Varaždincima nedostaju pozitivne emocije!
Dugo se nisam javljao, ali predbožićno vrijeme je vrijeme kreativnosti, pa evo mene opet. Mišljenje, komentari i stavovi su stvari koje se ne mogu predugo držati u sebi (posebice s obzirom na sveopću situaciju oko nas), te sam ih odlučio ponovno dijeliti s vama u našem malom aktualnom kutku gdje komentiramo aktualna događanja u našem dragom Varaždinu, ali i šire (ovisno o potrebi).

No, danas ne bi komentirao političke glavonje na državnoj razni jer svima nam je jasno da oni ionako već duže vrijeme ne znaju Å¡to rade, pa nema smisla i učim se suzdržavati od kritike koja bi vas vjerojatno razveselila. Ministar Linić ionako svojim odlukama i previÅ¡e “uveseljava” stanovniÅ¡tvo drage nam Hrvatske.

Vraćam se na lokalno gdje je protekli tjedan proÅ¡ao u svečanom tonu, slavili smo Dan grada Varaždina koji je vezan uz Svetog Nikolu i nezaobilaznog Krampusa. Kod nas su doÅ¡li oboje i podijelili nam Å¡ibe. Neki su ih zaslužili viÅ¡e, neki manje.. Onih koji ih nisu zaslužili zapravo i – nema!

Da li je gradonačelnik podijelio kome Å¡ibu??? Nije dragi moji, čak naprotiv, cijeli tjedan proÅ¡ao je u pozitivnim pričama i prisjećanju na zaslužne pojedince i grupe ljudi. Prepuna Arena Varaždin potvrdila je dobro odabrani program obilježavanja Dana grada gdje je svatko mogao pronaći neÅ¡to za sebe. Dok su na Franjevačkom trgu graÄ‘ani mogli uživati u dobrom starom rocku, najposjećeniji je ipak bio koncert tradicije i običaja utkan u imenu HRT-ove putujuće koncertne atrakcije zvane Lijepom NaÅ¡om bio je pun pogodak, a za predivnu atmosferu potrudio se Branko Uvodić, koji je mnogobrojne Varaždince ostavio bez daha repertoarom i scenografijom… 

Odrađena je i svečana sjednica Gradskog vijeća u varaždinskom HNK, na kojoj su se uz odlično voditeljicu Andreju Loparić, mogli čuti govori i želje mnogih respektabilnih govornika. Svi zajedno poželjeli su Varaždinu i Varaždincima brz oporavak od problema koji su nas zadesili, što zbog krize, što zbog pojedinaca, te povratak na stare staze kada smo svima bili uzor. Sve zajedno dalo mi je dašak nade da se pozitivna energija konačno vraća u naš grad

Gradonačelnik je pohvalio graÄ‘ane i gradske djelatnike na uloženim naporima, trudu i radu te izrazio nadu da ćemo uskoro moći ubirati plodove uloženog truda. Osvrnuo se, mirno, staloženo i bez ikakvih uveličavanja  na odraÄ‘ene stvari gradu, nastavljene i započete projekte kao i one koji tek dolaze. Osvrnuo se i na one koje su naslijedili…

Potpredsjednik sabora i župan su takoÄ‘er pohvalili grad, i započete stvari u gradu – lijepo je znati da i netko drugi prepoznaje trud i rad. 

ÄŒini mi se da su se svi zajedno jako trudili ispraviti iskrivljenu medijsku sliku koja prikazuje da se gradski čelnici bave samo smećem i rjeÅ¡avanjem već nadaleko poznate problematike, te se govorilo u mnogobrojnim projektima kako bi dokazali da nam gradski oci ratuju na mnogo viÅ¡e bojiÅ¡ta od ovog “smetlarskog”. I Bogu Hvala da je tako.

No u nekim stvarima su definitivno pretjerali!

Tako je jedan od govornika (mislim da se radi o gospodinu Hehetu) uz sve hvalevrijedne projekte pohvalio i odličnu organizaciju ovogodiÅ¡njeg 4 do 5 puta posjećenijeg Å pancirfesta!! 

Molim???

Ne znam tko manipulira ovakvim podacima i tko (ne)namjerno iznosi ovakve podatke. Da li to vječna direktorica Branka Tropp ili pak njezin vjerni pomoćnik i željezna ruka Turističke zajednice Damir Levak vjeÅ¡to manipuliraju podacima iskrivljavajući pravu istinu o Å pancirfestu??? 

