Otac zamjenice gradonačelnika u Upravnom vijeću?
Iako je većina pitanja na jučeraÅ¡njoj sjednici Gradskog Vijeća bila upućena gradonačelniku HabuÅ¡u, vijećnici su neke od odgovora zatražili i od njegove zamjenice Natalije Martinčević kao i zamjenika Vjerana Radelića. Tako je vijećnica Iris Lambreščak željela jasan odgovor o koristi njihova nedavna putovanja u Kinu i zatražila usmeni i pismeni odgovor o broju službenih kartica Grada Varaždina i njihovu koriÅ¡tenju, dok je Marko Pižeta tražio odgovor na pitanje kako to da u Upravnom vijeću Gradskih bazena sjedi otac Natalije Martinčević. 

– GraÄ‘ani imaju pravo znati koja je dobrobit tih putovanja i kakve oni koristi imaju od  vaÅ¡eg puta. Želim vidjeti troÅ¡kovnik i ne želim nikakve politikanske odgovore – rekla je Iris Lambreščak. 

Vjeran Radelić naglasio je da je tijekom službenog posjeta Kini povodom obilježavanja 20 godina uspostave diplomatskih odnosa izmeÄ‘u Hrvatske NR Kine odraÄ‘eno nekoliko radnih sastanaka koji bi uskoro trebali rezultirati prijateljstvom izmeÄ‘u Varaždina i jedne kineske regije, a o ono Å¡to je najbitnije svakako je mogućnost gospodarske suradnje. 

Radelić je takoÄ‘er istknuo da službenu karticu uopće ne koristi, a s obzirom da će podaci o koriÅ¡tenju biti na zahtjev vijećnice Lambreščak dostavljeni u pismenom obliku, trebalo bi se uskoro vidjeti je li gradska vlast dovoljno racionalna.   

– Tako kako se ponaÅ¡amo doma, ponaÅ¡amo se i ovdje u Gradu,odnosno nastojimo maksimalno smanjiti troÅ¡kove jer znamo da situacija nije bajna – kazao je Radelić ne spominjući konkretne troÅ¡kove u Kini.  

– Mislim da bi zaista bilo interesantno naÅ¡e troÅ¡kove staviti u komparaciju sa troÅ¡kovima bivÅ¡e vlasti pa da pogledamo malo te kartice, putne naloge i službene puteve koje su plaćali privatni partneri s kojima su se kasnije sklapali ugovori – dodala je Martinčević. 

Na pitanje o njenom ocu u Upravnom vijeću Gradskih bazena Martinćević kaže: 

– Iskreno, ne razumijem pitanje. Svi mi koji smo zaposleni u Gradskom Vijeću ili negdje drugdje imamo nekoga tko radi da li u gradskim tvrtkama ili državnim poduzećima ili odvjetničkim uredima…Svi članovi Upravnih vijeća imenovani su u skladu sa stručnom spremom koju trebaju imati i ako naravno nisu u sukobu interesa. Ako smatrate da postoje neke pravne zapreke koje naÅ¡e službe nisu vidjele i uočile ja vas molim da nas o tome obavijestite. 

Nezadovoljstvo odgovorom zamjenice gradonačelnika vrlo je brzo izrazio vijećnik Pižeta istaknuvÅ¡i da ju nije pitao o pravnim aspektima imenovanja roÄ‘aka, roditelja i prijatelja u Upravna vijeća i Nadzorne odbore. 

– Postavio sam pitanje da li je to normalna i uobičajena pojava, a ona je svojim odgovorom dala naslutiti da jest – rekao je Pižeta. 



www.vzaktualno.hr/T.M.C.  
Novinari Čačićevu izjavu izvukli iz konteksta
Kao Å¡to je bilo i za očekivati , tijekom aktualnog sata sjednice Gradskog Vijeća gradonačelnika HabuÅ¡a nije zaobiÅ¡lo pitanje o izjavi ministra ÄŒačića o Varaždinu i Varaždinskoj županiji kao najneobrazovanijim krajevima Hrvatske. Gradonačelnik se tako pred vijećnicima morao očitovati te vrlo jasno dao do znanja da se radi isključivo o “dobrom” naslovu za novine.  

– Bio sam tada na VeleučiliÅ¡tu i onog momenta kada je rekao da su Varaždin i Varaždinska županija najneobrazovaniji, znao sam da će to biti naslov u svim novinama. MeÄ‘utim, trebalo je sluÅ¡ati i ono Å¡to je rekao nakon toga pohvalivÅ¡i Varaždin, VeleučiliÅ¡te i diplomante – rekao je gradonačelnik.

