2012. – Stranica 200

Spektakularan Olimpijski park u Rio de Janeiru

19. rujna 2012.

204

Objavljena je prva fotografija buduÄ‡eg izgleda olimpijskog parka u Rio de Janeiru za Olimpijske igre 2016. godine.

Dizajn fascinantnog kompleksa otkrili su britanski arhitekti koji su angaÅ¾irani na projektu. Park Ä‡e se protezati preko 1, 18 milijna kvadratnih metara, a obuhvaÄ‡ati Ä‡e 9 trajnih i 6 privremenih graÄ‘evina. U ovom parku biti Ä‡e tereni za 15 sportova na Olimpijadi i 11 na Paraolimpijskim igrama, piÅ¡e The Sun.

Ceremonija otvaranja i zatvaranja Olimpijade bit Ä‡e odrÅ¾ana na poznatoj Maracani, a oÄekuje se da Ä‡e Rio potroÅ¡iti devet milijardi funti za organizaciju, baÅ¡ kao i London ove godine. Dodajmo kako Ä‡e ovaj brazilski grad biti domaÄ‡in i Svjetskog nogometnog prvenstva 2014.

infoniac.com

Jedan od britanskih arhitekata angaÅ¾iranih na projektu olimpijskog parka u Riju je objasnio kako nastoje Å¡to bolje istaknuti ljepotu i duh ovoga mjesta.

www.timeout.hr

Suci odnijeli Varteksovcima broncu

19. rujna 2012.

203

Teniski klub Varteks na nedavno odrÅ¾anom momÄadskom prvenstvu Hrvatske za igraÄe i igraÄice do 14 godina starosti nastupio je sa dvije ekipe. Varteks 1 zavrÅ¡nicu prvenstva izborio je kao peta najbolje rangirana ekipa, dok su ostale ekipe morale razigravati za tri preostala mjesta po regijama. Ipak Varteks 2 nije bio te sreÄ‡e i izgubio je u finalu regionalnog prvenstva od Koprivnice 5:4.

ZavrÅ¡nica prvenstva odigrana je u Zagrebu, a ekipa Varteksa 1 u prvom je kolu pobijedila Koprivnicu 7:2, a u polufinalu je poraÅ¾ena od Splita 6:0.

U borbi za treÄ‡e mjesto bilo je mnoÅ¡tvo uzbuÄ‘enja, sudaÄkih previda i nerazumnih odluka, Å¡to je na kraju rezultiralo porazom od favoriziranog Zagreba 4:5.

Bez obzira na sve nepravde doÅ¾ivljene tijekom ovog prvenstva igraÄi i igraÄice Varteksa mogu biti itekako ponosni jer osvojili su Äetvrto mjesto u konkurenciji 30 ekipa i to bez pojaÄanja, iskljuÄivo sa tenisaÄima iz â€žvlastita dvoriÅ¡ta“.

www.vzaktualno.hr

Proslava Dana IV. mjesnog odbora

19. rujna 2012.

179

Danas, 19. rujna u 18 sati u prostorijama u TrakoÅ¡Ä‡anskoj ulici 4, IV. Mjesni odbor organizira proslavu Dana IV. mjesnog odbora.

Na sveÄanosti Ä‡e se graÄ‘ani i uzvanici prisjetiti 19. rujna 1991. godine kada su mjeÅ¡tani tog gradskog mjesnog odbora sudjelovali u obrani grada i padu vojarne, te su u spomen na te dane odluÄili slaviti Dan mjesnog odbora.

Uz prigodan program uÄenika 6. osnovne Å¡kole, sudionicima Ä‡e se uz gradonaÄelnika Gorana HabuÅ¡a i predsjednika odbora Branka GodiniÄ‡, obratiti Ivan RukljiÄ‡, zapovjednik obrane grada 1991. godine te KreÅ¡imir ÄŒop u ime braniteljske udruge Orion.

www.vzaktualno.hr
Fotografija: Radio VaraÅ¾din

ObiljeÅ¾en Tjedan borbe protiv tuberkuloze

19. rujna 2012.

215

Predajom donacije rukovodstvu Bolnice za pluÄ‡ne bolesti i TBC Klenovnik, VaraÅ¾dinska Å¾upanija i Crveni kriÅ¾ VaraÅ¾dinske Å¾upanije obiljeÅ¾ili su Tjedan borbe protiv TBC-a.

