svibanj 2016. – Stranica 20

25. svibnja 2016.

Kopriva je ljekovita biljka, koja se odavnina koristi u ljekovite svrhe, a bogata je vitaminima A, C i B2, mineralnim solima, Å¾eljezo, kalij.

Kopriva se koristi za lijeÄenje upale mokraÄ‡nih kanala, za jaÄanje imuniteta, kod detoksikacije organizma. Kopriva se najÄeÅ¡Ä‡e konzumira u obliku Äaja od koprive koji se priprema tako da dvije Å¾liÄice Äaja od koprive prelijete s dva decilitra vruÄ‡e vode i pustite da odstoji 10-ak minuta. Nakon toga Äaj procijedite i moÅ¾ete ga piti.

ÄŒaj od koprive izuzetno je bitan jer redovitom konzumacijom tog Äaja ojaÄat Ä‡ete imunitet i obraniti se od prehlade i gripe.

Osim Å¡to je Äaj od koprive izuzetno ljekovit, on je dobar i za kosu jer jaÄa vlasiÅ¡te i pomaÅ¾e u borbi protiv peruti.

PoÄeo austrijski kup s hrvatskim natjecateljima

25. svibnja 2016.

OdrÅ¾ana je prva utrka austrijskog multisportskog kupa KTRV u pitoresknom mjestu GÃ¶sselsdorfu. KTRV kup je kombinacija dutlona, aquatlona, sprinta i olimpijskih utrka. Ove godine pridruÅ¾en je i Coccon kup.

Kupovi su otvorenog karaktera za nastup, ali boduju se samo triatlonci koji imaju licencu svog nacionalnog saveza i licencu austrijskog saveza. Ta prva utrka je bila sprint duatlon od ukupno sedam raznih disciplina. Vrlo je zahtjevna, brdska, u trkaÄkom i biciklistiÄkom dijelu, 5 km trÄanja, 18 km bicikliranja i 2,5 km trÄanja. Koliko je utrka teÅ¡ka govori podatak da nastupi oko 200 natjecatelja, za razliku od olimpijskog triatlona u Faakerseeu na koji se prijavi 1000 triatlonaca. BuduÄ‡i da su sve utrke teÅ¡ke u KTRV kupu nastupaju samo punoljetni natjecatelji.

Na utrci je nastupio i VaraÅ¾dinac Teodor Pichler koji je zauzeo drugo mjesto u kategoriji M65 za KTRV kup. U Cocoon kupu osvojio je prvo mjesto. To su prvi bodovi za obranu proÅ¡logodiÅ¡njeg ukupnog drugog mjesta u kategoriji u KTRV kupu.

www.vzaktualno.hr

Monografija uz 120. roÄ‘endan

25. svibnja 2016.

Povodom obiljeÅ¾avanja 120. roÄ‘endana DVD Martijanec je izdao monografiju druÅ¡tva, u kojoj je opisan povijesni put organiziranog vatrogastva na podruÄju ludbreÅ¡ke regije te rad i razvoj samog DVD-a Martijanec.

Nakon dvije monografije DVD-a Ludbreg s kraja 20. stoljeÄ‡a, ovo je tek treÄ‡a monografija nekog od 30-tak DVD-ova koji djeluju na podruÄju ludbreÅ¡ke regije.

Inicijator, urednik i koautor monografije je Älan ZapovjedniÅ¡tva Vatrogasne zajednice VaraÅ¾dinske Å¾upanije i zapovjednik VZO Sveti ÄurÄ‘ Stjepan KovaÄek, dugogodiÅ¡nji kroniÄar zbivanja u vatrogastvu Å¡ire regije. Stjepan KovaÄek monografiju, napisanu na stotinjak stranica, supotpisuje s dopredsjednikom DVD-a Martijanec, Zvonimirom SuÄiÄ‡em.

Predsjednik DVD-a Martijanec SaÅ¡a LenÄek istiÄe kako su se o publikaciji pozitivno izjasnili i gosti nedavne proslave 120 godina DVD-a Martijanec, primivÅ¡i pritom besplatan primjerak, a knjiga Ä‡e biti poklonjena i svim kuÄ‡anstvima na podruÄju djelovanja DVD-a.

Program obiljeÅ¾avanja 120. obljetnice osnutka DVD-a Martijanec zapoÄeo je 14. svibnja SveÄanom sjednicom pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-KitaroviÄ‡, a nastaviti Ä‡e se krajem svibnja kad u Martijanec i Mali Bukovec dolaze vatrogasna navalna vozila i prateÄ‡a oprema kao donacija vatrogasaca iz Velike Britanije.

