ožujak 2016. – Stranica 21

Rezultati istraÅ¾ivanja „Moje mjesto u zajednici“

25. ožujka 2016.

100

U srijedu je u Velikoj vijeÄ‡nici MeÄ‘imurske Å¾upanije Udruga Zora predstavila rezultate istraÅ¾ivanja â€žMoje mjesto u zajednici“ koje su proveli u sklopu istoimenog projekta Udruge Zora i partnera, udruge K-Zona iz Zagreba i Centrom za odrÅ¾ivi razvoj iz Imotskog.

MeÄ‘imurski Å¾upan Matija Posavec izrazio je punu podrÅ¡ku ovom projektu kojeg je podrÅ¾ala i MeÄ‘imurska Å¾upanija, te udruzi Zora. Naveo je kako je vaÅ¾no sluÅ¡ati miÅ¡ljenje graÄ‘ana te kako Ä‡e rezultati istraÅ¾ivanja biti korisni svim okupljenima, predstavnicima raznih udruga, institucija i jedinicama lokalne samouprave u kreiranju svojih aktivnosti i usluga.

Ovo istraÅ¾ivanje usporedno je provodeno u tri lokalne zajednice – MeÄ‘imurskoj Å¾upaniji, zagrebaÄkom kvartu TreÅ¡njevka te Imotskoj krajini putem opÅ¡irnih upitnika terenskim i on-line anketiranjem. Ukupno je u istraÅ¾ivanju sudjelovalo 1028 ispitanika/ca, dok ih je iz MeÄ‘imurske Å¾upanije bilo 345 koje je na terenu ispitivalo 28 volontera/ki, dok je manji dio (12 %) odgovarao putem on-line upitnika.

Na temelju istraÅ¾ivanja, konaÄnu ocjenu i listu prioritetnih potreba dobili su spajanjem rezultata ispitivanja percepcije vaÅ¾nosti potrebe i problema s kojim su se graÄ‘ani/ke ili njihova bliÅ¾a obitelj susreli u posljednje dvije godine u MeÄ‘imurskoj Å¾upaniji.

Prioriteti su poticanje zaposlenosti i gospodarstva, uÄinkovitost javne uprave i institucija te prometna i komunalna infrastruktura, a ostala podruÄja rangirana po vaÅ¾nosti su briga o zajednici i dostupnost socijalnih usluga, druÅ¡tvena solidarnost, prava marginaliziranih skupina, dostupnost i koriÅ¡tenje javnih sadrÅ¾aja te druÅ¡tveni, kulturni i sportski sadrÅ¾aji.

Ako se usporede sve tri zajednice u kojima je istraÅ¾ivanje provodeno, ima puno sliÄnosti. U svim je regijama poticanje zaposlenosti i gospodarstva prioritetna potreba. UÄinkovitost javne uprave i institucija prioritetna je potreba u Imotskoj krajini i MeÄ‘imurju, a problemi su sliÄni – traÅ¾i se ubrzanje administracije pri izdavanju dozvola i veÄ‡u efikasnost, vidljivost i vjerodostojnost sluÅ¾be za prijavljivanje nepotizma, korupcije i klijentelizma.

Aktivnost graÄ‘ana u lokalnoj zajednici je vrlo razliÄita, a rezultati su pokazali kako su graÄ‘ani/ke u MeÄ‘imurskoj Å¾upaniji puno aktivniji, Å¡to predstavlja veliki potencijal, jer samo zajednica s aktivnim graÄ‘anima moÅ¾e biti efikasna lokalna zajednica, istiÄu iz Udruge Zora.

www.vzaktualno.hr

Video dana – Sa osmjehom u novi tjedan

24. ožujka 2016.

admin

1018

Video

Današnji video dana ima u glavnoj ulozi upravo one koje nikad, ali baš nikad ne želite sresti na cesti.

Neki ljudi jednostavno nisu rođeni za vozače.
Današnji video dana ima u glavnoj ulozi upravo one koje nikad, ali baš nikad ne želite sresti na cesti. Pogledajte video BFV media grupe i sa osmjehom krenite u ovotjedne radne pobjede.

Što su krumpir i Äešnjak ako nisu povrÄ‡e?