Naime, juÄer su Bolnicu za pluÄ‡ne bolesti i TBC Klenovnik posjetile zamjenica Å¾upana VaraÅ¾dinske Å¾upanije mr.sc. Blanka Glavica JeÄmenica i ravnateljica DruÅ¡tva Crvenog kriÅ¾a VaraÅ¾dinske Å¾upanije Nada Liber sa suradnicama, a tom su prigodom predstavnice DruÅ¡tva Crvenog kriÅ¾a VaraÅ¾dinske Å¾upanije ravnatelju bolnice dr. Andriji Golubu predale vrijednu donaciju Povjerenstva Vlade RH za stranu robu u obliku tekstilnih predmeta za pacijente.

Ravnatelj Golub zahvalio se DruÅ¡tvu Crvenog kriÅ¾a na donaciji te dodao da se u Bolnici za pluÄ‡ne bolesti i TBC u Klenovniku trenutno lijeÄi oko pedesetak pacijenata od tuberkuloze kojima Ä‡e ova donacija dobro doÄ‡i, obzirom da se radi o pacijentima loÅ¡eg imovinskog stanja.

InaÄe, broj novootkrivenih pacijenata oboljelih od tuberkuloze svake godine pada, a trenutno se radi o 800 ljudi u Republici Hrvatskoj, odnosno oko 40 ljudi u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji. To je stabilna i zadovoljavajuÄ‡a brojka, usprkos Äinjenici da se ne podudara sa standardom zapadnoeuropskih zemalja, rekao je ravnatelj.

ObiljeÅ¾avanjem Tjedna borbe protiv tuberkuloze, od 14. do 21. rujna, Å¾eli se ukazati na vaÅ¾nost ranog otkrivanja i pravilnog lijeÄenja tuberkuloze, istaknula je prilikom predaje donacije ravnateljica DruÅ¡tva Crvenog kriÅ¾a VaraÅ¾dinske Å¾upanije Nada Liber i pojasnila da se u tom Tjednu u suradnji s druÅ¡tvima Crvenog kriÅ¾a i zdravstvenim radnicima u lokalnoj zajednici organiziraju edukativna predavanja, tribine ili radionice za graÄ‘ane, a predstavnici druÅ¡tava Crvenog kriÅ¾a odlaze u posjet oboljelim osobama koje se lijeÄe u bolnicama ili kod kuÄ‡e.

Mali Fotexovci treÄ‡i u Sloveniji

19. rujna 2012.

201

Å kola nogometa Fotex NK Varteks proÅ¡le je nedjelje sudjelovala na meÄ‘unarodnom turniru za djeÄake roÄ‘ene 2004. godine i mlaÄ‘e a koji se, u organizaciji Å D Nogometna Å ola Mura 05, tradicionalno odrÅ¾ava u prekrasnom Å¡portsko rekreacijskom parku Bakovci.

Na turniru je sudjelovalo 15 momÄadi koje su bile podijeljene u tri skupine. Mali Fotexovci stigli su do polufinala gdje su ih Äekali vrÅ¡njaci NÅ Mura iz Murske Sobote. Iako su veliki dio utakmice bili u rezultatskoj prednosti primili su gol u posljednjim trenucima Äime su nogometaÅ¡i Mure doÅ¡li su do izjednaÄenja, a onda boljim izvoÄ‘enjem deseteraca proÅ¡li i u finale.

Ipak u borbi za treÄ‡e mjesto Fotex je pobjedom nad NK VerÅ¾ej stigao do bronce.

Za Å N Fotex NK Varteks nastupili su: Hunjet, Posavec, PlantiÄ‡, RoÅ¾mariÄ‡, TeÅ¾ak, Peroli, Angelovski, FoÅ¡nar, Peharda, Canjuga, BlaguÅ¡ki.

www.vzaktualno.hr

Japanska škrinjica predstavlja se javnosti

19. rujna 2012.

185

U salonu PalaÄe Sermage sutra 20. rujna s poÄetkom u 19 sati otvara se izloÅ¾ba “Blago Kine i Japana” na kojoj Ä‡e biti izloÅ¾eni predmeti dalekoistiÄne umjetnosti koje se Äuvaju u zbirkama Kulturnopovijesnog odjela i Galerije starih i novih majstora Gradskog muzeja VaraÅ¾din, a glavna atrakcija ovog izloÅ¾benog projekta biti Ä‡e perfektno otkriÄ‡e japanske drvene namban Å¡krinje izraÄ‘ene u Japanu krajem 16. ili poÄetkom 17. stoljeÄ‡a koja je u proÅ¡losti iz te daleke zemlje preko Portugala doputovala u VaraÅ¾din.