HabuÅ¡ je kratko dodao da se niÅ¡ta posebno ne treba demantirati jer je cijela stvar u tome da novinari ako žele izvući neÅ¡to iz konteksta to i učine, Å¡to se prema njegovom miÅ¡ljenju dogodilo i u ovom slučaju.   



www.vzaktualno.hr/T.M.C.

Haiku bi bio popularniji da su naši pjesnici dobivali meÄ‘unarodne nagrade
Tvrdim, da su Dragutin Tadijanović, koji je bio haikan, zatim primjerice Drago Å tambuk, Pajo Kanižaj ili Enes KiÅ¡ević, koji to joÅ¡ jesu, osvojili ijedno meÄ‘unarodno priznanje i nagradu, položaj haikua u hrvatskoj književnosti bio bi daleko bolji. Oni bi se potrudili da se o tome piÅ¡e i govori u javnosti. Nažalost nije tako – Željko Funda

Peta antologija hrvatske haiku poezije pod nazivom „NepokoÅ¡eno nebo“ doživjela je ovih dana i u Varaždinu svoju promociju. Izuzetnu zbirku predstavio je varaždinski književnik, inače profesor engleskog jezika na Prvoj gimnaziji Željko Funda. Premda je nastanak haikua vezan uz japansku kulturu, ova poezija ima mnogo poklonika diljem svijeta, pa tako i u Hrvatskoj.

Prema potpuno ispunjenoj Studijskoj knjižnici Gradske knjižnice i čitaonice Metel Ožegović izgleda da njena popularnost kod nas nije upitna, međutim Funda, kao dobar poznavatelj stanja stvari u hrvatskom u haiku pjesništvu, ima drukčije mišljenje.

– Nekog serioznog prikaza ove knjige u bilo kojem nacionalnom mediju nema. A kad vam kažem da se u toj knjizi nalazi 173 haiku pjesama koje su osvojile nagrade na meÄ‘unarodnim  natječajima, i da je meÄ‘u njima je tridesetak pjesnika koji su uvrÅ¡teni u meÄ‘unarodne antologije, onda taj podatak nosi odreÄ‘enu težinu.

Kad bi pitali etablirane hrvatske pjesnike o njihovoj zastupljenosti u svjetskim antologijama i rezultatima na meÄ‘unarodnim natječajima,  osim dva nemuÅ¡ta primjera ne biste čuli niÅ¡ta, jer u pravilu toga nema. To samo govori o naÅ¡oj književnoj kulturi.

Tvrdim, da su Dragutin Tadijanović, koji je bio haikan, zatim primjerice Drago Å tambuk, Pajo Kanižaj ili Enes KiÅ¡ević, koji to joÅ¡ jesu, osvojili ijedno meÄ‘unarodno priznanje i nagradu, položaj haikua u hrvatskoj književnosti bio bi daleko bolji. Oni bi se potrudili da se o tome piÅ¡e i govori u javnosti. Nažalost nije tako – upozorio je Željko Funda.

– Nagrade i priznanja osvojili su nekakvi provincijalci kao Mirko Varga, Zvonko Petrović, Zdenko Oreč, Ružica Novko ili Zlata Bogović. Imena koja su nepoznata u hrvatskoj književnosti. Ali, tko im je kriv! – sarkastičan je bio Funda, koji je sam osvojio trideset meÄ‘unarodnih nagrada za svoju haiku poeziju, od toga dvadeset u Japanu.

Knjigu „NepokoÅ¡eno nebo“ objavila je urednica i haiku pjesnikinja ĐurÄ‘a Vukelić – Rožić proÅ¡le godine, nakon Å¡to je četiri godine za redom Ministarstvo kulture odbilo dati sredstva potpore za njezino izdavanje. U antologiji su objavljene 2452 haiku pjesme od 167 autora, a uz to i njihova biografija na hrvatskom i engleskom jeziku.

Prva hrvatska antologija haiku pjesniÅ¡tva izdana je 1996. godine. Autor ove jednojezične antologije bio je matematičar, japanolog i književnik akademik Vladimir Devide. U toj knjizi on je objavio i svoju definiciju haiku pjesama, ali  Željko Funda ima drugo miÅ¡ljenje.

– Tu je profesor iznio svoju definiciju haikua, s kojom se ja apsolutno ne slažem. On kaže, citiram: „Haiku je poljubac pjesme života, gdje je svako biće poljubac života, a haiku je poljubac koje to biće daje čovjeku“.