InaÄe, prema najavama Stjepana KovaÄeka u visokom stupnju pripremljenosti je i monografija o povijesti vatrogastva na podruÄju opÄ‡ine Sveti ÄurÄ‘, u kojoj djeluju Äak tri stoljetna DVD-a, meÄ‘u kojima i DVD HrÅ¾enica, osnovano kao najstariji seoski DVD u Europi pred Äak 144 godine.

www.vzaktualno.hr

OpÄ‡ina SraÄinec uskoro OpÄ‡ina – prijatelj djece

25. svibnja 2016.

Kako bi svojim najmlaÄ‘ima pruÅ¾ili joÅ¡ bolje uvjete za rast, razvoj i igru, OpÄ‡ina SraÄinec ukljuÄila se u akciju Gradovi i opÄ‡ine – prijatelji djece. Odluku o ukljuÄivanju jednoglasno je usvojilo OpÄ‡insko vijeÄ‡e, s ciljem stvaranja sredine koja sustavno brine o djeci, uvaÅ¾avajuÄ‡i njihova miÅ¡ljenja, prava i potrebe.

S tim ciljem odrÅ¾an je sastanak koordinacijskog odbora, kojim predsjeda Stanka Miko, s nadleÅ¾nim ustanovama, institucijama te svim udrugama na podruÄju opÄ‡ine SraÄinec koje Ä‡e sudjelovati u toj akciji.

– Mi smo u SraÄincu imali puno akcija za naÅ¡u djecu, a sad to trebamo objediniti za dobivanje ovog prestiÅ¾nog naslova, OpÄ‡ina – prijatelj djece. – istaknuo je naÄelnik OpÄ‡ine SraÄinec BoÅ¾idar Novoselec.

www.vzaktualno.hr

Å½UC u prometnicu u Trnovcu investira 614 tisuÄ‡a kuna

25. svibnja 2016.

OpÄ‡ina Trnovec BartolovoÄki i ove je godine “veliko gradiliÅ¡te”. S dolaskom ljepÅ¡eg vremena uz obnovu brojnih javnih objekata odvijaju se i radovi na ureÄ‘enju prometnica. I dok je upravo zavrÅ¡ilo ureÄ‘enje prilazne ceste prema mjesno groblju u Å emovcu u tijeku su radovi na ureÄ‘enje prometnice u mjestu Trnovec.

Kako teku radovi uvjerili su se u srijedu Å¾upan VaraÅ¾dinske Å¾upanije Predrag Å tromar, njegov zamjenik Alan KoÅ¡iÄ‡ i ravnatelj Å½upanijske uprave za ceste Tomislav OsonjaÄki. Oni su u druÅ¡tvu naÄelnika opÄ‡ine Trnovec BartoloveÄki, Zvonka Å ameca. obiÅ¡li radove na proÅ¡irenju i rjeÅ¡avanju odvodnje Å¾upanijske ceste 2053 u Trnovcu.

U samu investiciju se krenulo zbog odvodnje oborinskih voda koje su zadavale glavobolje okolnim stanarima, a rijeÄ je veÄ‡inom o novogradnji. Po rijeÄima Å¾upana Å tromara sada Ä‡e se rijeÅ¡iti taj problem, a izgradnjom nogostupa poveÄ‡at Ä‡e se i sigurnost pjeÅ¡aka u prometu. Zajedno sa sredstvima Å½UC-a u iznosu od 614 tisuÄ‡a kuna te oko 200 tisuÄ‡a kuna iz proraÄuna opÄ‡ine Trnovec BartoloveÄki za nogostup ukupna investicija veÄ‡a je od 800 tisuÄ‡a kuna.

-Mjesec svibanj obiÄno je poÄetak radova Å½upanijske uprave za ceste. VeÄ‡ina natjeÄaja je napravljena i trenutno se radi na Äetiri gradiliÅ¡ta. OÄekujemo da Ä‡e se listopada uloÅ¾iti oko 20 milijuna kuna u sigurnost i kvalitetu lokalnih i Å¾upanijskih cesta koje su pod ingerencijom Å½UC-a – pojasnio je Å tromar.

Zadovoljan Å¡to se ovime rjeÅ¡ava problem odvodnje voda te poveÄ‡ava sigurnost prometa u tom dijelu Trnovca je i naÄelnik Zvonko Å amec. Podsjetio je da se joÅ¡ 2013. krenulo s velikim projektom ureÄ‘enja nekoliko ulica u Trnovcu ukupne vrijednosti veÄ‡e od 4 milijuna kuna gdje je Å½UC sudjelovao s iznosom od 75, a opÄ‡ina 25 posto.

-Ovaj projekt nastavak je dobre suradnje OpÄ‡ine, Å½UC-a i VaraÅ¾dinske Å¾upanije. UreÄ‘enjem ulice Male ledine rijeÅ¡it Ä‡emo veliki problem odvodnje oborinskih voda, ali se i poveÄ‡ava sigurnost u prometu. Cesta je prometna jer osim osobnih automobila tijekom dana proÄ‘e i veliki broj autobusa koji prevoze radnike u tvrtku Boxmark – izjavio je Å amec. Ujedno je najavio i skore radove na postavljanju nove javne rasvjete.