Svjedočimo činjenici da su mediji svakodnevno izloženi sudskim tužbama pojedinaca ili viÅ¡e njih zbog manipluacija i navodnih neistina koje objavljuju. U tim sudskim procesima mediji nerijetko izvlače kraći kraj, često su si sami krivi, ali često i nisu…

Svi znamo da novinari često koriste isprobani copy-paste sistem, ne misle svojom glavom i koriste ionako preuveličane podatke (u ovom slučaju PR od Špancirfesta) i takve objave u svojim tekstovima. Jasno mi je da nemožemo uvijek sumnjati, ali zaboravljamo da ponekad stvarno treba i da dobronamjerna kritika može samo pomoći dok nedostatak kritike dovodi do, za Hrvatsku svakodnevnih slučajeva, korištenja ovlasti za vlastitu zaradu pri čemu nerijetko bivaju uništene vrijednosti sa dugom tradicijom.

Činjenica je, nažalost, da je proteklih nekoliko godina posjećenost našeg festivala pozitivnih emocija u konstantnom padu, eventualno stagnaciji. Stoga je iznošenje podataka da je ovogodišnji bio 4 do 5 puta posjećeniji od prošlih, u najmanju ruku bezobrazno! Zanima me zašto se onda i ovdje, ako je svima jasno da su ipak bar malo pretjerali, ne povuku neki sudski postupci za obmanjivanje javnosti??

Možda zbog nečijih autorskih honorara ili samopromocije? 

Ako smatrate da ne govorim istinu ili želim loÅ¡e Å pancirfestu, ajmo pitati ljude. Idemo razgovarati sa “običnim” Varaždincima. Varaždincima koji su sami u najvećoj žiži svakog Å pancirfesta, koji najviÅ¡e vremena provode ovdje.

Ako vam i to nije dosta, idemo pitati one koje zasigurno najbolje znaju. Idemo pitati izlagače na Špancirfestu, udruge, žene koje su prodavale kolače, idemo pitati ugostitelje i na kraju idemo pitati onu šačicu ljudi koja je iz svog budžeta izdvojila novac za koncerte.

Možemo ih pitati da li su se gurali i tiskali na koncertima na Stančićevom trgu i na Starom gradu kao nekih prijaÅ¡njih godina. Ili su ipak imali puuuno mjesta za ples? 

Matematika je ovdje jednostavna: Puuuno mjesta za ples = malo posjetitelja!

Ja želim lijep Å pancirfest koji će svake godine biti joÅ¡ bogatiji, orginalniji, a time i posjećeniji. A ne festival koji će sam sebi biti svrha. Ali mislim da je to nemoguće postići ako zaboravljamo na najvažniji faktor cijele priče – na Varaždince!

Gosti, izvoÄ‘ači, izlagači i sponzori su bitni faktori Å pancirfesta, i pomogli su, no oni ga nisu sami stvorili, niti su dovoljni da bi festival napredovao. Festival dobrih emocija ne može napredovati dok se dobre emocije ne vrate najbrojnijim posjetiteljima ovog festivala. A sviÄ‘alo se to nekima ili ne – najbrojniji i najaktvniji posjetitelji i sudionici ovog festivala su upravo Varaždinci. Ja (a vjerujem  i mnogi od vas) ne želim samo medijski prenapuhan Å pancirfest, već festival koji će nas nahraniti dobrim emocijama i gdje će novac i zarada nekih institucija biti bar cilj broj dva, a ne top prioritet. Kako? E pa ta priča neće biti jednostavna, ali Å¡to u danaÅ¡nje vrijeme je? 

Treba krenuti! Krenuti u pozitivnom smjeru, pa makar to značilo vratiti se nekoliko koraka unazad i naći točku gdje je sve krenulo u krivom smjeru…

Na kraju, moram priznati da je, iako nas često obuzmu “loÅ¡e emocije” zbog svakodnevnice koja je ispunjena loÅ¡im vijestima i najavama joÅ¡ težih vremena, dobro vidjeti kako ponekad, unatoč svim faktorima, stvari ipak idu naprijed. Treba vjerovati da će Varaždin jednom ponovno postati ono Å¡to je bio ako ne i bolji. Ali to neće biti jednostavno, i joÅ¡ ćemo svi za to morati mnogo raditi… 

Za one koji ne misle raditi, uvijek preostaje Å¡iba…




www.vzaktualno.hr/PD
Svoj dom za Božić pretvorite u kreativnu oazu!
Uređenje vaš blagovaonica i blaganskog stola ne mora biti zastrašujuće. Ove će vam inspirativne ideje pomoći da vlastiti prostor dotjerate do blagdanskog savršenstva!