Ova japanska Å¡krinja za koju se vjerovalo da potjeÄe iz 18. stoljeÄ‡a sada je najstariji i najvredniji predmet dalekoistoÄnog porijekla iz Zbirki muzeja, a predanim i marljivim radom datirala ju je mlada povjesniÄarka umjetnosti Ana KaniÅ¡ki na struÄnom osposobljavanju za rad na mjestu kustosa u GMV – u.

– Do ovog otkriÄ‡a doÅ¡la sam pregledom muzejske graÄ‘e nekoliko raznovrsnih muzejskih zbirki i nakon pregleda izabrala sam predmete koje veÅ¾e jedna zajedniÄka komponenta, a to je tema da su svi oni izraÄ‘eni u kineskim i japanskim manufakturama od kraja 16.do poÄetka 20. stoljeÄ‡a. Vidjela sam da je ova Å¡krinjica posebna zbog specifiÄne izrade i ukraÅ¡avanja, a samo porijeklo i dataciju je zajedno sa mnom potvrdila kustosica Muzeja Mimare – kaÅ¾e Ana KaniÅ¡ki.

Skrinjica

UkraÅ¡ena posebnom tehnikom lakiranja japanskim lakom i oblikovana motivima sa zlatnim mentalnim prahom i sedefom ova je minijaturna Å¡krinja dospjela u Gradski muzej VaraÅ¾din sredinom 20. stoljeÄ‡a kao oporuÄni dar varaÅ¾dinskog graÄ‘ana i senatora SreÄ‡ka Jaccominija, posljednjeg Älana te slavne obitelji Äiji je predak bio Danijel Jaccomini, vlasnik kuÄ‡e i trgovine prekomorske robe na varaÅ¾dinskom Korzu u drugoj polovici 17. stoljeÄ‡a.

– Jako je dobar osjeÄ‡aj naÄ‡i neÅ¡to ovako vrijedno i zanimljivo zato Å¡to je to dokaz da su
VaraÅ¾dinci tijekom povijesti uspjeli prepoznati vrijednost takvih predmeta, nabaviti ih i izloÅ¾iti
u svojim domovima ili ih koristiti. Å krinja je nekada bila u vlasniÅ¡tvu varaÅ¾dinskog graÄ‘ana
SreÄ‡ka Jaccominija, a takve su Å¡krinje bile zapravo putni kovÄezi – rekla je Ana KaniÅ¡ki.

Ovom Å¡krinjom Gradski muzej VaraÅ¾din pridruÅ¾uje se malobrojnim ali renomiranim svjetskim muzejima koji posjeduju ovakve namban Å¡krinje jednakog oblika, a to su Groninger Museum iz Groningena, Itsuo art Museum u Osaki, British Museum u Londonu, Metropolitan Museum u New Yorku, Naprstek muzej u Pragu i privatna zbirka u Japanu.

– Å krinjicu ne mislimo dati procijeniti jer to su stvari koje zapravo nemaju neku svoju financijsku vrijednost u klasiÄnom smislu. Ona je viÅ¡e vrijedna kao dokaz da je VaraÅ¾din u svojoj povijesti drÅ¾ao korak s modom i zapravo je fascinantan taj put od Japana do VaraÅ¾dina. Å krinjica Ä‡e zasigurno pronaÄ‡i svoje mjesto u stalnom postavu Muzeja i kao takva imati najveÄ‡u vrijednost ne samo za VaraÅ¾dince nego za sve posjetitelje – kaÅ¾e ravnatelj GMV Miran BojaniÄ‡ Morandini, uz poziv svim VaraÅ¾dincima i gostima da se priljuÄe sutraÅ¡njem otvorenju izloÅ¾be.

Osim jedinstvene Å¡krinjice koja Ä‡e zasigurno “zabljesnuti” kao glavna zvijezda izloÅ¾be, posjetitelji Ä‡e moÄ‡i razgledati grafike i predmete umjetniÄkog obrta izvedene u keramici, porculanu,drvu, paipru i bjelokosti.

Ovaj maleni dio izuzetno bogate baÅ¡tine dalekoistoÄnih zemalja u sklopu izloÅ¾be “Blago Japana i Kine” svi ljubitelji umjetnosti moÄ‡i Ä‡e razgledati do 14.10.2012. godine.

