Kako da znaÅ¡ da si promaÅ¡en sluÄaj?
Kad ti nimfomanka kaže:
“Hajde da budemo samo prijatelji!”
Bungge jumping na ruski naÄin
Nagledali smo se svakakvih bisera, ali za ovo uopće ne znamo Å¡to bi rekli. Skupina mladih Rusa odluÄila je skakati bungee jumping. To naravno nebi bilo niÅ¡ta Äudno da je bungee uže koje je bilo priÄvšćeno za kuke bilo priÄvrÅ¡Äeno za njihove noge, a ne provuÄene kroz njihovu kožu.
Nagledali smo se svakakvih bisera, ali za ovo uopće ne znamo Å¡to bi rekli. Skupina mladih Rusa odluÄila je skakati bungee jumping. To naravno nebi bilo niÅ¡ta Äudno da je bungee uže koje je bilo priÄvšćeno za kuke bilo priÄvrÅ¡Äeno za njihove noge, a ne provuÄene kroz njihovu kožu.
Najbitnije istine i najÄešÄ‡e zablude o sunÄanju
Ljeto je vrijeme kada boravimo na otvorenom, odlazimo u prirodu i neminovno smo izloženi suncu, Äiji je intnezitet zraÄenja daleko veći nego u drugim godiÅ¡njim dobima.
SunÄeva svjetlost je neophodna za sintezu vitamina D u koži i važan je faktor dobrog raspoloženja, Å¡to je pokazano u znanstvenim studijama, ali jedan dio njegovog spektra, ultraljubiÄasto zraÄenje ima znaÄajne Å¡tetne uÄinke na kožu ljudi bijele puti, koja nema dovoljnu zaÅ¡titu od ovog zraÄenja.
Osobe svjetlije puti nikada ranije u evoluciji se nisu izlagale suncu u tolikoj mjeri kao danas, te njihova koža nije spremna za tu koliÄinu UV zraÄenja. Taman ten nastao sunÄanjem, je zapravo znak oÅ¡tećenja kože, jer se stvara oÅ¡tećenjem DNK (genetskog materijala) kože Å¡to inducira produkciju melanina koji kožu treba zaÅ¡tititi od daljnjih oÅ¡tećenja.
Ovdje iznosimo nekoliko istina i zabluda o izlaganju suncu i zaštiti od sunca.
SunÄanje izaziva pojavu madeža.
Da. Madeži mogu biti uroÄ‘eni ili steÄeni. SteÄeni se poÄinju pojavljuju izmeÄ‘u 6. i 12. mjeseca života i broj im se povećava sve do 9. ili 14. godine života, s tim da najveću gustoću dostižu ranije u djetinjstvu u geografskim podruÄjima s većim stupnjem insolacije. U djetinjstvu, broj steÄenih madeža povećava se sa uzrastom, veći je kod djeÄaka, kod djece sa slabom podnoÅ¡ljivošću sunÄevog zraÄenja, prisustvom pjega, s podacima o težim opekotinama od sunca i odmorima u toplim, sunÄanim predjelima ili na moru. TakoÄ‘er, osobe crne rase imaju manje madeža nego bijelci.
Dakle, može se zakljuÄiti da je rano izlaganje suncu veoma važan Äimbenik u nastanku madeža, kao i da je broj steÄenih madeža povezan s ukupnim stupnjem izlaganja suncu prije 12. godine života i dvije ili viÅ¡e epizoda bolnih opekotina od sunca.
Ako se ipak sunÄamo, možemo biti sigurni ako madeže pokrijemo ili premažemo zaÅ¡titnom kremom.
Ne. Izlaganje kože suncu ili umjetnim izvorima UV zraÄenja je u svakom sluÄaju Å¡tetno osim kada je to u odreÄ‘enim sluÄajevima indicrao vaÅ¡ lijeÄnik. Melanom, maligni tumor kože koji ima nepredvidivo ponaÅ¡anje zbog Äega ima “loÅ¡u reputaciju”, javlja se u 70% sluÄajeva na ranije neizmenjenoj koži, a samo u 30% sluÄajeva na prethodno prisutnom madežu. Zbog toga pokrivanje madeža neće mnogo pomoći, potrebna je zaÅ¡tita cjelokupne kože.