Poigrajte se idejama, inspirirajte iz naÅ¡ih ili smislite sasvim nove vlastite načine blagdanske dekoracije. Svoj dom ovog Božića pretvorite u kreativnu oazu! Evo kako…

Dosadne blagovanske stolice, u ovo praznično razdoblje ukrasite u duhu blagdana. Omotajte ih ukrasnim svilenim trakama u crvenoj, zelenoj ili zlatnoj boji te dodajte pokoji češerić ili neki drugi simbol zime i Božića.

chairs

Osim na prozore, papirnate pahuljice možete smjestiti i na tepih pored ili ispod jelke. Izrežite pahuljice u svim veličinama i uzorcima i pričvrstite ih na odgovarajuće mjesto. Ista ideja se može primjeniti i na blagdanskom stolu gdje ćete pahuljice iskorititi kao doista poseban nadstolnjak. Zabavno i kreativno!

pahulje

Izradite doista jedinstven centralni aranžman za vaÅ¡ blagdanski stol. Sve će vaÅ¡e goste sigurno oduÅ¡eviti ovaj praznični poklon inspiriran prirodom. Za pakiranje možete koristiti bilo koji materijal ili papir u božićnim motivima i bojama…  Tako jednostavno i elegantno…

gift

Svoj božićni meni ponosno izložite na starinskoj menu tabli kao u restoranu! Svojim ćete gostima tako dati uvid u jela koja slijede, a ukrasna tabla i rukom pisani popis jela dati će posebnu toplu notu ovoj dekoraciji. Osim toga, na ovaj ćete način izbjeći konstanta propitkivanja u stilu “Å to ima za večeru?”.

meni

Sitne poklončiće, kao Å¡to su čokoladice ili poklon-kuponi, umotajte u Å¡areni prigodan ukrasni papir i posložite u koÅ¡aru ili veću posudu na vaÅ¡em stolu. Ova će mala iznenaÄ‘enja poslužiti kao veseli i originalan centralni ukras vaÅ¡e blagovaone, ali i kao kao sitni poklončići za neočekivane goste. 

gift
hgtv.com
Sve su ove ideje jednostavne za učiniti kod kuće a neka vam posluže kao inspiracija za najkreativniji Božić dosada!



www.timeout.hr


ÄŒokolada i crno vino – kombinacija za oštar um
Najnovije je istraživanje pokazalo da su crno vino i čokolada dobri za um jer polifenoli koje sadrže proÅ¡iruju krvne žile te ubrzavaju protok krvi do mozga. 

ZaÅ¡to čokolada? 

ÄŒokolada u sebi sadrži  triptofan, esencijalnu aminokiselinu koja sudjeluje u proizvodnji serotonina, a lagano topljenje čokolade na jeziku potiče lučenje endorfina (prirodnih hormona sreće), koje tijelo prirodno proizvodi i za vrijeme voÄ‘enja ljubavi te  feniletilamin, tvar koja se nalazi u mozgu, posebno kod zaljubljenih osoba, a pretvara se u dopamin u centrima za zadovoljstvo, dijelu mozga gdje se inače doživljava i orgazam.  

ZaÅ¡to crno vino? 

Crno vino je dobro jer u sebi sadrži resveratrol, tvar koja zaista Å¡titi srčani miÅ¡ić od onog najgoreg, tj. od iznenadnog srčanog udara. Crno vino nekih vrsta vinove loze ima viÅ¡e resveratrola, a nekih manje jer je resveratrol nestabilan i pod utjecajem zraka ubrzo propada. Resveratrolom najbogatija vina su su:  shiraz,pinot noir, cabernet sauvignon i dr.

A za nas laike koji se ne kuže u vina kako znati koje su sebi sadrži tu magičnu tvar? Odgovor naravno nije precizan, ali pomaže. Å to je vino tamnije (neprozirnije), trebalo bi sadržavati viÅ¡e resveratrola, premda to ne mora uvijek biti tako. 