24. ožujka 2016.

505

ÄŒeÅ¡njak viÅ¡e nije povrÄ‡e, a neki Äak tvrde da je i krumpir izbaÄen iz te kategorije.

– ÄŒeÅ¡njak je ove godine dobio status ljekovitog bilja, odnosno Svjetska zdravstvena organizacija je priznala ljekovita svojstva ÄeÅ¡njaka. Iako je ÄeÅ¡njak u narodnoj medicini stoljeÄ‡ima poznat kao prirodni antibiotik Äije je djelovanje kako preventivno tako i kurativno kod bolesti diÅ¡nih organa, krvoÅ¾ilnog sustava, kod visokog tlaka, gripa i prehlada – rekla je Mara ÄŒuljak, predsjednice Udruge ÄŒeÅ¡njak iz CeriÄ‡a za agroklub.hr.

Kao dobra strana te promjene se moÅ¾e navesti malo veÄ‡i poticaj. ÄŒuljak istiÄe da je do sada poticaj bio kao i za sve ostale kulture u povrÄ‡arstvu – 2.250 kn/ha. Sada bi se mogao uveÄ‡ati na 2.800kn/ha.

Na administrativno svrstavanje povrtne kulture krumpira u neku drugu kategoriju (Äini se da je sada ratarska kultura?) upozorili su proizvoÄ‘aÄi krumpira u meÄ‘imurskoj opÄ‡ini Belica.

– NajviÅ¡e se bunimo mi proizvoÄ‘aÄi krumpira iz Belice, jer smatramo da smo neopravdano oÅ¡teÄ‡eni. Zbog toga smo uputili dopis Ministarstvu poljoprivrede od kojeg traÅ¾imo da se ispravi nepravda. Nadamo se da Ä‡e to novi ministar Davor RomiÄ‡ i uÄiniti – potvrdio je i za Agroklub predsjednik Udruge proizvoÄ‘aÄa krumpira Dragutin Taradi.

KaÅ¾e da su u manjem dijelu oÅ¡teÄ‡eni zbog smanjenja poticaja, a najviÅ¡e kod apliciranja svojih projekata za sufinanciranje investicija kroz neku od mjera Programa ruralnog razvoja, jer gube odreÄ‘eni broj bodova, nakon Å¡to je bivÅ¡e Ministarstvo poljoprivrede proÅ¡le godine donijelo, kako kaÅ¾e, Äudnu odluku.

www.vzaktualno.hr

Å½elite li putovati po svijetu, kušati pivo i još zaraditi?

24. ožujka 2016.

Tri pripravnika Ä‡e na svojim putovanjima posjeÄ‡ivati festivale i razne pivovare, snimati videoizvjeÅ¡taje, te pisati blog i postove na druÅ¡tvenim mreÅ¾ama. Tvrtka traÅ¾i kandidate koji su dobri poznavatelji piva, otvoreni, prijateljski nastrojeni, vole komunikaciju, te su spremni podijeliti sa drugima svoju ljubav prema pivu, piÅ¡e agrobiz.hr.

FranÅ¡izni pub “World of Beer” objavio je natjeÄaj za zapoÅ¡ljavanje i nudi zanimljiv posao za trojicu zaposlenika koji bi trebali putovati po svijetu i kuÅ¡ati pivo. Kako prenose agencije tri sretnika koji Ä‡e biti odbarani Ä‡e obavljati posao u sklopu kojeg Ä‡e putovati svijetom i piti pivo, te pisati o svojim iskustvima u posebnim izvjeÅ¡tajima.

Oni Ä‡e na svojim putovanjima posjeÄ‡ivati festivale i razne pivovare, snimati videoizvjeÅ¡taje, te pisati blog i postove na druÅ¡tvenim mreÅ¾ama. Tvrtka traÅ¾i kandidate koji su dobri poznavatelji piva, otvoreni, prijateljski nastrojeni, vole komunikaciju, te su spremni podijeliti sa drugima svoju ljubav prema pivu. Kandidati moraju imati viÅ¡e od 21 godine.

No, za razliku od drugih vrsta pripravniÄkog staÅ¾a, ovaj se zapravo i plaÄ‡a, i to 12.000 dolara, plus smjeÅ¡taj i troÅ¡kovi puta.

