listopad 2012. – Stranica 54

4. listopada 2012.

175

Croatia osiguranje Vam daje jedinstvenu priliku ugovoriti do kraja ove godine Å½ivotno osiguranje sa 17% garantirane dodatne osigurane svote.

Jednokratnom uplatom premije od najmanje 2.500 eura i trajanjem osiguranja 5 godina, po isteku osiguranja jamÄi vam se isplata:

ugovorene osigurane svote za doÅ¾ivljenje do tada pripisana dobit 17% garantiranje dodatne osigurane svote.

VaÅ¡e Croatia osiguranje

Ovogodišnji Interliber od 13. do 18.11.

4. listopada 2012.

199

35. meÄ‘unarodni sajam knjiga i uÄila poznatiji kao zagrebaÄki Interliber, ove Ä‡e se godine odrÅ¾avati od 13. do 18. 11. Kao i svake godine, na ZagrebaÄkom velesajmu predstavit Ä‡e se svijet izdavaÄkog i edukativnog stvaralaÅ¡tva s najveÄ‡om ponudom knjiga i uÄila na jednom mjestu. I ove se godine na Interliberu oÄekuje mnoÅ¡tvo prezentacija, te nastupa pisaca i nakladnika.

I naravno, vrata Interlibera otvorena su za sve ljubitelje knjiga koji tih dana dolaze na svoje. U moru dobrih naslova, sajamskih popusta i susreta s autorima, nemoguÄ‡e je otiÄ‡i praznih ruku kuÄ‡i.

Vrijeme do Interlibera iskoristite za sastaviti popis naslova koje bi Å¾eljeli imati u svojoj kuÄ‡noj biblioteci jer vrlo vjerovatno bit Ä‡e to najpovoljnjija kupnja knjiga na koju Ä‡ete “naletiti” ove godine…

ViÅ¡e na web stranicama Interlibera

timeout.hr/T.M.C.

Savjeti – Reci STOP gaziranim sokovima

4. listopada 2012.

191

Ukoliko spadaÅ¡ meÄ‘u ljude koji svaki dan popiju najmanje jedan gazirani sok (bilo dijetni ili ne), poveÄ‡avaÅ¡ rizik za bolesti srca, pokazala su istraÅ¾ivanja ameriÄkih istraÅ¾ivaÄa u Bostonu.

IstraÅ¾ivanjem je obuhvaÄ‡eno 9.000 ispitanika i dokazano je da konzumacija svih gaziranih sokova poveÄ‡ava izglede za razvoj metaboliÄkog sindroma, koji obuhvaÄ‡a poviÅ¡eni krvni tlak, visoki Å¡eÄ‡er, kolesterol i trigliceride u krvi. Kao posljedica toga veÄ‡a je moguÄ‡nost pojave kardiovaskularnih bolesti.

U Äetiri godine, koliko je trajalo istraÅ¾ivanje, rizik za metaboliÄki sindrom poveÄ‡ao se za 44%.

Zato budi pametan, misli na sebe i svoje zdravlje i kad pijeÅ¡ sok odaberi neÅ¡to zdravije i negazirano.

Aromamedia

Sekirnik i JambroviÄ‡ prvakinje Balkana

4. listopada 2012.

169

SportaÅ¡ice mjeseca srpnja u kategoriji “Sportski pothvat mjeseca” dvije su mlade atletiÄarke – Vlatka Sekirnik i Mateja JambroviÄ‡, Älanice Atletskog kluba “Sloboda” VaraÅ¾din.

Atletski klub Sloboda je veÄ‡ dugi niz godina prepoznatljiv u Hrvatskoj atletici kao veliki rasadnik vrhunskih mladih atletiÄarki. Za bolje poznavatelje atletskih zbivanja to nije niÅ¡ta novo, imajuÄ‡i u vidu da se za njih u AK Sloboda brine cijeli niz kvalitetnih trenera koje predvodi uvaÅ¾eni hrvatski atletski trener i pedagog Marinko Å ipoÅ¡.

Od Äitave plejade mladih i perspektivnih atletiÄarki koje danas djeluju u AK Sloboda sredinom srpnja ove godine posebno su se istakle dvije vrsne Å¡printerice Mateja JambroviÄ‡ i Vlatka Sekirnik. One su u Beogradu na Balkanskom atletskom prvenstvu za mlaÄ‘e junior(k)e postale prvakinje Balkana.