Metodika ovog postupka je jednostavna, jedino Å¡to moraÅ¡ napraviti je nakon večere popiti čaÅ¡u crnog vina te pojesti par kockica čokolade i poboljÅ¡at ćeÅ¡ si rad mozga. Najnovije je istraživanje pokazalo da su crno vino i čokolada dobri za um, jer polifenoli, biljni sastojci, kojih ima u izobilju u crnoj čokoladi i vinu, proÅ¡iruju krvne žile te ubrzavaju protok krvi do mozga. A za tvoj mozak je najbolje da ove dvije namirnice konzumiraÅ¡ jednu za drugom, jer je tada učinak biljnih sastojaka na mozak najveći. 

Ova teorija je nastala usporeÄ‘ivanjem rezultata dvaju istraživanja provedenih na SveučiliÅ¡tu Northumbria. U prvom su zdravim odraslim osobama raÄ‘eni  testova nakon uzimanja kapsule resveratrola, “čudotvornog sastojka” koji se nalazi u crnom vinu. Skeniranje mozga ovih ljudi pokazalo je da krv brže cirkulira nakon uzimanja resveratrola.  

Drugu studiju u ovom istraživanju provela je Dr. Christal Haskell. Ona je radila slične testove na grupi dobrovoljaca kojima je davala čokoladne napitke bogate različitim polifenolima te je utvrdila da su učesnici istraživanja lakše i točnije rješavali mentalne zadatke te radili mnogo brže.

E sad za one koji su se ponadali da su konačno dobili dozvolu za neograničeno uživanje u čokoladi i dobrim čaÅ¡icama, slijedi razočaranje. Primjerice da čovjek u svoj organizam unese dovoljne količine magičnog sastojka, resveratrola, morao bi popiti barem nekoliko boca na dan, Å¡to naravno samo po sebi viÅ¡e Å¡teti,nego koristi.  Ali zahvaljujući tehnologiji i napretku farmaceutskih industrija, može se kupiti u obliku kapsula. 

A za čokoladoljupce dnevna doza je od 5 do 10 redova čokolade na dan. Naravno doza može biti i manja, jer čokolada u sebi sadrži visoke količine masnoća i Å¡ećera, pa  ju probaj nekako skombinirati da bude dio uravnotežene prehrane.  



www.timeout.hr/PM
"Plemenita" sjenila za zimski glamur…
Volite opale, dijamante, safire, rubine, smaragde, ametise i ostale plemenite metale? Zašto si njihov sjaj ne bi priuštile i na kapcima?!

U tome će vam pomoći sjenila koja sa odlično razmazuju idobro se kombiniraju sa metalik pigmenatima.

Prije nego Å¡to ovim sjenilima usavrÅ¡ite svoj pogled,  na kapke nužno morate nanijeti bezbojnu podlogu za nijansiranje kako bi spriječili nakupljanje sjenila viskozne teksture u grudice i meÄ‘u nabore kapaka.

Bojom dijamanta u očima ove godine može pohvaliti kuće Dior, Galliano, Loewe, Etro, Cavalli, Barbara Bui…

eyeshadow
dior
chicprofile.com

Nijanse u zlatnim tonovima se kombiniraju s odjećom u toplijim bojama, dok se srebrna najbolje slaže sa odjevnim kombinacijama u hladnim bojama.

Za dnevni make-up, nanesite malu količinu sjenila na kapke, u vanjske i unutarnje kutove oka. To će stvoriti efekt otvorenih  i odmarnih očiju. Za večernji je pak look dozvoljeno pretjerivanje!




www.timeout.hr
Gotička ljepotica Notre Dame slavi 850. rođendan
Katedrala Notre Dame u Parizu, jedan od najljepših primjera gotičke umjetnosti na cijelom svijetu, ovaj mjesec slavi 850. rođendan i spremna je na invaziju posjetititelja i fotoaparata- donosi Reuters.

Gotička ljepotica koja se gradila dugih 180 godina, kroz stoljeća je preživjela svaÅ¡ta – StogodiÅ¡nji rat, Francusku revoluciju i dva svjetska rata, a svojim izgledom i dalje godiÅ¡nje privuće milijune posjetitelja. Besmrtnom ju je izmeÄ‘u ostalog učinio i Victor Hugo svojim romanom “Zvonar crkve Noter Dame”.