Prijave traju do 26. oÅ¾ujka, a kako biste dobili posao, poslodavce morate oduÅ¡eviti jednominutnim videom u kojem Ä‡ete ih uvjeriti da ste baÅ¡ vi prava osoba za ovaj posao.

Oglas za posao moÅ¾ete vidjeti na https://worldofbeer.com/

www.vzaktualno.hr

Rijeka europska prijestolnica kulture za 2020.

24. ožujka 2016.

Odbor za odabir sastavljen od neovisnih struÄnjaka koji je ocjenjivao hrvatske gradove kandidirane za status europske prijestolnice kulture za 2020. preporuÄio je da se ta titula dodijeli Rijeci. Nakon prvog kruga odabira u svibnju 2015. u zavrÅ¡ni krug uÅ¡la su joÅ¡ tri grada: Dubrovnik, Osijek i Pula.

OÄekuje se da Ä‡e nadleÅ¾na hrvatska tijela Rijeci sluÅ¾beno dodijeliti titulu tijekom sljedeÄ‡ih mjeseci.

ProglaÅ¡enje europskih prijestolnica kulture pokrenuto je 1985. na inicijativu tadaÅ¡nje grÄke ministrice kulture Meline Mercouri, a otad je preraslo u jedan od najambicioznijih kulturnih projekata u Europi te postalo jedno od najpoznatijih – i najomiljenijih – djelovanja Europske unije.

Izvorni motivi za pokretanje projekta danas su vaÅ¾niji no ikad. Cilj mu je Europljanima pruÅ¾iti priliku da bolje upoznaju kulturu drugih Europljana, da stupe u meÄ‘ukulturalni dijalog te da uÅ¾ivaju u zajedniÄkoj povijesti i vrijednostima: drugim rijeÄima, da doÅ¾ive osjeÄ‡aj pripadnosti istoj europskoj zajednici.

Tibor Navracsics, europski povjerenik zaduÅ¾en za obrazovanje, kulturu, mlade i sport, izjavio je: â€žHrvatska je najnovija Älanica Europske unije, kojoj je pristupila u srpnju 2013., a ovo Ä‡e biti prva europska prijestolnica kulture u toj zemlji, zbog Äega Ä‡e ne samo pobjedniÄki grad, veÄ‡ i cijela Hrvatska biti u srediÅ¡tu europske pozornosti. Danas iskreno Äestitam Rijeci na uspjeÅ¡noj kandidaturi. Natjecanje je bilo vrlo intenzivno, a izbor je s devet poÄetnih kandidata proÅ¡log proljeÄ‡a suÅ¾en na njih Äetiri. Velik broj sudionika dokaz je dugoroÄne atraktivnosti tog djelovanja Europske unije. Siguran sam da Ä‡e Rijeka posjetiteljima iz Europe i cijelog svijeta pruÅ¾iti priliku da upoznaju ne samo grad i njegove kulturne tekovine, veÄ‡ i kulturnu raznolikost i zajedniÄke vrijednosti EU-a. Uvjeren sam da Ä‡e titula Rijeci i okolnim podruÄjima donijeti velike dugoroÄne kulturne, gospodarske i druÅ¡tvene koristi, kao Å¡to je to bio sluÄaj i s mnogim dosadaÅ¡njim europskim prijestolnicama kulture.“

www.vzaktualno.hr

Rekonstrukcija transportnog vodoopskrbnog cjevovoda

24. ožujka 2016.

U gradu Novom Marofu krenula je rekonstrukcija transportnog vodoopskrbnog cjevovoda na dionici ÄŒrni Most-KrÄ.

Novi cjevovod izveden je u duÅ¾ini od 880 metara duktilnim cijevima, DUCTIL dn 400 mm. RijeÄ je o investiciji vrijednoj 1.500.000 kuna.

– Zadovoljan sam dosad uÄinjenim i oÄekujem nastavak radova na ovom projektu. Slijedi sanacija svih preostalih kritiÄnih toÄaka na regionalnom vodovodu, pogotovo dionica vodovoda gdje joÅ¡ postoje i u funkciji su salonitne cijevi – izjavio je gradonaÄelnik SiniÅ¡a JenkaÄ.

www.vzaktualno.hr

Za gradski javni prijevoz

24. ožujka 2016.

