ožujak 2016. – Stranica 79

6. ožujka 2016.

MeÄ‘unarodni ekonomski forum Perspektive sa sjediÅ¡tem u Dubrovnku dodjelio je gradu Ludbregu posebno priznanje “Stvaratelji za stoljeÄ‡a” za doprinos razvoju poduzetniÅ¡tva u Srednjoj i JugoistoÄnoj Europi izmeÄ‘u 400-tinjak nominiranih kandidata koje su predlagali ugledni struÄnjaci.

Priznanje je to koje svakako pripada Ludbregu koji polako ostvaruje propagirane ciljeve iz razvojne strategije donesene joÅ¡ 2014. godine – “postati ekonomski uspjeÅ¡an grad s razvijenom kulturnom, socijalnom i komunalnom iinfrastrukturom te uspjeÅ¡nim i rastuÄ‡im gospodarstvom koje Ä‡e osigurati blagostanje za sve svoje graÄ‘ane”.

Ludbreg je mali grad velikih moguÄ‡nosti, kako za svoje graÄ‘ane, ali jednako tako i za svoje obrtnike, poduzetnike i gospodarstvenike tako da nije Äudo da je to najrazvijeniji mali grad sjeverozapadne Hrvatske (na 4. mjestu, odmah iza VaraÅ¾dina, ÄŒakovca i Koprivnice).

-Posebna mi je Äast primiti ovo priznanje neovisnog ekonomskog foruma za grad Ludbreg jer pokazuje da svi zajedno u naÅ¡em gradu odraÄ‘ujemo dobar posao. Drago mi je da kao gradonaÄelnik neposredno izabran mogu primiti priznanje kao znak dobrog politiÄkog rada ne samo mene nego i Gradskog vijeÄ‡a koje je uvijek donosilo odluke usmjerene na razvoj grada, stvarajuÄ‡i uvjete za realiziranje potencijala koje kao grad nosimo. Politika je zaduÅ¾ena za kreiranje poticajnog okvira i hrabre vizije razvoja grada u kojoj svi mogu ostvarivati svoje najbolje rezultate. Pred nama je joÅ¡ puno posla, ali mislim da idemo u dobrom smjeru – izjavio je ludbreÅ¡ki gradonaÄelnik SDP-ov Dubravko BiliÄ‡.

Mnogi statistiÄki podaci govore u prilog ovome: Stopa nezaposlenosti u sijeÄnju 2016. za 20% je manja nego lani u isto vrijeme, a gotovo 30 % u odnsou na 2013. godinu. Istovremeno je rasla i zaposlenost po stopi od 3 %, Å¡to je stvorilo solidnu ekonomsku bazu za ulaganja u gospodarsku infrastrukturu. Ludbreg je proÅ¡le godine registrirao i svoju poduzetniÄku zonuu kao jedinstvenu cjelinu koja je popunjena s preko 70 %, Å¡to je svrstava u uspjeÅ¡nije zone u Hrvatskoj. Tijekom proÅ¡le godine aktivirana je i dugo pripremani projekt njenog sjevernog dijela i ovih dana se oÄekuje i graÄ‘evinska dozvola te poÄetak radova i dolazak prvog poslovnog subjekta tvrtke Ameropa koja Ä‡e u sovje poslovne pogone investirati gotovo 20 milijuna kuna.

Pored toga oÄekuje se da poÄnu radovi na novom pogonu u zapadnom dijelu zone tvrtke Ducati u izgradnju nove hale i zapoÅ¡ljavanje novih 50-tak LudbreÅ¾ana uz ulaganje od preko 50 milijuna kuna.

-Po ostvarenoj neto dobiti poduzetnika u Ludbregu za 2014. godinu Ludbreg se nalazi na 48. mjestu od 556 jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj. To je joÅ¡ vredniji podatak kada se zna da su poduzetnici 2013. godinu zavrÅ¡ili bez dobiti, a 2015. godina trebala bi biti joÅ¡ uspjeÅ¡nija. Izvoz od 2013. godine raste svake godine po stopi od 10 % tako da i za 2015. oÄekujemo dobre rezultate. Ono po Äemu se posebno razlikujemo od gradova na sjeverozapadu Hrvatske jest i Äinjenica da 71 % svih zaposlenih radi u proizvoÄ‘aÄkoj industriji. Iako je kod ludbreÅ¡kih poslodavaca najviÅ¡a prosjeÄna plaÄ‡a u industriji, par kuna niÅ¾a od 3.000,oo kn, bilo bi bolje da je puno viÅ¡a jer bi tako i zaposlenici bili zadovoljniji – istiÄe gradonaÄelnik Dubravko BiliÄ‡.