Taj povijesni uspjeh ostvarile su braneÄ‡i boje Hrvatske meÄ‘u djevojkama iz 11 zemalja Älanica Asocijacije balkanskih atletskih federacija(ABAF). U ukupnom poredku, na Balkanskom atletskom prvenstvu najviÅ¡e uspjeha imali su atletiÄari iz GrÄke i njihove vrÅ¡njakinje iz Rumunjske, dok su Hrvati zauzeli treÄ‡e, a Hrvatice Äetvrto mjesto. Hrvatski predstavnici zasluÅ¾ili su u Beogradu ukupno14 medalja, od kojih su tri zlatne. Dvije zlatne osvojile su Älanice AK Sloboda – Vlatka Sekirnik na 100 m prepone (14,16) i Mateja JambroviÄ‡ na 100 metara (12,20) , dok je treÄ‡u zlatnu medalju u konkurenciji godiÅ¡ta 1995. i mlaÄ‘ih osvojio Ivan Gagro u skoku u dalj (7,35 m).

ZSUG-a VaraÅ¾dina trofejem Sportski pothvat mjeseca podupire veliki uspjeh nasljednica Dijane SokaÄ, nekadaÅ¡nje atletiÄarke AK Sloboda i drÅ¾avne rekorderke na 100 met koja je poput Mateje i Vlatke takoÄ‘er bila porijeklom iz MeÄ‘imurja.

www.vzaktualno.hr

Kako djecu odviknuti od ruÅ¾nih navika?

4. listopada 2012.

174

VeÄ‡ina djece mlaÄ‘e od Å¡est godina ima neku ruÅ¾nu naviku poput sisanja palca, grickanja noktiju i Äupkanja kose Å¡to je sasvim normalna pojava. Oni toga nisu svjesni, pa im treba pomoÄ‡i oko odvikavanja.

Sisanje palca

Bebe siÅ¡u palac joÅ¡ u majÄinom trbuhu, a veÄ‡ina ih nastavlja sisati i dalje. NajÄeÅ¡Ä‡e siÅ¡u palac kad su gladne, uplaÅ¡ene, umorne i kada im je dosadno. Ako se ova loÅ¡a navika ne izgubi do Äetvrte godine, treba otkriti razlog i potraÅ¾iti struÄnu pomoÄ‡. Ako dijete siÅ¡e palac zato Å¡to mu je dosadno, uposlite mu ruÄice igrom ili nekim manjim posliÄ‡em, a ako to radi zato Å¡to je nesigurno, pruÅ¾ite mu veÄ‡u emocionalnu podrÅ¡ku.

Kontraproduktivno je mazanje prsta ljutom paprikom, gorkim, slanim i kiselim namirnicama i preparatima koje bi dijete trebale odviknuti od sisanja palca. Znatno je korisnije da se utvrdi zaÅ¡to dijete to radi i da mu se, u skladu s uzrokom, pomogne.

ÄŒupkanje kose

ÄŒupkanje kose djeci sluÅ¾i za smanjenje napetosti. Djeca se na ovaj naÄin nesvjesno â€žvraÄ‡aju“ u period kada su bila mala. ÄŒupkanju i sisanju krajeva kose sklonije su djevojÄice. Ukoliko se ova navika javi prije Å¡este godine,najvjerojatnije Ä‡e se spontano izgubiti. Nekada Äupkanje kose nastupa poslije dogaÄ‘aja koji su za dijete stresni i moÅ¾e pokazivati neslaganje s najbliÅ¾om okolinom, Äesto i roditeljima.

Ako je Äupkanje samo dio rituala, npr. prije spavanja, ne bi trebalo pravit problem, ali ako se Äesto ponavlja i dijete gubi dosta kose, treba potraÅ¾iti pomoÄ‡ struÄnjaka.

Grickanje noktiju

Grickanje noktiju jedna je od najÄeÅ¡Ä‡ih djeÄjih ruÅ¾nih navika. U ranijem djetinjstvu podjednako je prisutna i kod djeÄaka i kod djevojÄica, ali se u kasnijem uzrastu ÄeÅ¡Ä‡e susreÄ‡e meÄ‘u djeÄacima. NajÄeÅ¡Ä‡e grickaju nokte kada su uznemireni, uzbuÄ‘eni, uplaÅ¡eni, a ponekad to rade i iz dosade.