Iz varaÅ¾dinske Å¾upanijske podruÅ¾nice Hrvatskih laburista stiglo je priopÄ‡enje predsjednika BoÅ¾idara KolariÄ‡a:

â€žKao Å¡to je poznato javnosti javni prijevoz koji je najviÅ¡e potreban upravo stanovnicima prigradskih naselja rak je rana naÅ¡eg grada. Stoga je inicijativa HNS-a i peticija vezana za javni prijevoz hvale vrijedna, ali o tome Laburisti imaju svoj stav i o tome sam kao gradski vijeÄ‡nik govorio na proÅ¡loj sjednici Gradskog vijeÄ‡a. Samo na ime subvencije karata Grad Ä‡e buduÄ‡em koncesionaru isplatiti za pet godina koncesije i za pet linija oko 3,5 milijuna kuna. Za taj novac Grad bi mogao bez imalo problema kupiti pet autobusa i imati vlastiti prijevoz. Osim redovnih linija u organizaciji Grada postoji bezbroj moguÄ‡nosti koriÅ¡tenja vlastitog voznog parka Äime bi se osigurale plaÄ‡e vozaÄa i servisiranje mini buseva. A troÅ¡kovi odrÅ¾avanja istih u prvih pet godina i tako nisu veliki. Nastavno na diskusiju u Gradskom vijeÄ‡u Laburisti grada VaraÅ¾dina Ä‡e se i dalje zalagati za gradski prijevoz koji bi bio u vlasniÅ¡tvu Grada jer je oÄito da je to najkvalitetnije rjeÅ¡enje.“

www.vzaktualno.hr

Rodeš do treÄ‡eg mjesta

24. ožujka 2016.

Istok RodeÅ¡ neki je dan na prvenstvu Hrvatske u slalomu, odrÅ¾anom na Sljemenu, ispao u drugoj voÅ¾nji, no danas je u FIS utrci, u istoj disciplini i na istom mjestu, osvojio treÄ‡e mjesto.

Zanimljivo je spomenuti kako je legendarni Ivica KosteliÄ‡ bio tek osmi sa 0.70 sekundi zaostatka za Istokom. Prvo mjesto pripalo je Slovencu Stefanu Hadalinu, dok je drugi bio Hrvat Matej VidoviÄ‡.

www.vzaktualno.hr/r.l.

KaradÅ¾iÄ‡u 40 godina zatvora

24. ožujka 2016.

15:40 – Radovan KaradÅ¾iÄ‡ osuÄ‘en je po 11 toÄaka optuÅ¾nice na jedinstvenu kaznu od 40 godina zatvora.Nije osuÄ‘en samo po toÄci jedan za poÄinjenje genocida u 7 opÄ‡ina.VijeÄ‡e je ustanovilo da je KaradÅ¾iÄ‡ odgovoran za sudjelovanje u genocidu u Srebrenici – donosi Jutarnji.hr.

15:30 –PoÄelo je Äitanje dijelova optuÅ¾nice u odnosu na Srebrenicu. Opisuje se tijek razvoja i poÄinjenja zloÄina u Srebrenici. Opisalo se kako su i prije ubojstava u PotoÄarima u enklavi Srebrenica uvjeti za Å¾ivot bili gotovo nemoguÄ‡i.

VijeÄ‡e ispituje odgovornost KaradÅ¾iÄ‡a za ubijanja u Srebrenici. VijeÄ‡e je zakljuÄilo da su KaradÅ¾iÄ‡ i MladiÄ‡ imali zajedniÄki plan da prisilno uklone BoÅ¡njake iz Srebrenice. TakoÄ‘er je zakljuÄeno da je imao namjeru proÅ¡iriti plan uklanjanja i na ubijanje bosanskih muÅ¡karaca. KaradÅ¾iÄ‡ je osobno je naredio da se muslimaski muÅ¡karci premjeste iz Brazunca u opÄ‡inu Zvornik kako bi bili pobijeni.