Da bi se zaštitili od sunca, najvažnije je da koristimo kremu sa visokim zaštitnim faktorom SPF.
Ne. Najvažnije u zaÅ¡titi od sunca je NEIZLAGANJE suncu. Dakle, najvažnije je ne boraviti vani izravno izloženi suncu izmeÄ‘u 11-17 h, u nekim krajevima i od 10 h ujutro. U ovom periodu treba se skloniti u hladovinu, imajući u vidu da suncobran ne Å¡titi uÄinkovito od UV zraÄenja (već samo od topline, tj. infracrvenog zraÄenja). Na drugom mjestu po znaÄaju je zaÅ¡titna odjeća – biti obuÄen u vrijeme visoke razine zraÄenja, ako je izlaganje viÅ¡esatno obavezno je noÅ¡enje dugih rukava i dugih nogavica od laganih materijala – Å¡eÅ¡ir Å¡irokog oboda i sunÄane naoÄale su obavezni (katarakta tj. zamućenje oÄne leće je takoÄ‘er posljedica UVA zraÄenja). Tek na trećem mjestu, za otkrivene dijelove tijela (lice, ruke, potkoljenice, stopala) potreban je uporaba zaÅ¡titne kreme s faktorom najmanje 30 UVA UVB ljeti, a ova krema mora se iznova nanositi svakih 1-2 h zbog toga Å¡to se spire znojenjem , tijekom plivanja i sl..
SunÄanje u solariju treba koristiti za pripremu kože za sunÄanje na moru.
Ne. Tamnjenje kože izazvano ponavljanim izlaganjima UVA zraÄenju u solarijima minimalno Å¡titi kožu od kasnijeg izlaganja UV zraÄenju, a njihovim dugotrajnim koriÅ¡tenjem nastaju oÅ¡tećenja kože karakteristiÄna za starenje kože izazvano UV zraÄenjem (engl. photoaging) i povećava se rizik za nastanak karcinoma kože i melanoma, piÅ¡e Domino.
TakoÄ‘er, spektar zraÄenja u solarijima nije uvijek i redovito kontroliran, pa se može dogoditi da postoji i UVB zraÄenje ili Äak UVC zraÄenje kod starih i nekontroliranih aparata. U Americi su u upotrebi samo oni aparati koji imaju ograniÄeno vrijeme izlaganja po 1 tretmanu, i ograniÄene jaÄine zraÄenja. U nekim zemljama postoji inicijativa i za potpunu zabranu uporabe solarija. Neophodna je kontinuirana edukacija, posebno mlaÄ‘e populacije, o Å¡tetnosti izlaganja suncu ili posjeti solarijima.
Ukoliko primijetimo madež koji je nov ili je promijenio oblik, boju, veliÄinu ili se izdigao moramo se javiti dermatologu radi pregleda.
Da. Koristan algoritam za procjenu “sumnjivih madeža” je tzv. ABCDE pravilo koje ukljuÄuje nalaz asimetrije promjene (engl. Asymmetry), nepravilnost ruba (engl. Border), prisustvo viÅ¡e boja (engl. Color), promjera većeg od 6 mm (engl. Diameter) i uvećanje ili uzdignuće od povrÅ¡ine (engl. Elevation ili Enlargement; Evolution).
health.ninemsn.com.au
Na zloćudnu promjenu može upućivati ​​i krvarenje, ranica, krasta, crvenilo, bolnost ili svrbež. Ukoliko osoba ili njezin partner primjeti da se odreÄ‘ena promjena na koži uvećala ili promijenila potrebno je da se javi svom dermatologu koji će procijeniti znaÄaj postojećih promjena i predložiti daljnja ispitivanja.