Å to reÄ‡i, osim – ne propustite!

www.aktualno./T.M.C.

Napravi domaÄ‡i sirup od maslaÄka!

18. rujna 2012.

219

5oo kom cvjetova maslaÄka (glavice)

3 litre hladne vode

4 kom limuna

4 kom naranÄ‘e

2 kg Å¡eÄ‡era

Ubrane cvjetove maslaÄka prelij sa 3 litre hladne vode, dodaj na tanke Å¡nite narezan limun i naranÄ‘e i ostavi stajati 24 sata.

Procjedi kroz cjedilo i gazu, tako da dobijeÅ¡ Äistu tekuÄ‡inu.

Sipaj u lonac, dodaj 2 kg Å¡eÄ‡era i kuhaj 1,5 sat (raÄunaÅ¡ od trenutka kada zakipi) i to ÄeÅ¡Ä‡e promijeÅ¡aj.

Nakon sat i pol smanji vatru na minimum, i kipuÄ‡i sirup ljevaj u zagrijane sterilizirane staklenke i odmah ih zatvori.

Ostaviti da se ohladi i odloÅ¾i na suho i hladno mjesto do uporabe.

Sirup od maslaÄka je izuzetno dobar za sve prehlade, za smirenje kaÅ¡lja, bronhitis, kod problema sa usnom Å¡upljinom, kod grlobolje… Finog je okusa, pa ga rado jedu i djeca.

Aromamedia

MaÅ¾uran lijeÄi sve – od nervoze i stresa do migrene

18. rujna 2012.

260

Domovina maÅ¾urana (Origanum majorana L., Lamiaceae) je podruÄje istoÄnog Sredozemlja, a uspijeva u vrtovima umjerenog pojasa. U narodu se maÅ¾uran koristi od davnina i vrlo je cijenjena biljka koja lijeÄi niz bolesti. Grci su ga koristili za probavne tegobe, te kao sredstvo protiv trovanja, a njegovim cvijetom kitili su se mladenci za bolji i uspjeÅ¡niji poÄetak zajedniÄkog Å¾ivota.

U starom Egiptu maÅ¾uran je bio posveÄ‡ena bogu Ozirisu, bogu plodnosti, obilja, vegetacije.

EteriÄno ulje maÅ¾urana je ugodnog i intenzivnog mirisa. Dobiva se parnom destilacijom biljke u cvatu. PreporuÄa se osobama koje proÅ¾ivljavaju teÅ¡ke emocionalne traume, stvara ravnoteÅ¾u daje osjeÄ‡aj smirenosti i sigurnosti. Djeluje kao potpora kad Å¾elimo promijeniti neke stare navike i zapoÄeti neÅ¡to ispoÄetka.

MaÅ¾uran koristimo za spreÄavanje i smanjenje grÄeva. Djelotvorno je kod tahikardija, nervoze i stresa. Ima dobra analgetiÄka svojstva pa se koristi kod bolova i osteoartritisa, te menstrualnih bolova. Umiruje rad srca, snizuje krvni tlak, opuÅ¡ta, pa se koristi i za tretiranje nesanice uzrokovane stresom, napada panike, tjeskobe i straha. PomaÅ¾e kod bronhitisa, gihta, iÅ¡ijasa, migrene, neuredne i neredovite mjeseÄnice, predmenstrualnih grÄeva, zatvora stolice i protiv drugih bolesti i tegoba.

Novija znanstvena istraÅ¾ivanja maÅ¾urana potvrÄ‘uju njegovu ljekovitost te ga preporuÄuju kod AIDS-a, HIV-a, Alzheimerove bolesti, miÅ¡iÄ‡ne distrofije, miÅ¡iÄ‡nih grÄeva, psihiÄkih bolesti itd.

OPREZ!

Ponekad se maÅ¾uran brka sa Å¡panjolskim timijanom (Thymus mastichina), a s obzirom na sasvim razliÄit kemijski sastav (Å¡panjolski timijan ima visoku koncentraciju oksida u esencijalnom ulju), ovakve zabune su vrlo opasne.

VeÄ‡a uporaba maÅ¾urana izaziva narkotiÄno djelovanje s pojavom halucinacija.

Snizuje krvni tlak, pa se ne smije koristiti ukoliko imate niski tlak.

Aromamedia

Postavljeno sedamnaest novih nadstrešnica

18. rujna 2012.

