2012. – Stranica 309

11. srpnja 2012.

151

Ukoliko ste i ovog ljeta primorani odlaziti na dosadne svadbe na kojima su svi oni roÄ‘aci koje ne podnosite, treÅ¡ti loÅ¡a glazba, a pritom vam svi prigovaraju da je vrijeme da i vi izgovorite “sudbonosno da”, evo odliÄnih argumenata uz pomoÄ‡ kojih Ä‡ete im svima, uz pomoÄ‡ malo zdravog cinizma, zaÄepiti usta.

Razvod

TuÅ¾na istina je da se 40 posto sklopljenih brakova zavrÅ¡i brakorazvodnom parnicom. To podrazumijeva da pred vama stoji 40 posto Å¡anse da Ä‡ete morati oprostiti s polovicom imovine.

Prevara

Statistike kaÅ¾u da Ä‡e svaka peta osoba koja je potpisala vjenÄani list u jednom trenutku prevariti svog braÄnog druga. Å to Ä‡e vam to u Å¾ivotu?

Zlostavljanje

Svaka treÄ‡a Å¾ena i svaki sedmi muÅ¡karac priznaju da su psihiÄki, emocionalno ili fiziÄki maltretirani od strane osobe kojoj su se zakleli na vjeÄnu vjernost.

Sretno do kraja Å¾ivota..?

ProsjeÄnoj braÄnoj zajednici potrebno je svega 12,5 godina do okonÄanja pred sucem za obiteljska pitanja. ZnajuÄ‡i da je Å¡ansa da se razvedete 40 posto, jeste li spremni, u nadi da Ä‡ete ipak zavrÅ¡iti u onoj drugoj skupini sretnika, koji Ä‡e odÅ¾ivjeti bajku do sretnog kraja, toliko riskirati, pa da vam jedan ogroman dio Å¾ivota ipak protekne u patnji?

Djeca

Planiranje potomstva i njihov odgoj samo komplicira stvari. MaliÅ¡ani Äiji su roditelji razvedeni nalaze se pod mnogo veÄ‡im rizikom da i sami zavrÅ¡e u nesretnom braku.

Novac

ProsjeÄno vjenÄanje koÅ¡ta izmeÄ‘u 3 i 10 tisuÄ‡a eura. To su samo troÅ¡kovi svadbe, a gdje je kupnja kuÄ‡e ili stana, podizanje djece, ljetovanja, zimovanja …

LoÅ¡ seks

Znanstvena istraÅ¾ivanja pokazuju da se sa stupanjem u brak i kod muÅ¡karaca i kod Å¾ena luÄi sve manje seksualnog hormona testosterona. Ovo podrazumijeva znaÄajan pad libida i dosadan seks, u potpunosti liÅ¡en strasti.

UnatoÄ navedenom, postoji odreÄ‘eni postotak osoba koje se hrabro odluÄuju na ovaj veliki korak! Pa, sretno im bilo!

www.vzaktualno.hr

U ribnjaku uginulo 1000 kg pastrve

11. srpnja 2012.

143

Oko 1000 kg ribe pastrve uginulo je u noÄ‡i 10. srpnja u ribnjaku u Prigorcu. Pomor ribe se najvjerojatnije dogodio zbog nedovoljnog protoka vode i nedostatka kisika, a uslijed kvara na vodovodnoj mreÅ¾i.

Prema izjavi 51-godiÅ¡njeg vlasnika materijalna Å¡teta procjenjuje sa na iznos od oko 50 000 kuna.
O dogaÄ‘aju je izvjeÅ¡ten nadleÅ¾ni vodopravni inspektor i Zavod za javno zdravstvo VaraÅ¾dinske Å¾upanije.

www.vzaktualno.hr

VodiÄ – Kupnja tableta za neznalice

11. srpnja 2012.

187

Prilikom kupnje tableta najvaÅ¾nije je da znate zbog Äega ga kupujete. Ako ga uzimate za surfanje i Äitanje, nisu vam potrebni ureÄ‘aji sa snaÅ¾nim procesorom. VaÅ¾an je i naÄin povezivanja, jer od njega ovisi da li Ä‡ete imati 3G mreÅ¾u i da li Ä‡ete moÄ‡i koristiti ureÄ‘aj za pozive.

Evo na Å¡to trebate obratiti paÅ¾nju.

“Asus transform” ima svoju tipkovnicu

Postoje dva glavna izbora za operacijski sustav, a to su “Android” i “iOS”, dok treÄ‡u skupinu Äine tableti koji nisu toliko dostupni i nemaju tu popularnost kao prva dva. OÄekuje se da Ä‡e tableti sa “Windows 8” na jesen uzburkati trÅ¾iÅ¡te.