Kada primijetite da gricka nokte, priÄ‘ite mu i njeÅ¾no mu sklonite ruku s usta, te mu lijepo objasnite da to nije lijepo. Ne opominjite ga, jer od toga neÄ‡e biti nikakve koristi. Bolje mu recite da pusti noktiÄ‡e da se odmore, zaposlite mu ruke, razgovarajte s njim i pohvalite ga kad ga vidite da se i sam trudi prestati.

Neprijatni tikovi

Tikovi su iznenadni, brzi, ponavljajuÄ‡i, nesvrsishodni i najÄeÅ¡Ä‡e nevoljni pokreti miÅ¡iÄ‡a ili dijelova tijela. ÄŒesto se pojavljuju na licu, u vidu treptanja, Å¾mirkanja, puÄ‡enja usana, pravljenja grimasa i plaÅ¾enja jezika, ali postoje i glasovni tikovi kao Å¡to su proÄiÅ¡Ä‡avanje grla i Å¡mrkanje. NajÄeÅ¡Ä‡i su kod djece izmeÄ‘u sedme i jedanaeste godine, najÄeÅ¡Ä‡e kod djeÄaka.

U najveÄ‡em broju sluÄajeva okidaÄ je stres, pa je najvaÅ¾nije otkriti uzrok. MoÅ¾e biti preoptereÄ‡enost obavezama, polazak u vrtiÄ‡ ili Å¡kolu, selidba, roÄ‘enje brata ili sestre, razvod… Kritike i kazne ne pomaÅ¾u, zato treba utvrditi Å¡to je izazvalo tikove. I sport moÅ¾e pomoÄ‡i.

Ukoliko se tikovi ne povuku za nekoliko mjeseci, ako se Å¡ire na druge dijelove tijela ili su uÄestali, pitajte doktora.

Aromamedia

Tijelo, pazuh, noge – Savjeti protiv znojenja

4. listopada 2012.

182

Poslije tuÅ¡iranja dobro obriÅ¡i tijelo, a pogotovo obrati paÅ¾nju na prepone i pregibe.

TIJELO

Kad se tuÅ¡iraÅ¡ koristi antibakterijski sapun kojim Ä‡eÅ¡ smanjiti koliÄinu bakterija na koÅ¾i i sprijeÄiti nastajanje neugodnih mirisa.

Bakterije koje izazivaju neugodne mirise teÅ¾e se mnoÅ¾e na suhoj koÅ¾i, pa je vaÅ¾no da tijelo dobro obriÅ¡eÅ¡ ruÄnikom koji dobro upija. NaroÄito obrati paÅ¾nju na prepone i pregibe.

OdjeÄ‡u mijenjaj Å¡to ÄeÅ¡Ä‡e i neka bude od prirodnih materijala jer je prozraÄnija i doprinosi smanjenju neugodnih mirisa.

Ne pretjeruj s jako zaÄinjenom hranom i ljutim papriÄicama jer potiÄu znojenje, a aroma crvenog ili bijelog luka moÅ¾e se zadrÅ¾ati u znoju Äak dva dana. Crveno meso pojaÄava neugodan miris tijela, stog viÅ¡e konzumiraj pileÄ‡e ili pureÄ‡e bijelo meso.

PAZUH

Redovito uklanjaj dlaÄice ispod pazuha jer se na njima zadrÅ¾avaju bakterije.

Poslije svakog tuÅ¡iranja koristi dezodorans (najbolji su oni bez aluminija jer ne zaÄepljuju pore i ne ometaju rad Å¾lijezda).

Kad osjetiÅ¡ da si se jako oznojio, a niste u prilici da se istuÅ¡iraÅ¡, obriÅ¡i se antibakterijskom vlaÅ¾nom maramicom i ponovno stavi dezodorans.

Stres takoÄ‘er pojaÄava znojenje.

Ako se prekomjerno znojiÅ¡ ispod pazuha legni i opustite se. LeÅ¾eÄ‡i na leÄ‘ima, znojenje Ä‡e se smanjiti ili potpuno prestati.