Kao  zaljubljeniku u japansku kulturu uopće Devideu se to može oprostiti. Kao Å¡to svako biće nije pjesma života, može se samo metaforički usporediti, pogotovo haiku nije poljubac te pjesme.

Ova definicija je apsolutno neprimjenjiva. Ja joÅ¡ uvijek tvrdim da je najprihvatljivija najstarija  definicija najpoznatijeg japanskog pjesnika Matsua Bashoa (1643- 1694. op. p.) koji je rekao: „Haiku je ono Å¡to se dogaÄ‘a upravo sada, ovdje. dakle trenutak ulovljen tu“ – smatra Željko Funda.

Slično Fundi haiku poeziju definira Dianne Doubtfire u svojoj knjizi „Kreativno pisanje“ koja kaže: To je pjesma od tri stiha koja zaustavlja prolaznu sliku, osjećaj ljepote, čuÄ‘enja ili tuge.


Aktualno.hr/Nedjeljko Krčar


Humanitarna utakmica legendi Dinama i LjubešÄ‡ice
Ove srijede, 06. lipnja u Å portskoj dvorani u Ljubeščici održat će se humanitarna utakmica izmeÄ‘u MNK”Ljubeščica” i legendi NK”Dinamo” Zagreb.  Za legende će nastupati Davor Å uker, Zoran i Zdravko Mamić, Damir Vrbanović, Marko Mlinarić i ostali. 

Utakmica počinje u 19 sati, cijena ulaznice iznosi 20 kuna, a sav prihod namijenjen je za djecu s posebnim potrebama iz Udruge Sunca Novi Marof.

Ulaznice se mogu kupiti u caffe baru Tomaš, TTS Varaždin, caffe bar Piccolo Varaždin, Radio Novi Marof, caffe bar Royal Varaždinske Toplice, a prije početka utakmice na ulazu u Sportsku dvoranu u Ljubeščici.

dinamo

Prije utakmice u Ljubešćici će se održati i sastanak IzvrÅ¡nog odbora Županijskog nogometnog saveza Varaždin gdje će se kao kandidat za predsjednika Hrvatskog nogometnog saveza predstaviti Davor Å uker, te će članovi IzvrÅ¡nog odbora glasati o podrÅ¡ci. 


www.vzaktualno.hr

Unesite dovoljno vitamina svaki dan
Vitamini su nužni za zdravlje, ali vjerojatno ni sami ne znate koji od njih su najvažniji i gdje ih možete pronaći. Kako biste se Å¡to zdravije hranili, otkrivamo vam nekoliko vitamina bez kojih ne bi trebao proći nijedan vaÅ¡ dan. 

Vitamin A – Vrlo je važan za dobar vid, zdravu kožu, kosti, kao i sluznicu nosa, grla, diÅ¡nog i probavnog sustava. Osim Å¡to je važan za pravilan rast, ovaj vitamin pomaže kod bržeg zacjeljivanja rana. Nalazi se u jarko žutom, narančastom i zelenom voću i povrću. 

Vitamin C – Vjerojatno se trudite da u organizam unesete Å¡to viÅ¡e vitamina C onda kada ste bolesni. MeÄ‘utim, osim Å¡to će vam pomoći da brže ozdravite, ovaj vitamin pomaže u zacjeljivanju rana, opeklina, modrica i kostiju. Vitamin C može može ublažiti bolove kod reumatskog artritisa, Å¡titi srce, a možete ga pronaći u svježem voću i povrću, kao i u svježim iznutricama poput jetre, bubrega i mozga. 

Vitamin D – Glavna funkcija ovog vitamina jest održavanje ravnoteže kalcija u organizmu. Odličan je u borbi protiv gripe i viroza, a odličan je i za zdravlje kostiju i zuba. Nalazi se u namirnicama životinjskog porijekla, a možete ga pronaći u žumanjku, maslacu i jetri. Vitaminom D bogati su mliječni proizvodi biljnog i životinjskog porijekla. 

jagode
thehealthybites.com 

Vitamin E – Budući da ima antioksidativna svojstva, ovaj vitamin sprečava nestabilne molekule oÅ¡tetiti stanice i tkiva. Vrlo je važan za rad imunoloÅ¡kog sustava. Nalazi se u biljnim uljima, a možete ga pronaći i u orasima, iznutricama, plodovima mora, jajima, avokadu i tamnozelenom povrću. 