205

U okviru projekta “PoboljÅ¡anje potporne cestovne infrastrukture-nadstreÅ¡nice za autobusna stajaliÅ¡ta” nedavno je postavljeno sedamnaest novih nadstreÅ¡nica, ukupne vrijednosti 300.000,00 kuna na podruÄju VaraÅ¾dinske Å¾upanije. Dvije nadstreÅ¡nice postavljene su u prigradskom naselju Zbelava u VaraÅ¾dinu, Å¡est u Ivancu, dvije u Lepoglavi, dvije u Novom Marofu, jedna u Martijancu, jedna u Svetom Iliji i jedna u Visokom te dvije u VaraÅ¾dinskim Toplicama.

Upravo je nadstreÅ¡nice na autobusnim stajaliÅ¡tima u VaraÅ¾dinskim Toplicama obiÅ¡ao Å¾upan VaraÅ¾dinske Å¾upanije Predrag Å tromar koji je izrazio zadovoljstvo viÄ‘enim jer se time, istaknuo je, putnicima znatno poboljÅ¡avaju uvjeti Äekanja autobusa.

– Zadovoljan sam dosadaÅ¡njom provedbom ovog projekta i opÄ‡enito poveÄ‡anjem sigurnosti na cesti korisnika autobusnih stajaliÅ¡ta. Drago mi je da Ä‡e putnici koji Äekaju autobus sada imati siguran zaklon od vremenskih nepogoda – rekao je Å¾upan te zahvalio VaraÅ¾dinskoj agenciji za marketing i promidÅ¾bu koja provodi ovaj projekt te gradovima i opÄ‡inama koje pomaÅ¾u u identificiranju mjesta za postavljanje nadstreÅ¡nica. Dodao je i kako je siguran da Ä‡e pod krovom novo postavljenih nadstreÅ¡nica uvijek biti guÅ¾va, obzirom na najnoviji model prijevoza srednjoÅ¡kolaca.

Direktorica VaraÅ¾dinske agencije za marketing i promidÅ¾bu Å tefica Å paniÄ‡ takoÄ‘er je izrazila zadovoljstvo Å¡to je novopostavljenim nadstreÅ¡nicama u centru VaraÅ¾dinskih Toplica uljepÅ¡an izgled autobusnih stajaliÅ¡ta i poveÄ‡ana razina sigurnosti putnika. Izrazila je i nadu da Ä‡e tvrtke pokazati interes za oglaÅ¡avanjem na oglasnim panoima te najavila kako se u suradnji s autobusnim prijevoznicima planira objavljivanje rasporeda voÅ¾nje u svim nadstreÅ¡nicama.

Obilasku nadstreÅ¡nica nazoÄio je i gradonaÄelnik VaraÅ¾dinskih Toplica Dragutin KranjÄec te mnogi graÄ‘ani koji su upravo u to vrijeme Äekali autobus.

InaÄe, projekt “PoboljÅ¡anje potporne cestovne infrastrukture-nadstreÅ¡nice za autobusna stajaliÅ¡ta” od 2007. godine provodi VaraÅ¾dinska agencija za marketing i promidÅ¾bu u suradnji s VaraÅ¾dinskom Å¾upanijom, Å½upanijskom upravom za ceste te jedinicama lokalne uprave i samouprave, a do sada je postavljeno ukupno 160 nadstreÅ¡nica na autobusnim stajaliÅ¡tima.

Planira se postavljanje joÅ¡ stotinjak nadstreÅ¡nica, a vrijedi spomenuti kako Å½upanijska uprava za ceste godiÅ¡nje izdvaja milijun kuna za sigurnost prometa, od Äega Å¡ezdeset do sedamdeset posto otpada na postavljanje autobusnih nadstreÅ¡nica.

"JPP je oblik privatizacije i legalna pljaÄka!

18. rujna 2012.

203

– Slavna hrvatska privatizacija je bila potkrijepljena zakonom, a kasnije je ispala jedna od najveÄ‡ih pljaÄka. Danas imamo model javno-privatnog partnersta, koji je takoÄ‘er potkrijepljen zakonom, no Hrvatski laburisti – Stranka rada smatraju da je ponovno rijeÄ o novom obliku privatizacije i legalne pljaÄke – istakli su na danaÅ¡njoj konferenciji za medije predstavnici PodruÅ¾nice Hrvatskih laburista – Stranke rada VaraÅ¾dinske Å¾upanije te dodali kako je direktni povod konferencije pad Meteor grupe.