SunÄanje povoljno utjeÄe na mladalaÄke akne, a koža postaje ljepÅ¡a i «Äistija»
Ne. ToÄno je da sunÄanje privremeno smanjuje upale na licu, a taman ten kozmetiÄki prikriva crvenilo akni, ali sunÄanjem koža zadebljava, i to dovodi do pogorÅ¡anja akni poslije boravka na moru ili drugog izlaganja UV zraÄenju. Zato se sunÄanje i izlaganje UV zraÄenju u solarijima ne može i ne smije preporuÄiti u lijeÄenju akni, posebno ako se imaju u vidu kakve rizike nosi takvo izlaganje.
SunÄanjem koža postaje ljepÅ¡a i privlaÄnija.
Ne. TeÅ¡ko je utjecati na kriterije ljepote, ali kriterij tamnog tena kao privlaÄnog postoji tek unazad 50 godina. Prije samo 100 godina bijela put bila je znak visokog staleža, dok osobe koje su morale raditi vani to nisu mogle sakriti jer se to na koži vidi. I danas na Dalekom Istoku, žene nose rukavice i suncobrane ljeti da im koža ne bi potamnila, jer je to jedan od kriterija ljepote, a potroÅ¡nja krema za izbjeljivanje kože je daleko veća nego u zapadnim zemljama.
Kod žena bijele rase koje se redovito izlažu UV zraÄenju sunÄanjem ili u solarijima, koža već oko tridesete godine dobiva sitne bore oko oÄiju i na Äelu, a poslije 35. godine se javljaju duboke bore oko usana i oko oÄiju, a na koži se pojavljuju sunÄane pjege, tamne mrlje, bradaviÄasti izrasti, crveni Ävorići i razne druge promjene koje naruÅ¡avaju izgled. To dalje navodi osobe da se joÅ¡ viÅ¡e sunÄaju, da bi ujednaÄili ten, ali to samo dovodi do daljih oÅ¡tećenja. Prirodnu bijelu put treba Äuvati jer je zapravo ona znak zdrave kože, ukupnog zdravlja i voÄ‘enja raÄuna o sebi.
Djecu treba izlagati suncu zbog spreÄavanja rahitisa.
Ne. Rahitis je bio uÄestao u razdoblju tijekom i izmeÄ‘u I i II svjetskog rata, kada je siromaÅ¡tvo i pothranjenost bila veoma Äesta, te se vitamin D nije unosio u dovoljnim koliÄinama. U danaÅ¡nje vrijeme, vitamin D se u vidu suplementa koristi u prehrani djece u prvoj godini života prema preporuci pedijatara a zatim ga ima u dovoljnim koliÄinama u svakodnevnoj prehrani.
S druge strane, pojava opeklina od sunca (i to samo crvenila i bolnosti kože, Äak i bez plikova) u djetinjstvu je direktno povezana sa pojavom većeg broja madeža i sa povećanjem rizika za nastanak karcinoma kože i melanoma u odrasloj dobi. U djetinjstvu se stjeÄe rizik za nastanak raka kože i tada je neophodna najveća zaÅ¡tita.
Djecu do prve godine života ne treba izlagati sunÄevim zrakama i ne treba im nanositi kreme za zaÅ¡titu od sunca. Ukoliko je tijekom boravka na suncu neizbježan treba nanositi samo kreme sa fiziÄkim filterima (cink oksid i titan dioksid) bez kemijskih filtera. Kasnije, treba izbjegavati direktan utjecaj sunÄevih zraka u razdoblju od 11 do 17 sati, a na kožu tijela nanositi kreme za zaÅ¡titu od sunca s faktorom većim od 30. S obzirom na Äinjenicu da se i kod djece, mada veoma rijetko, može manifestirati melanom potrebno je redovito kontroliranje već postojećih madeža.
Savjeti za zaštitu od sunca
• izbjegavati nepotrebno izlaganje kože sunÄevim zrakama u razdoblju od 10 do 17 sati
• noÅ¡enje zaÅ¡titne odjeće, Å¡eÅ¡ira i sunÄanih naoÄala koje su nepropusne za UV zraÄenje
• nanošenje krema za zaštitu od sunca
• samopregled kože
• pregled kože partnera i Älanova obitelji
• izbaciti uporabu solarija
• odlazak kod dermatologa jednom godišnje
www.vzaktualno.hr