Direktor Å½UC-a Tomislav OsonjaÄki dodatno je pojasnio da se na prometnici postavljaju rubnici i slivnici dok se uz prometnicu postavljaju cijevi koje Ä‡e rijeÅ¡iti odvodnju oborinskih voda. Nakon toga izgradit Ä‡e se i pjeÅ¡aÄka staza. Rok za dovrÅ¡etak radova je mjesec dana.

www.vzaktualno.hr

Stakla iz Press Glassa u Lonodnu

25. svibnja 2016.

MeÄ‘unarodni centar za emitiranje izgraÄ‘en u istoÄnom dijelu Londona, povodom Olimpijskih igara odrÅ¾anih u Londonu 2012., u potpunosti je obnovljen, a investiralo se 8,5 tisuÄ‡a metara Äetvorih stakla iz proizvodnje tvrtke Press Glass koja svoje pogone ima u PoduzetniÄkoj zoni u JalÅ¾abetu – doznaje se u toj tvrtci.

Radovi su rezultirali razvojem Here Eastmodernog kompleksa stvorenog za aktivnosti vezane uz inovativne tehnologije.Za potrebe ulaganja, zavrÅ¡enih na temelju dizajna izraÄ‘enog od strane arhitekata HawkinsBrown, isporuÄeno je staklo proizvedeno uz pomoÄ‡ digitalne tehnologije ispisa koja radi na sliÄan naÄin kao ispis s raÄunalnog pisaÄa.

U objektu, koji se nalazi u Olimpijskom parku kraljice Elizabete, ukupno se koristilo oko 3000 staklenih ploÄa. Svaka je ploÄa bila drugaÄija u pogledu ispisanog uzorka i veliÄine, a koristilo se i 200 razliÄitih veliÄina stakala – najveÄ‡e je dimenzija 6000 x 1600 mm a najmanje – 1000 x 500 mm – pojaÅ¡njavaju u tvrtci Press GLass.

Po miÅ¡ljenju Martina Salterna, voditelja projekta Lakesmere, koji je bio odgovoran za njegovu rekonstrukciju, postavljanje raznolikih stakala koja su se koristila za Construction News portal, bilo je jako komplicirano u odnosu na druge investicije. On je takoÄ‘er naveo da se u tipiÄnim projektima oko 5 do 10 posto stakala oÅ¡teti tijekom transporta ili montaÅ¾e. U sluÄaju Here East kompleksa, bilo je samo nekoliko takvih primjera.

www.vzaktualno.hr

TopliÄki osnovnoškolci u školi plivanja

25. svibnja 2016.

Unatrag nekoliko godina uÄenici treÄ‡ih razreda OÅ Antuna i Ivana KukuljeviÄ‡a VaraÅ¾dinske Toplice polaze Å¡kolu plivanja na bazenima hotela Minerva. Å kolu plivanja vodi uÄitelj Tjelesne i zdravstvene kulture, Mario Sremec. Cilj ovog programa je da sva djeca, koja nemaju prilike sa svojim roditeljima svake godine odlaziti na more, ipak nauÄe plivati.

Obuka neplivaÄa traje 3 tjedna, svaki dan od 15 – 18 sati, a bitno je napomenuti kako je potpuno besplatna. Prvi puta s uÄenicima dolaze i njihove uÄiteljice i tada uÄitelj provjerava znaju li uÄenici plivati i kako plivaju te odluÄuje tko treba dolaziti dalje i koliko dugo. Na kaju ovog programa svi uÄenici nauÄe plivati.

Zanimljiva je suradnja izmeÄ‘u bolnice i Å¡kole pa je dogovoreno da uÄenici ovu Å¡kolu dobiju besplatno, ali zauzvrat svake godine Å¡kola organizira jedan dan kada uÄenici 1. – 8. razreda zajedno sa svojim uÄiteljima prionu ÄiÅ¡Ä‡enju bolniÄkog parka. Ovakva suradnja na korist je i bolnici, ali i Å¡koli.

Tekst: Ivana Obad

Biskup Mrzljak posjetio "vatrene" u Svetom Martinu

25. svibnja 2016.

Izabranici Ante ÄŒaÄiÄ‡a nastavili su u utorak s pripremama za Europsko prvenstvo u Francuskoj, a tom ih je prigodom u hotelu posjetio varaÅ¾dinski biskup Josip Mrzljak. U ime hrvatske reprezentacije, Hrvatskog nogometnog saveza i predsjednika Davora Å ukera biskupa Mrzljaka pozdravio je izbornik ÄŒaÄiÄ‡ te mu zahvalio na dolasku.