OvogodiÅ¡nji proraÄun Grada Ludbrega je najveÄ‡i u gradskoj povijesti, neÅ¡to viÅ¡i od 55 milijuna kuna, baziran prije svega na velikim investicijama na podruÄju grada.

-Ovih dana oÄekujemo raspisivanje javnog poziva za sanaciju odlagaliÅ¡ta otpada vrijednog preko 26 milijuna kuna, javnog poziva za zamjenu zastarjele javne rasvjete u vrijednosti preko 3 milijuna kuna te odluku Hrvatskih voda o ulaganju u kanalizaciju vrijednu oko 6 milijuna kuna. Pored toga oÄekujemo s velikim nestrpljenjem i donoÅ¡enje drÅ¾avnog proraÄuna kako bismo se prijavili sa spremnim projektima za ureÄ‘enje javne rasvjete u ulicama koje su joÅ¡ u mraku, izgradnju reciklaÅ¾nog dvoriÅ¡ta, a moÅ¾da i sortirnice. TakoÄ‘er se nadamo da Ä‡e ministarstvo poljoprivrede konaÄno raspisati natjeÄaj za mjere ruralnog razvoja jer i za te mjere imamo projekte vrijedne nekoliko milijuna kuna. Vrijedni maldi gradski djelatnici takoÄ‘er rade na prijavnicama nekoliko europskih projekata te oÄekujemo dobre rezultate i po tim projektima. Oslonjeni na vlastite snage i vlastitu pamet mislimo da moÅ¾emo doprinijeti stvaranju nove slike grada i u buduÄ‡em periodu – zakljuÄio je BiliÄ‡.

www.vzaktualno.hr

Završila luda jurnjava po Zagorju

6. ožujka 2016.

105

Hrvatska posada Krisztian Hideg i Istvan Kerek (AK Delta Sport) u Mitsubishi Lanceru EVO IX s ukupnim vremenom od 30:58.4 minuta nakon uzbudljive zavrÅ¡nice pobjednik je petog izdanja INA Rally Kumrovec.

“Iznimno sam sretan zbog slavlja na ovom rallyu,” krenuo je Hideg. “Prvi put nastupamo u Kumrovcu i zbog toga smo posebno ponosni. Svakako bih pohvalio sjajnu organizaciju.”

Drugo mjesto je pripalo maÄ‘arskoj posadi Antalu Kovacsu i Gergu Istovicsu u Fordu Fiesti R5 sa sekundom zaostatka (30:59.4). TreÄ‡e mjesto je osvojila hrvatska posada Daniel Å aÅ¡kin i SaÅ¡a Bitterman (Mitsubishi Lancer EVO X, 31:14.3).

“UzbuÄ‘enja nije nedostajalo u samoj zavrÅ¡nici ovog rallya,” rekao je Å aÅ¡kin. “Rekordan broj posada svakako je velika pohvala organizatorima i dodatni motiv nama svima koji nastupamo. Zahtjevna je staza, jako dobra organizacija. Mogu reÄ‡i da sam zadovoljan s voÅ¾njom. ÄŒestitam svima na zavrÅ¡enom rallyu.”

Na kraju rallya zadovoljstvo nije skrivao direktor, Å½eljko Å tefaniÄ‡.

“Nakon napornih viÅ¡emjeseÄnih priprema, 15-20 ljudi iznijelo je ovaj projekt,” rekao je Å tefaniÄ‡. “Sve je to plod tih dugotrajnih priprema i pozivanja vozaÄa, a pomicanjem termina rallya mjesec dana unatrag dosta smo dobili. Prvi smo rally u regiji i na taj naÄin svi se ovdje Å¾ele doÄ‡i istestirati Å¡to je nama posebno zadovoljstvo.”

Od rekordnih 70 posada iz Å¡est zemalja na ceremonijalnom startu u Kumrovcu, rally je zavrÅ¡ilo Äak 59 posada, Å¡to i nije uobiÄajeno u rallyju te svakako razlog za zadovoljstvo organizatora i posada Å¡to nije bilo veÄ‡ih izlijetanja i tehniÄkih kvarova.