– Meteorski usponi i meteorski pad ove grupe tipiÄan je primjer nefunkcioniranja JPP-a. Iza nje ostalo je 320 vjerovnika, meÄ‘u kojima su i radnici koji nikada neÄ‡e naplatiti dugovanja poÅ¡to je prema naÅ¡im saznanjima tvrtka dobro poÄiÅ¡Ä‡ena. To je dokaz da je jedini cilj privatnog partnera ostvarivanje profita. U Hrvatskoj se profit najÄeÅ¡Ä‡e ostvaruje na krÅ¡enju radniÄkih prava jer su ostali parametri poslovanja uglavnom zadani, poput cijene energenata, materijala ili poreza. U stvaranju profita pod svaku cijenu, moral i etika su uglavnom nepoznanica – istaknuo je SiniÅ¡a MiliÄiÄ‡, predsjednik podruÅ¾nice.

– JPP je svojevrsni oblik privatizacije poÅ¡to se objekti izgraÄ‘eni po tom modelu nalaze u privatnim rukama od 20 do 25 godina, a tek nakon toga postaju vlasniÅ¡tvo Å¾upanije, gradova ili opÄ‡ina. Brza gradnja, mnogo izgraÄ‘enih Å¡kola i sportskih dvorana na prvi pogled izgleda super, no smatramo da je brzina gradnje i ljepota izgraÄ‘enih objekata samo kulisa i paravan iza kojeg se javni novac pretaÄe u dÅ¾epove privatnih poduzetnika i njihovih politiÄkih zaÅ¡titnika. Jednostavno reÄeno to je pljaÄka – dodao je MiliÄiÄ‡ objasnivÅ¡i kako se usprkos JPP-u VaraÅ¾dinska Å¾upanija nalazi pred bankrotom sa minusom u proraÄunu od skoro 30 milijuna kuna.

– ZastraÅ¡ujuÄ‡i podatak je da grad VaraÅ¾din za mjeseÄni najam sportske dvorane na Dravi mora plaÄ‡ati privatnom partneru iznos od 2.855.408,68 kn mjeseÄno i to pune 24 godine Å¡to je viÅ¡e od 820 milijuna kuna, dok sami troÅ¡kovi izgradnje dvorane iznose 177 milijuna kuna. Jednako zastraÅ¡ujuÄ‡i podatak je da su troÅ¡kovi mjeseÄnog najma zgrade Å¾upanije 104.101,73 kn na rok od 20 godina Å¡to ukupno iznosi 25 milijuna kuna dok je vrijednost same investicije 9 milijuna kuna – istiÄu Laburisti i dodaju kako diljem VaraÅ¾dinske Å¾upanije postoji 60-tak objekata izgraÄ‘enih i dograÄ‘enih pomoÄ‡u modela JPP-a.

– Treba se zapitati da li su svi ti objekti zapravo bili potrebni. Naime, broj stanovnika se smanjuje a oni koji ostaju i obrazuju se kasnije na burzi ne mogu pronaÄ‡i posao. MoÅ¾da je umjesto Arene trebalo izgraditi neku pilanu ili neÅ¡to drugo Å¡to bi ljudima omoguÄ‡ilo zaposlenje – poruÄuju Laburisti i predstavljaju raÄunicu po kojoj bi se za cijenu Arene VaraÅ¾din izgradilo Äak 5 ili 6 objekata poput VaraÅ¾dinskih bazena, koji rade 24 sata dnevno i stvaraju veÄ‡i troÅ¡ak energenata.

– Praksa je pokazala da Å¡kole i sportske dvorane nisu samoodrÅ¾ivi projekti, a ni privatni partneri se nisu baÅ¡ iskazali po inovativnosti, brzini provedbe kao ni po kvaliteti izvrÅ¡avanja ugovorenih obaveza. Bolnice, Å¡kole, Å¡kolske sportske dvorane nisu i ne smiju biti profitni centri – dodao je MiliÄiÄ‡.

– MoÅ¾da je toÄna tvrdnja prvog potpredsjednika ÄŒaÄiÄ‡a da je u javno-privatnom partnerstvu dobit obostrana, kako javnog tako i privatnog partnera. No konaÄnu cijenu i sve negativne posljedice uvijek snose graÄ‘ani – zakljuÄuju Laburisti.

www.vzaktualno.hr/MG