Biskup Mrzljak zaÅ¾elio je Vatrenima uspjeh na zavrÅ¡nom turniru te poruÄio:

“Drago mi je da ste doÅ¡li u ovaj dio naÅ¡e domovine Hrvatske, vidjeli ste kako su vas ljudi doÄekali i pozdravili na prvom treningu. Mislim da vi moÅ¾ete mnogo uÄiniti svojim dolaskom, pogotovo kao uzor mladima.

Koliko je to moguÄ‡e, pratim sport i nogomet, a reprezentacija pronosi ime Hrvatske po svijetu. To je vaÅ¡a vaÅ¾na zadaÄ‡a. Pratit Ä‡emo vas na EP-u, a kako je blagdan Sv. Ante dan poslije vaÅ¡e utakmice s Turskom, dajte mu poklon za imendan. Å½elim vam svako dobro i nadam se da vam ovo nije zadnji posjet MeÄ‘imurju”, rekao je.

Tekst i foto www.hns-cff.hr

Do kraja godine rast Ä‡e plaÄ‡e?

25. svibnja 2016.

ProsjeÄna neto plaÄ‡a po zaposlenome u pravnim osobama isplaÄ‡ena za oÅ¾ujak ove godine iznosila je 5.722 kune, pokazuju prvi podaci koje je u utorak objavio DrÅ¾avni zavod za statistiku (DZS). Na mjeseÄnoj razini, prema plaÄ‡i za veljaÄu, prosjeÄna je neto plaÄ‡a za oÅ¾ujak bila nominalno viÅ¡a za 1,2 posto, odnosno 70 kuna.

Na godiÅ¡njoj razini, prema oÅ¾ujku lani, pak, prosjeÄna je plaÄ‡a za treÄ‡i ovogodiÅ¡nji mjesec nominalno rasla za 1,9 posto, odnosno za 109 kuna. ProsjeÄna bruto plaÄ‡a isplaÄ‡ena za oÅ¾ujak iznosila je 7.825 kuna. To je nominalno za 1,1 posto, odnosno 90 kuna, viÅ¡e u odnosu na prosjek za veljaÄu, ali i 2,3 posto ili 178 kune viÅ¡e od prosjeÄne bruto plaÄ‡e isplaÄ‡ene za oÅ¾ujak proÅ¡le godine. Sumarno u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isto razdoblje proÅ¡le godine, prosjeÄna mjeseÄna neto plaÄ‡a nominalno porasla za 2,1 posto, dok je istodobno rast bruto plaÄ‡e iznosio 2,6 posto, kaÅ¾u iz HGK.

“U tom kontekstu u nastavku godine oÄekujemo daljnji blagi rast plaÄ‡a, u skladu s dinamikom gospodarskog rasta, pri Äemu Ä‡e kretanje plaÄ‡a ovisiti i o intenzitetu i dinamici provedbe navedene preporuke Europske komisije”, zakljuÄuju iz HGK.

Poslovni.hr

Nema ukidanja najviše porezne stope?

25. svibnja 2016.

Premijer OreÅ¡koviÄ‡ i ministar MariÄ‡ ipak nisu spremni ukinuti najviÅ¡u stopu poreza na dohodak nego Ä‡e iÄ‡i na njezino spuÅ¡tanje za nekoliko postotaka.

Iz viÅ¡e izvora VeÄernji list je saznao da premijer OreÅ¡koviÄ‡ i ministar financija Zdravko MariÄ‡ ipak nisu spremni ukinuti najveÄ‡u stopu poreza na dohodak od 40 posto nego Ä‡e iÄ‡i na njezino spuÅ¡tanje za nekoliko postotnih poena. Porezni struÄnjaci koji ÄeÅ¡ljaju porezni sustav pripremili su niz simulacija, a prema informacijama kojima raspolaÅ¾e list, najviÅ¡e izgleda da proÄ‘e ima varijanta po kojoj bi se dohodak nastavio oporezivati s tri stope, od kojih bi najveÄ‡a bila neÅ¡to blaÅ¾a od sadaÅ¡nje. Uz poreznu upravu, najviÅ¡e posla na pripremi simulacija ima Institut za javne financije.

U nizu prijedloga postoji Äak i varijanta vraÄ‡anja na Äetiri stope, Å¡to smo jedno vrijeme takoÄ‘er imali u Hrvatskoj. Te Äetiri stope su, primjerice, bile 15, 25, 35 i 45 posto, s time Å¡to nitko viÅ¡e ne predlaÅ¾e povratak na 45 posto, nego bi plafon za oporezivanje plaÄ‡a bio na 35 ili 36 posto.

Foto www.vlada.gov.hr

Poslovni.hr