Zasad veÄ‡ina tablet ureÄ‘aja ima verziju 3.2, koja radi dobro, ali je daleko od unaprijeÄ‘ene 4.0. Stoga treba provjeriti da li je Å¾eljeni tablet u planu za nadogradnju.

Prvo se treba odluÄiti za veliÄinu zaslona.

Dijagonale se kreÄ‡u od sedam do 13 inÄa i najbolje bi bilo da isprobate i vidite koja vam veliÄina najviÅ¡e odgovora. Po mnogim struÄnjacima, veliÄine tek ispod 10 inÄa su najpraktiÄnije za koriÅ¡tenje. Rezolucija ne bi trebala biti manja od 1.200 x 800 piksela, savjetuje Blic.

Za Äitanje su dovoljni temeljni procesori

Procesor je takoÄ‘er bitna stavka. Ukoliko se bira tablet radi Äitanja i surfanja, osnovni procesori od 800 MHz Ä‡e biti dovoljni, dok su za reprodukciju videa potrebni jaÄi.

Povezivanje je bitno jer neki od tableta imaju moguÄ‡nost umetanja SIM kartice, pa tako i pristup 3G mreÅ¾i, kao i opciju pozivanja, poput telefona. RazliÄiti prikljuÄci pruÅ¾aju viÅ¡e moguÄ‡nosti, zato neki od tableta posjeduju HDMI port te USB u standardnoj veliÄini putem kojih se moÅ¾e prikljuÄiti i eksterni hard-disk.

www.vzaktualno.hr

Mjesta ima u Arboretumu i dislociranim odjelima gimnazija

11. srpnja 2012.

198

Danas su u tijeku upisi nakon drugog ljetnog upisnog roka, a sudeÄ‡i prema zaprimljenim prijavama, svi programi bit Ä‡e popunjeni te Ä‡e naÅ¡e Å¡kole ispuniti svoje upisne kvote. Kako su se pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta kod deficitarnih zanimanja zatraÅ¾ila dva razreda viÅ¡e, odnosno dopuna razrednih odjeljenja, tako je Gospodarska Å¡kola upisala dodatni razred kuhara, a Elektrostrojarska Å¡kola dodatni razred iz sektora strojarstva, tj. tokare i bravare, takoÄ‘er deficitarna zanimanja.

Evidentno je da su uÄenici bili dobro informirani o stanju na trÅ¾iÅ¡tu rada i moguÄ‡nostima zapoÅ¡ljavanja jer je iz upisa vidljivo da su isti usklaÄ‘eni s potrebama trÅ¾iÅ¡ta rada i situacijom u gospodarstvu i obrtniÅ¡tvu te je za oÄekivati da Ä‡e uÄenici nakon svog Å¡kolovanja raditi u struci.

InaÄe, za jesenski rok nekoliko slobodnih mjesta ima joÅ¡ samo u Srednjoj Å¡koli Arboretum Opeka te dislociranim razrednim odjeljenjima opÄ‡e gimnazije u Novom Marofu i u Ludbregu pa se pozivaju oni koji dosad nisu pronaÅ¡li svoje mjesto da izaÄ‘u na jesenski upisni rok koji je na rasporedu 20. kolovoza.

InaÄe, od iduÄ‡e godine upis bi mogao bit znatno jednostavniji, obzirom da je ministarstvo imenovalo Operativni tim za potporu Povjerenstvu za uvoÄ‘enje elektroniÄkih prijava i upisa u srednje Å¡kole, Äiji je Älan i mr. sc. Miroslav HuÄ‘ek, proÄelnik Upravnog odbora za prosvjetu, kulturu i Å¡port VaraÅ¾dinske Å¾upanije. Naime, nacionalni informacijski sustav za upis uÄenika u srednje Å¡kole bit Ä‡e integriran u sustav e-Matice i bitno olakÅ¡ati proceduru upisa po gotovo istom principu kako funkcionira upis na visokoÅ¡kolske ustanove. Dakle, bez prilaganja ikakvih dokumenta, uÄenici Ä‡e se elektroniÄki moÄ‡i prijaviti u najmanje deset Å¡kola, upisati se i pojaviti se osobno tek prvi dan Å¡kole.

www.vzaktualno.hr

Prva fotka ikada objavljena na internetu

11. srpnja 2012.