Povodom njezina 850.rođendana koji će se slaviti od 12. prosinca ove godine pa do 24. studenog 2013. očekuju se miljuni i miljuni hodočasnika, turista i ostalih posjetitelja a predviđeni su brojni programi obilježavanja ove velike obljetnice.


timeout.hr



Nacionalne manjine obilježile Dan ljudskih prava
Povodom Dana ljudskih prava koji se obilježava 10 prosinca, jutros je centrom Varaždina odzvanjala glazba, jelo se i pilo, te plesalo a sve kako bi se predstavilo bogatstvo raznolikosti slovenske, srpske, albanske, boÅ¡njačke i romske kulture. 

Naime, predstavnici nacionalnih manjina u Varaždinskoj županiji skupili su svoju tradicionalnu hranu i piće, zapise, knjige, fotografije, noÅ¡nje i rukotvorine te Varaždincima predstavili svoju kulturu. Tu je bilo i insturmenata pa se i zasviralo, a zatim i zaplesalo. 

manjine

– Dan ljudskih prava obuhvaća Å¡iroki pojam, no sve zasigurno kreće od prava na život, život dostojan čovjeka. Obuhvaća i različitosti, a upravo zbog toga se uvijek veselimo ovim susretima i druženjima, jer različitost nas čini bogatijima – izjavila je u ime Varaždinske županije zamjenica župana Blanka Glavica Ječmenica i pozdravila sve manjince koji su predstavili dio svojih bogatstava iz kulturne proÅ¡losti i sadaÅ¡njeg života. 

Svi prolaznici su uz uvid u navedene kulture i degustaciju, dobili i Opću deklaraciju o ljudskim pravima te prigodne materijale. 

– Dan ljudskih prava nije nastao slučajno, već se obilježava s ciljem “ne ponovio se 2. svjetski rat”. Naime, na kraju 2. svjetskog rata je svijet rekao “Nikad viÅ¡e!”, te proglasio da sva ljudska bića bez obzira tko bili i gdje se nalazili, imaju prava koja se moraju poÅ¡tivati. Uz to Å¡to graÄ‘ane želimo upoznati s općim ljudskim pravima, želimo im i prezentirati odreÄ‘ena specifična svojstva i prava nacionalnih manjina. Iako bi Deklaracija o ljudskim pravima trebala svima biti dostupna, prema njoj se i dalje odnosimo kao prema najčuvanijoj tajni – objasnila je predsjednica Koordinacije za ljudska prava Varaždinske županije prof. dr. sc. Vesna DuÅ¡ak dodavÅ¡i kako bi je svatko od nas trebao uzeti u ruke i proučiti kako bi mogli braniti i sebe i druge. 

Inače, Dan ljudskih prava obilježava se na dan kada je 1948. godine potpisana Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima i po prvi puta u povijesti čovječanstva priznato pravo svih ljudi na “život, slobodu i sigurnost – bez ikakvih razlika”.

Univerzalnu deklaraciju je usvojila je i objavila Opća Skupština UN-a u Parizu, 10. prosinca 1948. godine. Deklaracija predstavlja prvo globalno izražavanje prava svih ljudskih bića. Sadrži 30 članaka koji su kasnije elaborirani u međunarodnim ugovorima, regionalnim instrumentima ljudskih prava, nacionalnim ustavima i zakonima koji proizlaze iz Deklaracije.



www.vzaktualno.hr/MG
Domom kulture odjekivala dječja pjesma
Jučer je zavrÅ¡ena dvodnevna manifestacija “Božić v Sračincu” u organizaciji Udruge žena Preslica Sračinec. Osim izložbe božićnih ukrasa i drugih rukotvorina, nedjeljno je poslijepodne bilo rezervirano za natjecanje djece u pjevanju.

Na žalost nastupile su samo djevojčice, a publiku su zabavljale izvođenjem uglavnom božićnih pjesama. Nastupile su: Maja Benić, Kiara Sabati i Anja Cafuk, Jana Jambriško, Nika Kovačić, Marijana Plemenčić, Lana Bukal, Klara Bukal, Jasmina Horvat, Sandra Jozičić, Izabela Vuković, Simona Vuković, Mia Šokman, Ena Patrčević, Ines Šokman, Lucija Bajsić, Anja Majcen, Vedrana Fajfar, Iva Duković i Elena Leskovar.

Sracinec

Glasovi publike na kraju su izabrali najbolje – Izabelu i Simonu Vuković, Jasminu Horvat i Elenu Leskovar kojima su pripale novčane nagrade, a sve su pjevačice nagraÄ‘ene utjeÅ¡nim nagradama.