VijeÄ‡e je uvjereno da su Ratko MladiÄ‡ i joÅ¡ nekoliko zapovjednika dijelili zajedniÄki cilj da se eliminiraju bosanski Muslimani tako da Ä‡e se prisilno ukloniti Å¾ene, starci i djeca iz PotoÄara. KaradÅ¾iÄ‡ nije spomenut.

Snage bosanskih Srba su 13. srpnja zatoÄile izmeÄ‘u 1500 i 2000 muslimanskih muÅ¡karaca i mladiÄ‡a – kasno te noÄ‡i snage bosanskih Srba ubile su izmeÄ‘u 855 i 1016 muslimaskih muÅ¡karaca u skladiÅ¡tu u Kravici. Te veÄeri je viÅ¡e tisuÄ‡a muslimaskih muÅ¡karaca iz Bratunca prevezno u Zvornik gdje su tijekom narednih nekoliko dana Å¡irom opÄ‡ine Zvornik streljani.

14:25 -Radovan KaradÅ¾iÄ‡ snosi individualnu kaznenu odgovornost za progon, istrebljenje, ubojstvo i deportaciju u odnosu na sedam opÄ‡ina. Dakle, kriv je za zloÄine protiv ÄovjeÄnosti i krÅ¡enje zakona i obiÄaja ratovanja. Po toÄki jedan optuÅ¾nice nije proglaÅ¡en krivim za genocid koji VijeÄ‡e nije utvrdilo u prvom dijelu optuÅ¾nice u odnosu na sedam opÄ‡ina – istaknuo je prilikom Äitanja presude Radovanu KaradÅ¾iÄ‡u, predsjednik Sudskog vijeÄ‡a Korejac O-Gon Kwon – donosi Jutarnji.hr.

VijeÄ‡e zakljuÄuje da je optuÅ¾eni trebao znati da postoji rizik zloÄina nad nesrpskim stanovniÅ¡tvom tijekom provoÄ‘enja UdruÅ¾enog zloÄinaÄkog pothvata. KaradÅ¾iÄ‡ je mogao predvidjeti ubojstvo, istrebljenje i progon stanovniÅ¡tva.

KaradÅ¾iÄ‡ snosi individualnu kaznenu odgovornost za ubojstvo, protupravno Å¡irenje terora nad stanovniÅ¡tvom u Sarajevu!

VijeÄ‡e je utvrdilo da je postojao plan da se bosanski Hrvati i BoÅ¡njaci uklone s podruÄja na kojima su Å¾ivjeli Srbi. VijeÄ‡e je utvrdilo da je KaradÅ¾iÄ‡ znaÄajno pomogao udruÅ¾enom zloÄinaÄkom pothvatu. OptuÅ¾eni je imao srediÅ¡nje mjesto u protjerivanju nesrpskog stanovniÅ¡tva, Å¡irenju propagande protiv Hrvata i BoÅ¡njaka te je njegova retorika koriÅ¡tena kako bi se proÅ¡irila mrÅ¾nja prema Hrvatima i Muslimanima.

Uskršnja pisanica s vidoveÄkim motivima

24. ožujka 2016.

Povodom nadolazeÄ‡eg blagdana Uskrsa zelenu povrÅ¡inu ispred opÄ‡inske zgrade u Vidovcu krasi velika uskrÅ¡nja pisanica.

Postavljanje uskrÅ¡nje pisanice rezultat je dobre suradnje izmeÄ‘u dviju vidoveÄkih udruga. ÄŒlanovi Udruge branitelja i veterana domovinskog rata OpÄ‡ine Vidovec organizirali su akciju ÄiÅ¡Ä‡enja zelenih povrÅ¡ina oko centra Vidovca te su ispred opÄ‡inske zgrade pripremili teren za postavljanje uskrÅ¡nje pisanice. Pisanicu na kojoj su oslikani motivi vidoveÄkog kraja, postavila je Udruga Å¾ena OpÄ‡ine Vidovec, Äije su Älanice istu i oslikale.

NaÄelnik Bruno HraniÄ‡ ponosan je na rad vidoveÄkih udruga Äija suradnja uvijek ima pozitivan ishod te je uvjeren da Ä‡e pisanica donijeti malo radosti u ovo preduskrÅ¡nje razdoblje.

www.vzaktualno.hr