Posebnost kumroveÄkih brzinaca leÅ¾i u uskoj stazi s mnoÅ¡tvom vezanih zavoja i prijevoja. Nerijetko se na asfaltu naÄ‘e i popriliÄna koliÄina Å¡ljunka kojeg odabirom idealne putanje automobili izbace na cestu. VeÄ‡ godinama publika prepoznaje rally Kumrovec kao dogaÄ‘aj koji donosi atraktivne voÅ¾nje s mnoÅ¡tvom skokova.

U dosadaÅ¡nje Äetiri utrke najbolje se snaÅ¡ao maÄ‘arski vozaÄ Janos Szilagyi, koji je pobijedio tri puta, a 2013. godine morao je odustati nakon pola utrke zbog bolesti suvozaÄa u trenutku dok je drÅ¾ao vodstvo. Jednu pobjedu u Kumrovcu izborio je PoreÄanin Daniel Å aÅ¡kin. 5. INA Rally Kumrovec odrÅ¾an je pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-KitaroviÄ‡.

www.vzaktualno.hr

I CroElecto potvrÄ‘uje pad popularnosti Mosta

6. ožujka 2016.

Prema istraÅ¾ivanju raspoloÅ¾enja biraÄa kojeg je provela agencija â€ž2×1 komunikacije”, najpopularnija je politiÄka stranka u Hrvatskoj Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), kojoj 28,93 % graÄ‘ana iskazuje naklonost. IstraÅ¾ivanje je provedeno na 1500 ispitanika na podruÄju cijele Republike Hrvatske – donosi Direktno.hr.

Proporcionalno je zastupljeno stanovniÅ¡tva po dobnoj, spolnoj i obrazovnoj strukturi te sukladno rasprostranjenosti stanovanja s obzirom na ruralna i urbana podruÄja. Zbog toga ovo istraÅ¾ivanje ima vrlo veliku vjerodostojnost. Druga je po popularnosti Socijaldemokratska partija (SDP), koja za HDZ-om zaostaje 3,95 %, Å¡to znaÄi da uÅ¾iva 24,8 % povjerenja biraÄa.

Usporedimo li to s istraÅ¾ivanjem koje je ista agencija provela mjesec dana ranije na uzorku graÄ‘ana prema istim kriterijima, vidjet Ä‡emo da je HDZ u blagom porastu, a da SDP-u popularnost lagano opada ( HDZ 28,8 % – SDP 25,2 %). Prag za ulazak u Sabor prelazi joÅ¡ jedino Most, koji uÅ¾iva povjerenje 7,27 % biraÄkog tijela. No, ta stranka pokazuje i najveÄ‡i pad. Samo mjesec dana ranije, Most je uÅ¾ivao naklonost 12,6 % biraÄkog tijela.

Utrka izmeÄ‘u koalicija ne slijedi sasvim onu stranaÄku. Danas bi Domoljubnoj koaliciji svoj glas dalo 34,6 % graÄ‘ana, dok bi koaliciji Hrvatska raste povjerenje ukazalo 7 % manje biraÄa, odnosno 27,6 % ispitanika. Mjesec dana ranije, Domoljubna koalicija uÅ¾ivala je podrÅ¡ku 34,67 biraÄa, Å¡to je za 0,07% viÅ¡e nego danas, dok je koaliciji Hrvatska raste svoj glas bilo spremno dati 28,07% ispitanika, Å¡to je za 0,5 viÅ¡e nego ovih dana.

Na listi pet najpopularnijih politiÄara vodi predsjednica Republike Kolinda Grabar-KitaroviÄ‡ koju podupire 28,4 % graÄ‘ana, a drugi je Tomislav Karamarko, kojeg podupire 17,93 % biraÄa. TreÄ‡i je na listi premijer Tihomir OreÅ¡koviÄ‡, s podrÅ¡kom 16,67 % graÄ‘ana.

Zanimljivo je da se rezultati prvih troje najpopularnijih, ali i najutjecajnijih politiÄara u drÅ¾avi ogledavaju i u pitanju o potpori smjeru kojem ide nova Vlada. Naime, 54,07 % graÄ‘ana smatra da Vlada ide u dobrom smjeru. Odgovoriti na to pitanje nije znalo 17 %, dok 29,83 % ispitanika misli da Vlada ide u pogreÅ¡nom smjeru. Kod tog zadnjeg podatka vidimo i pribliÅ¾no preklapanje s popularnoÅ¡Ä‡u koju uÅ¾iva SDP i srodne mu stranke, odnosno koalicija Hrvatska raste.

