djece, predÅ¡kolske i Å¡kolske dobi koji su kroz tri dana festivala imali priliku vidjeti 25 filmova u Äetiri natjecateljska programa i dva revijalna programa poljskih filmova. U sklopu festivala odrÅ¾ana je i radionica izrade kratkog filma tehnikom stop animacije, koju je vodila Lucija Mrzljak. Na radionici su sudjelovala uÄenici 2.m razreda podruÄne Å¡kole MartiniÅ¡Ä‡e.

Program Kiki Tabora nastavlja se i veÄeras projekcijama filmova koji su po izboru publike pobjedili na TFF u periodu od 2003.-2011. Program poÄinje u 21 sat na terasi krÄme PolanoviÄ‡ u Zaboku.

Sve projekcije Kiki Tabora i film s radionice Lucije Mrzljak ponovno Ä‡e se moÄ‡i pogledati od 8. do 14. srpnja za vrijeme trajanja 10. Tabor Film Festivala.

ViÅ¡e informacija moÅ¾ete naÄ‡i na www.taborfilmfestival.com

Student DadoviÄ‡ priÄao o svojim putovanjima

6. lipnja 2012.

128

Na FOI-u se juÄer 05.svibnja odrÅ¾ao Scibar naziva “Putujem i uÄim: PriÄa o putovanju od Dalekog istoka do Zapada“. Gost predavaÄ Scibara bio je student FOI-a Danijel DadoviÄ‡, koji je svojom prezentacijom i priÄom inspirirao i motivirao brojnu publiku.

O Danijelu se veÄ‡ pisalo u medijima i to s pravom, jer je svojom proaktivnoÅ¡Ä‡u, kreativnoÅ¡Ä‡u i
motiviran velikom Å¾eljom za putovanjima i uÄenjem, uspio proputovati viÅ¡e od 20 -tak zemalja na tri kontinenta. Sva putovanja su bila povezana uz njegov angaÅ¾man i prijave na brojne natjeÄaje i
kreativne projekte i rezultat su njegovog zalaganja, truda i motivacije.

S publikom je podjelio kako je sve poÄelo joÅ¡ u srednjoj Å¡koli, koju je pohaÄ‘ao u Sisku. I nakon
srednje Å¡kole, upisavÅ¡i fakultet, Danijel je Å¾elio svoje slobodno vrijeme provesti konstruktivno i
svrsishodno ukljuÄivÅ¡i se u rad studentskih udruga i volonterskih akcija na FOI-u i izvan FOI-a.

MeÄ‘utim, na ljeto 2011.g., dogodilo mu se neÅ¡to Å¡to je zaista ostavilo velik utjeca na njegov Å¾ivot,
prijavio se na natjeÄaj Republike Kine, koja je povodom stote obljetnice svog postojanja, raspisala natjeÄaj za 250 mladih osoba iz cijelog svijeta da prisustvuju dogaÄ‘aju nazvanom â€žInternational Youth Week Centennial Homestay”. Danijel se javio na natjeÄaj, kao i viÅ¡e od tisuÄ‡u mladih iz cijelog svijeta, i osvojio kao nagradu dvotjedno putovanje Tajvanom. Tamo je bio smjeÅ¡ten u obitelji koja mu je Å¡irom otvorila vrata svog doma, ali i njihove kulture koja ga je fascinirala, baÅ¡ kao i publiku.

scibar

â€žNa Dalekom istoku vaÅ¾nije je biti, nego imati. Njihova iskrena zahvalnost i spiritualnost me zaista zadivila, i to je neÅ¡to Å¡to Ä‡e mi zauvijek ostati u sjeÄ‡anju“, istaknuo je tijekom prezentacije.

Put u Tajvan, kao i ostala putovanja gdje je stekao prijatelje sa svih kontinenata, na neki naÄin su
ga odveli na njegovo sljedeÄ‡e putovanje koje ga je na drugaÄiji naÄin fasciniralo, a bilo je to
putovanje u Chicago na NATO Summit, koji se odrÅ¾avao od 20 do 21. svibnja. Prijatelji iz cijelog svijeta su mu pomogli u snimanju jednominutnog filma na temu “Sigurnost i mir”, s kojim je pobjedio na natjeÄaju za sudjelovanje na NATO Summitu u Chicagu 2012, a koji je bio otvoren za mlade u cijelom svijetu.