Vitamin K – Ovaj vitamin potreban nam je u malim količinama, ali je važan za proizvodnju bjelančevina koje su ključne za zgruÅ¡avanje krvi, rad bubrega i zdravlje kostiju. Nalazi se u kupusu, Å¡pinatu, koprivi, graÅ¡ku, rajčici, mrkvi, krumpiru, biljnim uljima, mlijeku, soji …


www.vzaktualno.hr
Tko će od petka odvoziti varaždinski otpad?
Na inicijativu nekih vijećnika sjednica Gradskog vijeća Grada Varaždina je sa 22 glasa  odgoÄ‘ena za 7 dana, tj. slijedeći utorak u 9 sati. Razlozi su poveći obujam predmeta dnevnog reda, ali i RjeÅ¡enje Ministarstva zaÅ¡tite okoliÅ¡a kojim se zabranjuje novo odlaganje i baliranje otpada u Brezju. Gradonačelnik HabuÅ¡ trebao je predstaviti novi način zbrinjavanja otpada u suradnji s Općinom Davor ali do toga nije doÅ¡lo.  

– Svi naÅ¡i napori oko rjeÅ¡avanja smeća su minirani, pa tako i ovaj s Općinom Davor. Pretpostavljam da su Općina Davor i njen načelnik Äuro AnÄ‘elković (HDZ) odustali zbog pritiska kao Å¡to je bilo i u slučaju s Totovcem. Mogli smo u dogovoru s Općinom Davor zaustaviti balirku i nakon 7 godina konačno krenuti u rjeÅ¡avanje smeća Å¡to bi nas koÅ¡talo 450 kuna po toni plus prijevoz, dakle oko 600 kuna – požalio se gradonačelnik HabuÅ¡ komentirajući RjeÅ¡enje Ministarstva zaÅ¡tite okoliÅ¡a kojom se Varkomu zabranjuje skladiÅ¡tenje i obrada otpada u HBrezju i odluku Općine Davor koja se povukla iz suradnje u rjeÅ¡avanju problema varaždinskog smeća. 

– Ostavljam graÄ‘anima da sami prosude zaÅ¡to je doÅ¡lo do odustajanja Općine Davor i obećajem da ćemo naći rjeÅ¡enje. Varaždin neće biti Napulj. GraÄ‘ani ne trebaju strahovati da će biti zatrpani sa smećem – obećao je HabuÅ¡ i dodao kako će za pomoć u rjeÅ¡avanju ove situacije zatražiti na Ministarstvu zaÅ¡tite okoliÅ¡a. 

Sinoć je dnevni  red danaÅ¡nje sjednice na inicijativu 15-torice vijećnika dopunjen točkom o prijedlogu II. dodatka ugovora o interventnom odvozu i zbrinjavanju komunalnog otpada radi sanacije postojeće lokacije Brezje. U slučaju da su vijećnici prihvatili Odluku o zaključivanju Ugovora, u potpisivanje bi krenuli Grad Varaždin, Varkom d.d. i T7 VIS.

– Riječ je o složenoj odluci, odnosno prijedlogu dodatka ugovora. MeÄ‘utim niti jedno radno tijelo nije promotrilo taj dodatak, a to mora biti raspravljeno i smatram da bi o njoj trebalo odlučivati nakon prekida sjednice. Dopustimo i gradonačelniku da se s time prijedlogom upozna jer mora dati svoje pozitivno ili negativno rjeÅ¡enje – objasnio je vijećnik Robert Podolnjak, a s njime se složio i vijećnik Kozina no ujedno iznio svoju zabrinutost za to tko će odvoziti smeće. 

– Slažem se da je ovo veliki problem, ali sjednicu bi trebalo odgoditi za par dana a ne tjedan. Naime, od petka se RjeÅ¡enjem o zabrani odvoza otpada u Brezje Varkomu zabranjuje odvoz i obrada komunalnog odpada na postojećim parcelama. Å to će biti sa smećem i tko će ga sabirati? Od petka se ne odvozi smeće, a tek u utorak imamo sjednicu, tko će se pobrinuti za smeće? – pitao je vijećnik Kozina. 

– RjeÅ¡enje koje smo danas trebali donijeti je opet minirano u razmaku od jučer navečer do danas ujutro. Gospodin Herman i varaždinski HDZ su minirali rjeÅ¡enje i zbog toga odgaÄ‘amo sjednicu, a drugi tjedan ćemo o novim prijedlozima – objasnio je kratko gradonačelnik Goran HabuÅ¡ ne odgovorivÅ¡i ipak na pitanje vijećnika Kozine. Dodao je i kako je prijedlog 15-torice vijećnika isti kao i prijedlog T7 VIS-a, te ga smatra neprihvatljivim. 

