Martinje je blagdan koji je veoma poznat na naÅ¡im prostorima, te ga ljudi posebno radno slave. Zbog vina naravno! Ime blagdana je posvećeno svetom Martinu, kršćanskom poÅ¡tenjaku i zaÅ¡titniku vina. Ovo je dan kada se “krsti” mlado vino i uživa u dobroj kapljici, a ove godine uz Martinje stiglo nam je i Martinje ljeto!Martin, Å¡to znaÄi mali Mars, ime je koje svojem sinu nadjenuo jedan ponosni rimski ratnik iz 4. stoljeća. Iako je sin doista krenuo oÄevim stopama, ipak mu je sudbina pripremila neÅ¡to drugaÄiji put od onog vojniÄkog.
Epizoda koju bilježi povijest, a koju je legenda okitila nekim živopisnim detaljima, dobro je poznata:
– Kad je imao neÅ¡to viÅ¡e od petnaest godina, Martin je na konju, u gordoj vojniÄkoj opremi, na kojoj se posebno isticao veliki crveni ogrtaÄ, jahao dok je studeni vjetar najavljivao dolazak zime. Iznenada, uz rub ceste, pojavi se neki stari siromah, sav promrzao, u poderanim krpama koje je navukao da zaÅ¡titi tijelo od studeni. Taj je prizor toliko uzbudio mladog konjanika da je stao neodluÄan pred starcem koji je tresući se pružio ruku za pomoć. Martin se dosjetio: maÄem je presjekao polovicu svoga crvenog plaÅ¡ta i njime zaogrnuo promrzlog starca. Te noći je Martin blaženo usnuo, a u snu mu se javio Isus, kojega pravo joÅ¡ nije ni poznavao, te mu zahvalio Å¡to ga je zaogrnuo polovicom svog ogrtaÄa. “Martin joÅ¡ katekumen pokrio me ovim plaÅ¡tem!”
Legenda joÅ¡ dodaje da je ta gesta dobrote popratilo naglo zatopljenje vremena, kao da se i nebo smilovalo siromaÅ¡nim ljudima koji su cvokotali od studeni, pa na spomen toga i danas u mnogim krajevima toplije dane pred poÄetak zime zovu “Martinje ljeto”.
lib-art.com
Slavlje svetog Martina pada na dane koji su diljem Europe tradicionalno bili predbilježeni za kuÅ¡anje mladog vina, a koje se, htjeli- ne htjeli, Äesto pretvaralo u pijanku godine. Takvi su kultovi u narodu bili duboko urezani, pa je prvi u to vrijeme raspoloživi svetac – Martin,Äiji se dan sprovoda slavio 11. studenog, preuzeo znaÄaj Dioniza, Bakha i drugih drevnih božanstava loze, vina i pratećih sadržaja.
Iako Martin ni sluÄajno nije bio pijanica, i njegova priÄa nije ona o ljubitelju dobre kapljice ili vina, narod je brzo zaboravio na rimske Vinalije i sliÄne festivale, kad je dobio adekvatnu zamjenu – pa makar u vidu poÅ¡tenjaka Martina.
Kao biskup, u želji da propagira vino Martin je uveo krÅ¡tenje moÅ¡ta, Å¡to je prije njega bio poganski obiÄaj. Tako se poÄelo slaviti Martinje, piti krÅ¡teno vino i jesti guske baÅ¡ na taj dan.
Iako se danas Martinje svodi na ispijanje vina u druÅ¡tvu, ako želite pravilno proslaviti taj blagdan, za poÄetak dodijelite uloge. Neka jedan bude domaćin, drugi stoloravnatelj a treći fiÅ¡kuÅ¡ ili vinotoÄa (onaj koji svima toÄi vino). Potreban je i gospodin sudac te kum i kuma malom moÅ¡tu. Na kraju ako je moguće pribavite biskupa, a ako to baÅ¡ i nije moguće, blagoslovite moÅ¡t ljubavlju i veseljem.
Važna je napomena kako se svi u ceremoniji nazivaju pajdaÅ¡ i pajdaÅ¡ica te oslovljavaju sa “ti”. Jedina osoba koju se u druÅ¡tvu treba oslovljavati sa “vi” jest gospon sudac.
Za kraj ceremonije ne zaboravite vino krstiti rijeÄima: “MoÅ¡tek, krstim te na vino u ime onoga koji te je proizveo i u ime svetog Martina i duha od kojega moÅ¡t kuha. Evo ti soli, da od tebe glava nikoga ne boli.”
Ceremonija zavrÅ¡ava vinskim litanijama i pjesmom, nakon Äega se mjesto ustupa tradicionalnim kulinarskim delicijama jer vino je najzdravije piti u sklopu obroka.
Slavite stoga svetog Martina, uživajte u dobrom vinu i Martinjem ljetu!
www.vzaktualno.hr