Samo njih 20 dobilo je priliku sudjelovati i pratiti dogaÄ‘anja na NATO Summitu te upoznati najvaÅ¾nije lidere svijeta, te brojne druge donosioce vaÅ¾nih odluka i politika koje utjeÄu na mir i sigurnost u svijetu. Danijel se druÅ¾io s mladima, koji su veÄ‡ sad voÄ‘e pokreta koji mijenjaju sliku druÅ¡tva na Bliskom istoku, s mladima koji sudjeluju u politiÄkom i nevladinom sektoru svojih zemalja, te je stekao brojna poznanstva koja mu veÄ‡ sad puno znaÄe i s kojima veÄ‡ planira nove projekte i susrete.

Organizatori se nadaju da su ovim scibarom ponovno motivirali i ostale studente da razmiÅ¡ljaju
pozitivno i kreativno, da se usude Å¾eljeti i napraviti neÅ¡to Å¡to Ä‡e im obogatiti Å¾ivot, ali i donijeti
promjene u njihovoj zajednici.

â€žTijekom boravka u Republici Kini na Tajvanu, posjetivÅ¡i nekoliko osnovnih Å¡kola, odluÄio sam povezati osnovnu Å¡kolu koju sam pohaÄ‘ao u Sisku s osnovnom Å¡kolom na Tajvanu, koje su poÄele zajedniÄke projekte i umreÅ¾avanja uÄenika.“

Na taj naÄin je i Danijel svojim putovanjem ostavio utjecaj u vlastitoj lokalnoj zajednici.

www.vzaktualno.hr

"PriÄe o krizi su alibi nesposobnih politiÄara"

6. lipnja 2012.

118

VaraÅ¾dinsku graÄ‘ansku akciju VAGA podrÅ¾ao je i Ljubo JurÄiÄ‡ predstavivÅ¡i se na danaÅ¡njoj konferenciji za medije kao glavni saveznik u kreiranju programa VAGA-e koji Ä‡e biti usmjereni gospodarstvu te malom i srednjem poduzetniÅ¡tvu, a koji Ä‡e prema najavi Äelnog Äovjeka Udruge, Borislava Å imenca, biti dovrÅ¡en do rujna ove godine.

– PodrÅ¾avam VaraÅ¾dinsku graÄ‘ansku akciju u njihovim aktivnostima i djelovanju, te namjeri da stvore lokalnu politku koja Ä‡e dati puno bolje rezultate za graÄ‘ane, a ne da se bavi vlaÅ¡Ä‡u samom. Å½eljan i voljan sam pomoÄ‡i VAGI u stvaranju gospodarske i socijalne politike te da se stvori neophodna infrastruktura za razvoj VaraÅ¾dina i ove regije – objasnio je Ljubo JurÄiÄ‡ i ukratko predstavio svoje viÄ‘enje trenutne ekonomske situacije u svijetu i Hrvatskoj.

– Ne trebate biti poseban ekonomski struÄnjak da bi mogli procijeniti u kakvoj se situaciji Hrvatska i svijet nalaze. ÄŒesto se priÄa da je svijet u krizi, a tu priÄu koriste i hrvatski i europski ekonomski struÄnjaci, no to nije istina. To je alibi nesposobnih politiÄara. Ako gledamo svijet u cjelini on Ä‡e gospodarski porasti za preko 3 posto, te samo po tom pokazatelju on nije u krizi. Indija, Japan, Kina, Amerika, te europske zemlje poput NjemaÄke i Poljske unatoÄ situaciji Ä‡e do kraja godine doÅ¾ivjeti gospodarski rast. Sve to pokazuje da globalne krize nema, te da su u krizi one zemlje kojima upravljaju nesposobne Vlade. Tako imamo sluÄaj Italije i GrÄke koje jesu u krizi, ali za to ne smijemo kriviti Europsku uniju veÄ‡ njihove loÅ¡e vlade. To je poruka i za nas da nije dovoljno samo uÄ‡i u EU jer tada naÅ¡i problemi neÄ‡e biti automatski rijeÅ¡eni, veÄ‡ Ä‡e se samo mnogo jasnije vidjeti – objasnio je JurÄiÄ‡ najavivÅ¡i pad hrvatske proizvodnje u ovoj godini od 2 posto.