Na listi najnegativnijih politiÄara vodi Zoran MilanoviÄ‡ s 31,27 %. Iza njega je Tomislav Karamarko, Äiji rad ne odobrava 21,13 %, dok je treÄ‡i na istoj listi BoÅ¾o Petrov s 11,2 %. Na ovoj su listi joÅ¡ kao Äetvrta Vesna PusiÄ‡ s 9,3 % i Nenad StaziÄ‡ kao peti sa 7,73 %.

Ova anketa je raÄ‘ena u vrijeme kad je javno najavljena smjena Glavnog ravnatelja HRT-a Gorana Radmana. To je podrÅ¾alo 55,93 % ispitanika, dok je protiv toga bilo njih 26 %. Svoj stav nije imalo 18,07 % onih koji su odgovorili na to pitanje. BaÅ¡ kao i Mostu, pada i popularnost BoÅ¾e Petrova, koji je prije mjesec dana bio popularan kod 8 % ispitanika – donosi Direktno.hr.

VeÄ‡i raÄuni za struju

6. ožujka 2016.

Do kraja godine raÄuni za struju u prosjeku bi mogli biti veÄ‡i za 30 kuna. Zbog obveza prema Europskoj Uniji, poveÄ‡at Ä‡e se iznos naknade za poticanje obnovljivih izvora energije. Umjesto dosadaÅ¡njih 3 i pol lipe, potroÅ¡aÄi Ä‡e gospodarstvo poticati s gotovo 5 i pol lipa po potroÅ¡enom kilovatsatu. To znaÄi i rast raÄuna za potroÅ¡nju elektriÄne energije, objavio je Dnevnik Nove TV.

Zbog naknade za poticanje raÄuni su veÄ‡i od 2007. godine. Tada se za potroÅ¡eni kilovatsat plaÄ‡alo manje od lipe. Svake sljedeÄ‡e godine naknada se pomalo poveÄ‡avala, a od 2010. do danas potroÅ¡aÄi izdvajaju 3 i pol lipe. Do kraja godine, ipak, oÄekuje se da Ä‡e naknada biti veÄ‡a od 5 lipa, a struÄnjaci procjenjuju da bi u iduÄ‡im godinama mogla narasti na Äak 12 i pol lipa po potroÅ¡enom kilovat satu.

“Poskupljenje se dogaÄ‘a iz razloga Å¡to je proÅ¡le godine potpisano dosta novih ugovora o otkupu elektriÄne energije s proizvoÄ‘aÄima iz obnovljivih izvora, preteÅ¾no biomase, i drugi dio razloga je Å¡to se dio troÅ¡ka, znaÄi s obnovljivih proizvoÄ‘aÄa energije prebacuje na graÄ‘anstvo, na finalne potroÅ¡aÄe”, pojaÅ¡njava Edo JerkiÄ‡, struÄnjak za obnovljive izvore energije. Prema novoj cijeni, za prosjeÄno bi kuÄ‡anstvo to znaÄilo izdvajanje joÅ¡ oko 400 kuna na godinu.

Vladu neuspješnom smatra 58 % ispitanika

6. ožujka 2016.

Rad Vlade 58 posto ispitanika smatra potpuno ili uglavnom neuspjeÅ¡nim, a da nova postava u Banskim dvorima funkcionira osrednje ocijenilo je 28 posto ispitanika. Kao uspjeÅ¡nu vidi je gotovo 10 posto, dok se joÅ¡ nije odluÄilo ili ne zna neÅ¡to viÅ¡e od 5 posto ispitanika. Pritom je zanimljivo da oko 20 posto biraÄa HDZ-a i Mosta Vladu takoÄ‘er smatra neuspjeÅ¡nom, dok je potpuno, uglavnom ili osrednje uspjeÅ¡nom vidi njih oko 70 posto. Rezultati su to najnovije ankete koju je objavio RTL, a tijekom prvih dana oÅ¾ujka za tu televiziju odradila Promocija plus na uzorku od 1300 ispitanika, prenosi Jutarnji.hr.