NOGE

Prije obuvanja, operi noge i dobro ih obriÅ¡i, naroÄito podruÄje izmeÄ‘u prstiju, a stopala posipaj djeÄjim puderom u prahu ili puderom za stopala.

Provjetravaj cipele redovito, a ako je obuÄ‡a znojna ostavi ju da se osuÅ¡i do kraja.

Ne nosi isti par cipela dva dana zaredom.

Ne nosi cipele na bosu nogu jer se noge tada joÅ¡ viÅ¡e znoje, obuÄ‡a je stalno vlaÅ¾na i postaje leglo bakterija.

Sedam dana svakodnevno napravi stopalima kupku od hladnog i jakog crnog Äaja. Ovaj Äaj sadrÅ¾i tanin koji zatvara pore znojnih Å¾lijezda i ubija bakterije koje izazivaju neugodan miris. Nakon tjedan dana znojenje Ä‡e biti slabije, a tretman ponovi nakon mjesec dana. Oblozi od crnog Äaja takoÄ‘er Ä‡e ti pomoÄ‡i ako patiÅ¡ od pojaÄanog znojenja dlanova.

Aromamedia

Oprah i Britney najplaÄ‡enije Å¾ene Hollywooda

4. listopada 2012.

180

Forbes je ponovno pobrojio milijune hollywoodskih diva i sastavio listu “NajplaÄ‡enijih Å¾ena u Hollywoodu”. Na vrhu je opet Oprah Winfrey, Å¡to pomalo zaÄuÄ‘uje uzmu li se u kontekst problemi s njenom OWN network te Äinjenica da se veÄ‡ viÅ¡e od godinu dana ne emitira njen show, javlja Hollyscoop.com.

No Oprah oÄito ima tajni naÄin “zgrtanja para” jer je u zadnjih godinu dana zaradila nevjerojatnih 165 milijuna dolara.

Iako se njeno ukupno bogatstvo penje na 2,7 milijardi dolara, Forbes predviÄ‘a da je ovo njena zadnja godina na vrhu.

Drugo mjesto zauzela je Britney Spears koja je u proteklih godinu dana zaradila tek treÄ‡inu Oprahine cifre, no ipak dovoljno, dakle zaÄuÄ‘ujuÄ‡ih 58 milijuna dolara.

U TOP 5 spadaju i Taylor Swift sa 57 milijuna dolara, te Ellen Degeneres i Rihanna sa 53 milijuna dolara.

Osmo, deveto i deseto mjesto ovog popisa zauzele su Gisele Bundchen, Kate Perry i Judge Judy sa tek “bijednih” 45 milijuna dolara.

Evo i cijelog popisa:

Oprah Winfrey – 165 milijuna

Britney Spears – 58 milijuna

Taylor Swift – 57 milijuna

Ellen Degeneres – 53 milijuna

Rihanna – 53 milijuna

Lady Gaga – 52 milijuna

Jennifer Lopez – 52 milijuna

Gisele Bundchen – 45 milijuna

Katy Perry – 45 milijuna

Judge Judy – 45 milijuna

www.timeout.hr

Miljarder ne odustaje od gradnje Titanica II

4. listopada 2012.

167

Clive Palmer, ekscentriÄni australski miljarder ne odustaje od ekscentriÄne nakane da izgradi repliku legendarnog broda Titanica. JoÅ¡ u travnju ove godine ovaj je miljarder najavio projekt izgradnje Titanica II, koji Ä‡e biti identiÄan orginalu, a u prosincu Ä‡e se na ameriÄkom nosaÄu aviona odrÅ¾ati sveÄano predstavljanje projekta, donosi Heraldsun.com.au.

Suradnica u projektu je i Caroline, kÄ‡erka bivÅ¡eg predsjednika SAD-a , Johna F. Kennedya, a na sveÄanosti Ä‡e biti prisutne i Johnova sestra Jean Kennedy Smith i senatorka New Yorka Ruth Hassell-Thompson te mnogi vodeÄ‡i ameriÄki biznismeni.

Osim toga, sveÄana veÄera Ä‡e biti napravljena prema meniju koji su imali putnici Titanica na dan kada je potonuo 12. travnja 1912. godine.