Ni kod sadaÅ¡nje vlasti JurÄiÄ‡ ne vidi pretjeranog razloga za optimizam buduÄ‡i da ona, kako tvrdi JurÄiÄ‡, ne pokazuje sposobnost i znanje kako promijeniti sadaÅ¡nju situaciju i krenuti novim gospodarskim smjerom.

www.vzaktualno.hr/MG

500 osoba ukljuÄeno u programe zapošljavanja

6. lipnja 2012.

123

S krajem svibnja 2012. u Hrvatskom zavodu za zapoÅ¡ljavanje – PodruÄnoj sluÅ¾bi VaraÅ¾din evidentirano je 9.710 nezaposlenih osoba Å¡to je za 4,3 % manje u odnosu na travanj i za 1,7% viÅ¡e u odnosu na isto razdoblje proÅ¡le godine. S evidencije HZZZ PoduÄne sluÅ¾be VaraÅ¾din u svibnju je zaposleno 706 osoba, Å¡to je prema rijeÄima proÄelnice Jasenke Hutinski zadovoljavajuÄ‡a brojka.

PredviÄ‘anja da proljeÄ‡e sa sobom donosi pad nezaposlenosti pokazala su se toÄnim i tri mjeseca za redom nezaposlenost se smanjuje, Å¡to je jednim dijelom razultat sezonskog zapoÅ¡ljavanja ali isto tako i provoÄ‘enja mjera aktivne politike zapoÅ¡ljavanja.

TakoÄ‘er, Zakon o poticanju zapoÅ¡ljavanja o kojem se veÄ‡ dulje vrijeme govori u medijima, stupio je snagu 31.05.2012., a propisuje mjere za poticanje zapoÅ¡ljivosti nezaposlenih osoba i potiÄe poslodavce koji imaju potrebe za radnicima da ih lakÅ¡e i s manje troÅ¡kova zaposle.

– ZavrÅ¡io je svibanj i ostavarilo se ono Å¡to smo predviÄ‘ali na poÄetku godinu, odnosno da Ä‡e
proljeÄ‡e donijeti smanjenje nezaposlenosti. VeÄ‡ tri mjeseca uzastopce nezaposlenost se smanjuje a naravno da je na to utjecalo sezonsko zapoÅ¡ljavanje. Isto tako tako utjecalo je i donoÅ¡enje mjera Nacionalnog plana poticanja zapoÅ¡ljavanja i provoÄ‘enje mjera aktivne politike u poticanju zapoÅ¡ljavanja. OÄekujemo daljnji trend smanjenja nezaposlenosti kroz novi Zakon o poticanju zapoÅ¡ljavanja koji je prije nekoliko dana stupio na snagu – kaÅ¾e Jasenka Hutinski.

U posljednjih nekoliko godina naÅ¾alost u naÅ¡oj Å½upaniji zaposlenost pada ali vjerujem da Ä‡e svi ovi noviteti koje nam donosi hrvatska vlada utjecati na poveÄ‡anje zaposlenosti jer oÄekujemo buÄ‘enje gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta. To bi zaista bila dobro, no naÅ¾alost u sedmom mjesecu nam dolaze uÄenici koji su zavrÅ¡ili srednje Å¡kole i vjerovatno Ä‡e se tada osjetiti jedan lagani porast nezaposlenosti ili Ä‡e otprilika situacija biti sliÄna kao sada. Å to Ä‡e nam donijeti jesen vidjet Ä‡emo prema situaciji u gospodarstvu – nastavlja gospoÄ‘a Hutinski.