NajviÅ¡e ispitanih, njih gotovo 40 posto, tvrdi kako je premijer Tihomir OreÅ¡koviÄ‡ glavni krivac za ne osobito dobro funkcioniranje Vlade. HDZ kao glavnog krivca vidi 33 posto ispitanika, dok krivnju na Most svaljuje njih 16 posto. Za graÄ‘ane znaÄajnijih poteza joÅ¡ nije bilo, pa je velik broj ispitanika upravo to zamjerio novoj Vladi. NajviÅ¡e njih kao najbolju odluku ocjenjuje najavu da se neÄ‡e rezati plaÄ‡e i mirovine – to smatra njih 29 posto. Deset posto anketiranih najboljom odlukom smatra ukidanje Odbora za neprofitne medije u Ministarstvu kulture. Oko pet posto ispitanika smatra da su baÅ¡ sve dosadaÅ¡nje odluke bile dobre.

Na listi s najgorim odlukama Vlade i ministara Äini se kako su ispitanici najnezadovoljniji izborom ministara. Njih 15 posto smatra da su loÅ¡i, nestruÄni i nekvalitetni. Na visokom treÄ‡em mjestu najloÅ¡ijih odluka je neispunjeno obeÄ‡anje o smanjivanja plaÄ‡a duÅ¾nosnika, Å¡to Vladi zamjera 12 posto ispitanih.

www.vzaktualno.hr

Ivan Tomas iz Fontane CrnkoviÄ‡ treÄ‡i

6. ožujka 2016.

Natjecanjem 2. kola Hrvatskog kuharskog kupa pod nazivom â€žZlatna Solinka“, nastavljeno je 11. izdanje Hrvatskog kuharskog kupa, festivala u cjelinu povezanih pet kulinarskih manifestacija koje se na zadane teme odrÅ¾avaju diljem Hrvatske.

Hrvatski kuharski kup po prvi put je odrÅ¾an u Solinu u organizaciji Udruge kuhara Splitsko-dalmatinske Å¾upanije i Hrvatskog kuharskog saveza. Å½elja organizatora bila je podiÄ‡i svijest o ugroÅ¾enosti endemske vrste pastrve Solinke pa time i naziv i tema manifestacije. Ova mekousna pastrva Å¾ivi u rijekama Jadru, Å½rnovnici i Vrljici, a namjera je podiÄ‡i svijest kako tu endemsku riblju vrstu ugroÅ¾avaju oneÄiÅ¡Ä‡enje okoliÅ¡a, industrijalizacija i urbanizacija slivnog podruÄja, prometnice, kamenolomi, industrija, kanalizacija i prelov. Iako je u propozicijama natjecanja navedena pastrva, ova endemska vrsta nije koriÅ¡tena veÄ‡ uzgojena pastrva na koju smo svi navikli.

Ova dvodnevna manifestacija poÄela je u Äetvrtak kratkim obilaskom grada Solina, Salone i Klisa te nastavljena u restoranu GaÅ¡piÄ‡ gdje su natjecatelji pripremali tri slijeda za sveÄanu veÄeru koja se odrÅ¾ala slijedeÄ‡eg dana. Natjecatelji su imali zadatak pripremiti sveÄanu hladnu platu od humusa, svjeÅ¾eg sira i piletine, glavna jela od pastrve, povrÄ‡a i kukuruzne krupice te deserte od suhih smokva, Äokolade i oraÅ¡astih plodova. Radove natjecatelja ocijenili su eminentni kuhari, Älanovi Sekcije ocjenjivaÄa HKS-a Damir Crleni, Branko Å½ufika i Vladimir Balent koji su osobitu paÅ¾nju posvetiti vanjskom izgledu, sastavu i naravno, okusu jela.

Kao i u prvom kolu pobjedu je odnijela mlada kuharica iz Vinkovaca, Ana Maria StankoviÄ‡ s pomoÄ‡nicom Anom Å injori predstavljajuÄ‡i Srednju strukovnu Å¡kolu Vinkovci i Udrugu kuhara Vukovarsko-srijemske Å¾upanije. Drugo mjesto pripalo je Dini BebiÄ‡u iz Dogus Marina Hoteli, D-Resort iz Å ibenika dok se na treÄ‡e mjesto plasirao Ivan Tomas iz restorana Fontana CrnkoviÄ‡ iz VaraÅ¾dina. Ana-Maria pripremila je najbolju hladnu platu i glavno jelo dok je u pripremi deserta prvo mjesto prepustila Dini BebiÄ‡u. Za svoje kulinarsko umijeÄ‡e nagraÄ‘ena je bogatim sponzorskim i novÄanim nagradama koje su joj zajedniÄkim snagama uruÄili gradonaÄelnik Solina BlaÅ¾enko Boban, predsjednik Hrvatskog kuharskog saveza Damir Crleni, kulinarski promotor Podravke DraÅ¾en ÄuriÅ¡eviÄ‡ i Maja Muskatelo u ime TuristiÄke zajednice grada Solina.