– Ovo Ä‡e biti posebna prilika za poslovne zajednice SAD-a, kao i za cijeli svijet, da vide kako napreduje izgradnja Titanica II. Od prvog dana najave interes za ovaj projekt je velik, posebice od ljudi koji veÄ‡ sada Å¾ele rezervirati kabinu za prvo putovanje novog broda – rekao je Palmer.

washington.edu

Prvo putovanje novog broda je zakazano za 2016. godinu, a brod Ä‡e zaploviti iz Kine, te proputovati do Southamptona u Engleskoj, gdje Ä‡e pokupiti putnike i zaputiti se u New Yorku.

Titanic II Ä‡e biti dug 270 metara, visok 53 metra i teÅ¾ak 40.000 tona. Imat Ä‡e 840 kabina, a zadrÅ¾at Ä‡e podjelu na prvu, drugu i treÄ‡u klasu, koju je imao i originalni brod.

www.timeout.hr

Zahvalnice umirovljenim prosvjetarima

4. listopada 2012.

182

UoÄi svjetskog dana uÄitelja koji se obiljeÅ¾ava 5. listopada, u Å½upanijskoj palaÄi danas su tradicionalno dodijeljene zahvalnice profesorima, uÄiteljima te nenastavnom osoblju koji su ove godine otiÅ¡li u mirovinu. VaraÅ¾dinska Å¾upanija na taj im naÄin zahvaljuje na predanom dugogodiÅ¡njom radu u jednoj od najzahtjevnijih profesija te trudu i znanju koje su prenijeli na mnoge generacije.

Okupljenim profesorima, nastavnicima, odgajateljima, ravnateljima i ostalom nenastavnom osoblju Dan uÄitelja Äestitao je varaÅ¾dinski Å¾upan Predrag Å tromar.

– Å½elimo vam danas odati zahvalnost za golemi trud i energiju. VaÅ¡a je profesija Äasna i odgovorna, bez vas nema druÅ¡tvenog razvoja. Ove zahvalnice samo su mali podsjetnik da druÅ¡tvo cijeni vaÅ¡ angaÅ¾man. Danas je prilika da se se posebno zahvalimo onima koji su ove godine otiÅ¡li u mirovinu, a Äitav su svoj Å¾ivot radili na obrazovanju mladih. Poseban je to dan i za naÅ¡u Å¾upaniju koja najviÅ¡e sredstava ulaÅ¾e upravo u obrazovanje. Mislimo da od toga imamo koristi jer samo mladi ljudi koji su visokoobrazovani imaju Å¡anse za dobar i kvalitetan Å¾ivot u buduÄ‡nosti – rekao je Å¾upan Predrag Å tromar.

Dan ucitelja

Jedan od nastavnika koji je danas primio zahvalnicu bio je i Antun GolubiÄ‡, dugogodiÅ¡nji nastavnik i ravnatelj u Osnovnoj Å¡koli Ludbreg koji je cijeli svoj radni vijek proveo radeÄ‡i s djecom. Upitali smo ga jesu li danaÅ¡nje generacije zaista toliko drugaÄije od nekadaÅ¡njih.

– Kada bih ponovno morao izabrati zanimanje siguran sam da bih ponovno izabrao prosvjetu. Radio sam 35 godina u razredu kao uÄitelj fizike i matematike i neÅ¡to viÅ¡e od 5 godina kao ravnatelj u Osnovnoj Å¡koli Ludbreg. Djeca se mijenjaju u svim generacijama i to je normalno, a mi se pred kraj radnog vijeka obiÄno najÄeÅ¡Ä‡e sjeÄ‡amo generacija s kojima smo poÄeli raditi. Svaka generacija karakterizira svoje vrijeme i ne moÅ¾emo govoriti o boljim i loÅ¡ijim generacijama, djeca su u pravilu dobra – kaÅ¾e Antun GolubiÄ‡.

Golubic

Zahvalnice za sve duge godine predanog rada u prosvjeti okupljenima je sveÄano uruÄio zamjenik varaÅ¾dinskog Å¾upana Milan PavlekoviÄ‡.