U novi Zakon koji je donijelo Ministarstvo rada i mirovinskog sustava na Äelu s ministrom Mirandom MrsiÄ‡em a koji ukljuÄuje tri vrste mjera, polaÅ¾e se nada Ä‡e doprinijeti boljem stanju na podruÄju zapoÅ¡ljivosti.

– Dosta je veliki interes, telefoni zvone i ljudi se informiraju o novom zakonu. U njemu postoje tri osnovna programa. Prvi se odnosi na moguÄ‡nost poslodavcima da zapoÅ¡ljavaju osobe kroz ugovore o radu i da maksimalno do dvije godine koriste olakÅ¡ice u vidu osloboÄ‘enja od doprinosa na plaÄ‡u kroz instituciju porezne uprave. Na taj naÄin potiÄe se poslodavce da Å¡to viÅ¡e zapoÅ¡ljavaju, naravno uz odreÄ‘ene uvjete koje moraju zadovoljiti. Drugi program odnosi se na izmjenu kriterija struÄnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, odnosno tim programom proÅ¡irene su skupine koje mogu sudjelovati u njemu. Osim osoba koje polaÅ¾u struÄni ispit sada mogu pod odreÄ‘enim uvjetima sudjelovati i osobe koje ne moraju polagati struÄni ispit i to osobe viÅ¡e i visoke spreme, a za osobe KV zanimanja omoguÄ‡ava se da sudjeluju Äak do dvije godine kako bi mogle poloÅ¾iti majstorski ispit. TreÄ‡i segnent zakona odnosi se na sezonsko zapoÅ¡ljavanje u poljoprivredi gdje se uvela institucija vauÄera odnosno dnevnog vrijednosnog kupona kojeg poslodavac za takve povremene poslove moÅ¾e kupiti u FINI, uplatiti doprinos za radnika, s njime dogovoriti nadnicu i na taj naÄin olakÅ¡ati i sebi i radnicima da to viÅ¡e ne bude rad na crno. Taj rad moÅ¾e trajati do 90 dana, nakon Äega radnik pitem institucije Mirovinskog osiguranja upisuje sve u radnu knjiÅ¾nicu. U poÅ¡ti ili Narodnim Novinama radnik trba kupiti obrazac radne knjiÅ¾ice gdje Ä‡e ljepiti te vauÄere koji Ä‡e se na Mirovinskom osiguranju upisati u radnu knjiÅ¾nicu – kaÅ¾e Branka Å aÅ¡ko iz HZZZ PodruÄne sluÅ¾be VaraÅ¾din.

Do kraja svibnja u razne programe Nacionalnog plana za zapoÅ¡ljavanje ukljuÄeno je oko 500 osoba, od programa zapoÅ¡ljavanja, samozapoÅ¡ljavanja, usavrÅ¡avanja, obrazovanja nezaposlenih, javnih radova, struÄnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa i javnih radova.

www.vzaktualno.hr/T.M.C.

DoÅ¾ivio nesreÄ‡u zbog kišobrana

6. lipnja 2012.

129

JuÄer oko 14.30 sati na Å¾upanijskoj cesti u Å½arovnici, dogodila se neobiÄna prometna nesreÄ‡a u kojoj je 53-godiÅ¡nji muÅ¡karac ozlijedio glavu. On je upravljajuÄ‡i mopedom iz smjera Å½arovnice u smjeru ViÅ¡njice, uslijed voÅ¾nje jednom rukom, poÅ¡to je u drugoj drÅ¾ao kiÅ¡obran, u jednom trenutku izgubio nadzor nad upravljaÄem i sletio u desno van kolnika, u cestovni jarak.

Prilikom voÅ¾nje na glavi nije imao zaÅ¡titnu kacigu. Nakon Å¡to mu je u VaraÅ¾dinskoj bolnici pruÅ¾ena pomoÄ‡, puÅ¡ten je kuÄ‡i.

www.vzaktualno.hr