U pauzi, dok su se zbrajali bodovi za pjevačice, komičnom predstavom publiku su zabavile glumice udruge Preslica.


www.vzaktualno.hr
Zagrebačka banka dodijelila milijun kuna
U Gradskoj vijećnici danas su svečano dodijeljene plakete vrijednim projektima s područja Grada Varaždina kojima je tijekom ove godine Zagrebačka banka pružila potporu, a sredstva u ukupnom iznosu od miljun kuna namijenjena su realizaciji kulturnih, obrazovnih i sportskih manifestacija te pomoći djelovanju sportskih i humanitarnih udruga.

Tako je ukupno 19 plaketa zasluženo otiÅ¡lo u ruke Varaždinskim baroknim večerima, Hrvatskom narodnom kazaliÅ¡tu Varaždin,Turističkoj zajednici Grada Varaždina – Å pancirfest, Å portsko atletskom klubu Varaždin, Zakladi solidarnosti Grada Varaždina, Rukometnom klubu Varteks di Caprio, Ženksom rukometnom klubu Koka, Koncertnom uredu – Ljeto u Varaždinu, DruÅ¡tvu NaÅ¡a djeca, DruÅ¡tvu distrofičara, invalida cerebralne i dječje paralize Grada Varaždina, Omladinskoj Å¡koli odbojkaÅ¡kog kluba Varaždin volley, Å akovskom klubu Varaždin, Hrvačkom klubu Vindija, Stolnoteniskom klubu Varaždin, Udruzi Sunce Varaždinske županije, Udruzi gluhih i nagluhih Grada Varaždina, Udruzi Kerameikon, Varaždinskim Å¡tiglecima i Ženskom koÅ¡arkaÅ¡kom klubu Vindi.

Ovim je nastavljena već tradicionalna suradnja Grada Varaždina i Zagrebačke banke, a plakete su svečano uručili gradonačelnik Goran Habuš i direktor Zagrebačke banke regionalnog centra Sjeverna Hrvatska gospodin Pavao Parat.

– Rekao bih da je to ulaganje u bolje danas i bolje sutra. Naime, banka se ne može sama razvijati ako se ne razvija druÅ¡tvo u sredini u kojoj ona posluje. Logično je da banka koja dominira ovim krajem, odnosno banka koje je prvi izbor graÄ‘ana ovog grada, daje odreÄ‘ena i sredstva i vrati dio profita onima koji nam i omogućuju da ga stvaramo. Ponosni smo Å¡to to radimo već 8 godina, a radi se o iznosu koji je i veći od miljun eura. Predstavnici ovih udruga i klubova to su dobro iskoristili i drago mi je da vidim mnoge koji se ponavljaju Å¡to znači da imaju kontinuitet. Mi ćemo i dalje nastojati pomagati, a na njima je da sredstva iskoriste Å¡to je bolje moguće – kaže Pavao Parat, istaknuvÅ¡i da je raspon sponzorstva od 15 do 250 tisuća kuna.

Donacije

– ÄŒinjenica je da u ovim recesijskim godina ovakva sponzorstva puno znače jer veliki broj udruga bez toga nebi moglo niti funcionirati. Zahvalan sam Zagrebačkoj banci, a tradicija će se temeljem ugovora nastaviti i sljedeće godine. Ta su sredstva od velike pomoći Gradu jer mi sada ne možemo pratiti udruge na način koji bismo htjeli – kaže gradonačelnik HabuÅ¡.  

U ime svih onih koji su ove godine zaslužili potporu Zagrebačke banke, zahvalio je ravnatelj Koncertnog ureda Raymond Rojnik, neizmjerno zahvalan što je Zagrebačka banka sa iznosom od 230.000 kuna sponzorirala ovogodišnje Barokne večeri te sa 50.000 kuna program Ljeta u Varaždinu.

– Takva sponzorstva znače neizmjerno mnogo, a sponzorstva Zagrebačke banke zapravo su već godinama najveća. Za Koncertni ured ona su izvor iznimno velikog prihoda, kako za Barokne večeri tako naravno i za sve ostale udruge i institucije ovdje prisutne. Neki projekti bez ovakve pomoći nebi mogli biti provedeni. NaÅ¡a suradnja je sjajna i vjerujem da će se nastaviti dalje – kaže Raymond Rojnik.

Inače, Zagrebačka banka na području Grada Varaždina surađuje s više od 1.500 pravnih osoba i poslovnih subjekata te opslužuje više od 40.000 njezinih građana.



www.vzaktualno.hr/T.M.C.