InaÄe, Svjetski dan uÄitelja obiljeÅ¾ava se u viÅ¡e od 100 zemalja svijeta i uvijek je iznova prigoda za isticanje vaÅ¾nosti te profesije, iako je poraÅ¾avajuÄ‡i podatak da miljuni i miljuni uÄitelja u zemljama u razvoju rade u vrlo teÅ¡kim uvjetima. U svakoj zajednici uÄitelji imaju pravo da se njihov glas Äuje.

www.vzaktualno.hr/T.M.C.

Sportski objekti predani novim upraviteljima

4. listopada 2012.

187

DanaÅ¡njim potpisivanjem Ugovora o upravljanju i koriÅ¡tenju sportskih graÄ‘evina Grad VaraÅ¾din je varaÅ¾dinskim sportskim udrugama, zajednicama i savezima na upravljanje predao ukupno 14 dvorana, igraliÅ¡ta terena i stadiona u vlasniÅ¡tvu Grada.

Naime, Gradsko vijeÄ‡e Grada VaraÅ¾dina donijelo je u veljaÄi ove godine Odluku o upravljanju i koriÅ¡tenju sportskih graÄ‘evina, kojom se u skladu s novim Zakonom o sportu, sportskim udrugama ti objekti viÅ¡e ne daju u zakup, veÄ‡ na upravljanje. Raspisan je javni natjeÄaj, a udruge koje su se javile danaÅ¡njim su potpisivanjem ugovora dobile pravo upravljanja sportskim objektima u narednih 5 godina.

Tako je HrvaÄki klub Vindija na upravljanje dobio dvoranu za hrvanje, Stolnoteniski klub VaraÅ¾din stolnotenisku dvoranu, Teniski klub Varteks teniske terene Varteks, StreljaÄko druÅ¡tvo VaraÅ¾din streljanu VaraÅ¾din, dok je Å½upanijski nogometni savze dobio zgradu u ZagrebaÄkoj ulici 94. Nogometnim igraliÅ¡tima u KuÄ‡anu Donjem i Gornjem, BiÅ¡kupcu te Jalkovcu upravljat Ä‡e redom NK Zelengaj, NK Udarnik 32, NK Mladost te NK Varteks.

Zajednica sportskih udurga Grada VaraÅ¾dina na upravljanje je dobila ukupno 5 objekata – stadion Slobodu, igraliÅ¡te SrednjoÅ¡kolac, sportsku dvoranu i balone u Graberju, nogometno igraliÅ¡te u HraÅ¡Ä‡ici, te stadion Varteks, poÅ¡to se NK VaraÅ¾dni nije prijavio na natjeÄaj.

– ÄŒinjenica je da se ne nalazimo u ugodnom vremenu Å¡to se materijlanih prilika tiÄe, te da nas tek Äeka posao. Nije nam bila Å¾elja da upravljamo stadionom Varteks, veÄ‡ su prilike dovele do toga, no nadam se da Ä‡e nogomet kao sport koji je svih ovih godina bio vodeÄ‡i u gradu, smoÄ‡i snage i da Ä‡e uskoro taj objekat ponovno biti u funkciji na koju smo navikli. Imamo kvalitetu u okviru sportaÅ¡a, no trebamo staviti glave skupa i pronaÄ‡i odreÄ‘eno vodstvo – istaknuo je predsjednik Zajednice sportskih udruga Goran VuÄetiÄ‡.

– Ugovorom se osigurava funkcioniranje i redovito odrÅ¾avanje sportske graÄ‘evine, te sav prihod od zakupa mora iÄ‡i u odrÅ¾avanje. Svi prostori u sklopu sportskih objekata koji nisu u funkciji sporta, mogu se dati u zakup ali u skladu s gradskim propisima, a sportska udruga, tj. upravitelj ima pravo ulagati u objekt no uz suglasnost gradonaÄelnika – pojasnio je struÄni suradnik za sport Marinko Å ipoÅ¡.

Grad Ä‡e kroz Zajednicu sportskih udruga i dalje pomagati i sufinancirati objekte, meÄ‘utim daje se moguÄ‡nost da one udruge koje kvalitetno funkcioniraju i imaju viziju o razvoju, samostalno ulaÅ¾u, a to se dijelom moÅ¾e priznati kao dio zakupnine.

www.vzaktualno.hr/MG