171

Danas je surfanje internetom postala svakodnevica velike veÄ‡ine ljudi, a gotovo da ne postoji osoba na svijetu koja ne zna Å¡to je Internet. No, jeste li se ikada zapitala kako je sve poÄelo i koja je to fotografija koja je prva ikada objavljenja na svjetskoj globalnoj mreÅ¾i?

Prvu fotografiju je prije 20 godina objavio Tim Berners-Lee, jedan od ljudi zasluÅ¾nih za ideju i pokretanje interneta.

Iako slika podsjeÄ‡a na najobiÄniju fotografiju s Facebooka, ona zapravo pripada Älanicama komedijaÅ¡ke grupe Les Horrible Cernettes. Grupa je bila sastavljena od asistenata i supruga znanstvenika CERN-a u Å½enevi i malo je “uniÅ¡tena” Photoshopom.

Les Horrible Cernettes su tako uÅ¡le u povijest zahvaljujuÄ‡i jednom od pokretaÄa interneta, Timu Berners-Leeu koji je davne 1992. godine obradio ovu fotku i uploadao ju na MreÅ¾u. Fotka ovih dana doÅ¾ivljava revival buduÄ‡i da Ä‡e 8. srpnja proslaviti svoj 20. “roÄ‘endan”, piÅ¡e NYdailynews.

Silvano de Gennaro, IT developer u CERN-u, fotografirao je Cernettes u backstageu na Hardronic Music Festivalu, manifestaciji u organizaciji CERN-administratora, 18. srpnja 1992.

– Kada se povijest dogodi, vi ne znate da ste dio nje – komentirao je de Gennaro.

www.vzaktualno.hr/vl.G

Provalio u kuÄ‡u i ukrao televizor

11. srpnja 2012.

177

Provalnici i dalje ne miruju, a noÄ‡ni sati idealni su za provale i kraÄ‘e. Tako je tijekom noÄ‡i s 9. na 10. srpnja u Donjoj Dubravi u Dravskoj ulici nepoznati poÄinitelj provalio u obiteljsku kuÄ‡u u vlasniÅ¡tvu 59-godiÅ¡njakinje i ukrao televizor.

Materijalna Å¡teta procjenjuje se na nekoliko tisuÄ‡a kuna, a protiv poÄinitelja podnijeti Ä‡e se kaznena prijava OpÄ‡inskom drÅ¾avnom odvjetniÅ¡tvu u ÄŒakovcu.

www.vzaktualno.hr

VaraÅ¾dinskim školama više od 5,5 milijuna kuna

11. srpnja 2012.

171

Agencija za mobilnost i programe Europske unije objavila je Odluku o dodjeli financijske potpore za projekte Comenius â€žMultilateralna Å¡kolska partnerstva“ u okviru NatjeÄaja za Program za cjeloÅ¾ivotno uÄenje za 2012. godinu, a na popisu odobrenih projekata naÅ¡li su se projekti Å¡est Å¡kola s podruÄja VaraÅ¾dinske Å¾upanije: Prve gimnazije VaraÅ¾din, Druge Gimnazije VaraÅ¾din, Elektrostrojarske Å¡kole VaraÅ¾din, Gospodarske Å¡kole VaraÅ¾din te OÅ Veliki Bukovec i OÅ Podrute. Svakoj od navedenih Å¡kola odobrena su sredstva u iznosu od 22.500,00 eura za prijavljene projekte Å¡to ukupno iznosi 135.000,00 eura.

Comenius je potprogram u okviru EU Programa za cjeloÅ¾ivotno uÄenje, a obuhvaÄ‡a predÅ¡kolski odgoj, osnovno i srednjoÅ¡kolsko obrazovanje. Njegovi su ciljevi promicanje svijesti o raznolikosti europskih kultura suradnjom Å¡kola i vrtiÄ‡a drÅ¾ava, poticanje osobnog razvoja sudionika, razvoj i usavrÅ¡avanje vjeÅ¡tina i kompetencija te njegovanje ideje o europskom graÄ‘anstvu.

Tome treba pribrojati i sredstva odobrena iz Instrumenta pretpristupne pomoÄ‡i IPA-e za Äetiri varaÅ¾dinske srednje Å¡kole, toÄnije po 228.000,00 eura za Gospodarsku i Elektrostrojarsku Å¡kolu, 100.000,00 eura za Strojarsko-prometnu, kao i 60.000,00 eura za Medicinsku Å¡kolu, ukupno 616.000,00 eura, kojima Ä‡e se u navedenim Å¡kolama, meÄ‘u ostalim, nabaviti dodatna oprema, pokrenuti novi Centri izvrsnosti te Ä‡e se educirati nastavnici.