Zanimljiv kulinarski dan upotpunjen je kuharskom radionicom za djecu djeÄjeg vrtiÄ‡a SunÄica iz Solina koji su pod paskom slastiÄarke MaÅ¡e Zelena iz slastiÄarnice Congo iz Splita izraÄ‘ivali mini kiflice i slasne keksiÄ‡e. Djeca su se divila i artistiÄkom umijeÄ‡u Ivana UrsiÄ‡a i Mate Äuzela koji su izradili aranÅ¾man od voÄ‡a i povrÄ‡a, a za maliÅ¡ane su izradili zdrave voÄ‡ne raÅ¾njiÄ‡e.

ZasluÅ¾ni Å¡to je jedno od natjecanja Hrvatskog kuharskog kupa ove sezone upravo odrÅ¾ano i u Solinu svakako su Udruga kuhara Splitsko-dalmatinske Å¾upanije na Äelu s predsjednikom Antom OjdaniÄ‡em, a organizaciji su pomogli Grad Solin, TuristiÄka zajednica grada Solina, Podravka, Dukat, Restoran GaÅ¡piÄ‡, Sana delikatese, StaniÄ‡, Dick noÅ¾evi, Nadalina i hotel Cornaro.

www.vzaktualno.hr

Å½iri odabrao tri finalistice

6. ožujka 2016.

U subotu je u Lumini centru odrÅ¾an casting – veliko finale natjeÄaja â€žPostani Lumini lice“ koji je u proteklih 14 dana na Facebooku izazvao golem interes djevojaka iz regije, ali i iz cijele Hrvatske. NatjeÄaj na koji se prijavilo gotovo 150 djevojaka, pokrenuo je Lumini centar uz medijsko partnerstvo magazina Story, te sudjelovanje Viktora Drage, poznatog modnog producenta, u cilju pronalaska lica koje Ä‡e predstavljati Lumini do kraja godine.

Deset finalistica prikupilo je najviÅ¡e glasova na Facebooku, dok su ostale na casting pozvane od strane Å¾irija. VaraÅ¾dinsko finale privuklo je i poznati dizajnerski dvojac Twins, koji su dogaÄ‘aj iskoristili kako bi potraÅ¾ili modele za svoje kolekcije.

No, na finalnom castingu, Å¾iri u Äijem su sastavu uz Viktora Dragu, bili modna urednica Äasopisa Story Petra GrgiÄeviÄ‡, te Lumini centar manager Nikola GrÄ‘an, imao je teÅ¾ak zadatak izabrati Lumini lice izmeÄ‘u Äak 50 prelijepih djevojaka.

Tri djevojke, Nikolina Leljak (22) iz Krapine, Anja Sili Stipan (20) te Ana Å egoviÄ‡ (20) iz VaraÅ¾dina uÅ¡le su u uÅ¾i izbor te Ä‡e sve tri sudjelovati na modnom snimanju, danas, u nedjelju. NajfotogeniÄniju djevojku i svoje zaÅ¡titno lice, nakon snimanja Ä‡e proglasiti Lumini centar.

PodsjeÄ‡amo, djevojci kojoj pripadne titula Lumini lice 2016. otvaraju se vrata u modni svijet – osvaja snimanje modnog editoriala za Story i Lumini magazin, a imat Ä‡e priliku kroÄiti i pistom Cro A Portera. Povrh toga, Lumini centar nagraÄ‘uje ju shopping bonom u vrijednosti od 2.000 kuna.

Subotnjem castingu prisustvovale su i djevojke koje su prikupile najviÅ¡e glasova posjetitelja na Facebooku. To su Patricija Å eÅ¡et i Katarina Stojak koje Lumini nagraÄ‘uje poklon bonovima u iznosu od 500 kuna.

www.vzaktualno.hr