Ukupno je tako unatrag nekoliko mjeseci u varaÅ¾dinske Å¡kole pristiglo Äak 751.000,00 eura ili 5.617.480,00 kuna iz europskih programa za dodjelu nepovratnih sredstava koje Ä‡e znaÄajno poboljÅ¡ati kvalitetu rada u ionako dobro opremljenim i kapacitiranim varaÅ¾dinskim Å¡kolama.

Zanimljivo, sada i uz Strojarsko-prometnu i Medicinsku Å¡kolu, veÄ‡ Å¡est naÅ¡ih Å¡kola, od ukupno dvanaest ustanova kojima je VaraÅ¾dinska Å¾upanija osnivaÄ, dakle njih polovica ima hvalevrijedno iskustvo prijave i sudjelovanja u europskim projektima.

Kada iz dosade ne znaju kamo

11. srpnja 2012.

174

Trojica Korejaca zabavu su pronaÅ¡li u lubenici.

Koliko lubenica moÅ¾e podnijeti gumica, pogodite Å¡to se dogodilo.

Vic dana – Izdah

11. srpnja 2012.

178

UÄiteljica govori uÄenicima:

“Ja kad jednom udahnem i izdahnem na svijetu umre jedan Äovek.”

Iz zadnje klupe se Äuje:

“Morate prati zube uÄiteljice!”

Štajerski ministar o suradnji s VaraÅ¾dinom

10. srpnja 2012.

168

– Å tajersku i Hrvatsku, a time i VaraÅ¾din povezuje zajedniÄka povijest, ali isto tako i zajedniÄka buduÄ‡nost. Raduje nas Å¡to Ä‡e Hrvatska 1. srpnja 2013. godine postati Älanica Europske unije, pa je stoga viÅ¡e nego potrebno da izmeÄ‘u regija unutar pojedinih zemalja postoji dobra suradnja – istaknuo je Dr. Christian Buchmann, ministar gospodarstva, europskih pitanja, vanjskih poslova i kulture pokrajine Å tajerske u Austriji, koji je posjetio VaraÅ¾din te se susreo s predstavnicima Grada VaraÅ¾dina i VaraÅ¾dinske Å¾upanije, a govora je bilo o podruÄjima meÄ‘usobne suradnje.

– IzmeÄ‘u Å tajerske i VaraÅ¾dina je u proÅ¡losti postojala vrlo velika razmjena, posebice na polju kulture i umjetnosti. Isto tako postoji dobra suradnja izmeÄ‘u naÅ¡ih gospodarskih komora, a mi u interesu ljudi Å¾elimo ovu suradnju unaprijediti. Bitno je da gospodarstvo raste, da se otvaraju radna mjesta i da time opÄ‡enito raste standard ljudi. Uz gospodarstvo je bitno da postoji kultura i umjetnost, da zahvaljujuÄ‡i njima ljudi budu sretni i da tu Europu prime u svoje srce – dodao je ministar Buchmann.

Kao prioritete suradnje ministar je istaknuo potrebu umreÅ¾avanja ljudi, te dodao kako je partnerstvo izmeÄ‘u politke i uprava nedostatno stoga poduzeÄ‡a moraju doÄ‡i u neposredan kontakt i voditi business-to-business razgovore, a to i sto vrijedi i za sve one koji rade i djeluju u kulturi te je stvaraju – zakljuÄio je ministar.

– Razgovarali smo o kulturi, znate da je Austrija zemlja partner ovogodiÅ¡njih VaraÅ¾dinskih baroknih veÄeri. A bilo je rijeÄi i o projektima koji su u proÅ¡losti dobro funkcionirali, a sad stagniraju, poput razmjene uÄenika. Odredili smo voditelje takvih projekata kako bi se sve ponovno pokrenulo – rekao je varaÅ¾dinski gradonaÄelnk Goran HabuÅ¡ i istaknuo kako ga najviÅ¡e veseli razogor o razmjeni iskustva oko koriÅ¡tenja strukturnih fondova Europske unije.

– Å tajerska je jako dobar primjer kako se pomoÄ‡u strukturnih fondova moÅ¾e uÄiniti jako mnogo, naime oni su pomoÄ‡u fondova na godiÅ¡njoj razini otvarali preko 2.600 radnih mjesta. A to znaÄi jako mnogo za jednu takvu pokraijnu – rekao je HabuÅ¡ i dodao kako su Å tajerci ponudili pomoÄ‡ organiziranja seminara i predavanja o svojim iskustvima.

www.vzaktualno.hr/MG