Zdenko Patafta koji je sjednici prisustvovao kao predstavnik T7 VIS-a umjesto svog komentara pročitao je poruku koju je dobio mobitelom, ne želeći otkriti od koga.

– Gospodin HabuÅ¡ izjavio je da je sa smećem postao gradonačelnik i da mu neće biti žao ako zbog smeća i prestane biti gradonačelnik te da nema namjeru smeće davati na obradu T7 grupi – kaže Patafta naglasivÅ¡i da je danaÅ¡nji čin to na neki način potvrdio.

– Meni je osobno žao a mislim da ćemo za 7 dana biti svi skupa pametniji – dodaje Patafta.


www.vzaktualno.hr

Izložba Živka Toplaka u Herzerici
U srijedu, 6. lipnja ove godine, s početkom u 20.00 sati, u prostoru palače Herzer  (GMV Franjevački trg 6) otvara se izložba slika  varaždinskog autora Živka Toplaka. Izložba je postavljena za razgled do 1. srpnja ove godine, a ulaz je besplatan.
 
Iz predgovora povjesničara umjetnosti Marijana Špoljara

Na varaždinskoj izložbi Toplak je izložio tri skupine radova s kojima je gotovo demonstrirao tri projektna pristupa jednome likovnom motivu. Takav mentalni prostup nije stran ovome autoru, sve dok nije prelazio (a nije nikada) granicu izmeÄ‘u materijalizacije i koncepta njegov se rad čita unutar  uobičajenih kategorija forme.

Jedna je skupina radova u znaku spominjane toplakovske varijante, u redukciji motiva i sintezi likovnoga jezika: obrisi krajolika su vidljivi, ali izvan bilo kakve opisne namjere.
Druga grupa radova izravnije duguje pejzažu, no zbog primjene tehnike akrilika njegov je opis „tvrÄ‘i“ i elementarniji nego u lazurnome akvarelu.

Konačno, treća skupina posve doslovno „kopira“ elemente krajolika primjenjujući metodu otiska: Toplak, naime, odljeva jedan fragmnet s poznatih i turistički atraktivnih gromada s rapske plaže, umnaža ih u sedam gipsanih izvedbi te boji u nijanse u kojima se, uslijed dnevne mijene svjetlosti, taj kamen pojavljuje.

Tim postupcima Toplak je izložbu obilježio, koliko slikarskim toliko i konceptualnim pristupom, ali pažljivo varirajući odnos i izvedbene postupke kako temeljne vrijednosti njegova rada ne bi ostale narušene.

toplak

www.vzaktualno.hr

Osnivanje Regionalnog saveza za mininogomet
Prvi dan lipnja 2012. godine možda će ući u povijest lepoglavskog sporta kao jedan od najvažnijih dana. Naime, tog su se dana u lepoglavskom Domu kulture okupili predstavnici budućeg Regionalnog saveza za mininogomet kako bi udarili temelje najbrže rastućem sportu u svijetu.

Mininogomet je rekreativna igra koju je 16. svibnja ove godine Europska komisija potvrdila kao sport, a taj sport od ove godine dobiva svoje prvo prvenstvo Hrvatske. Igra se isključivo na umjetnoj travi, s pet igrača u polju plus golmanom, loptom veličine pet. To je zapravo mali nogomet kakvog svi igramo. Mininogomet okuplja rekreativce izmeÄ‘u 16 i 45 godina, a članicama Europske mininogometne federaciji trenutno je 21 zemlja, s ukupno 700 tisuća igrača rekreativca po čemu je ovaj  sport jedinstven. Do kraja godine taj će broj porasti na 36 zemalja članica i preko milijun aktivnih rekreativaca.

Sastanak u Lepoglavi inicirali su Hrvoje Kovač i Mario Žuliček kako bi ispitali mogućnost i zainteresiranost entuzijasta ovog sporta u pet sjevernih županija koje bi trebale do kraja godine profunkcionirati kao legitiman i formalan Regionalni savez za mininogomet. Svoje su predstavnike na sastanku tako imale Varaždinska, Međimurska, Krapinsko-zagorska, Bjelovarsko-bilogorska i Koprivničko-križevačka županija. Sastanku su također nazočili i predsjednik Hrvatskog saveza za mininogomet Bruno Alpeza te tajnik istog Alan Pajnić.

– Cilj Hrvatskog saveza mininogometa je promocija rekreativnog sporta odnosno mininogometa na području cijele Hrvatske. Želimo da to bude maksimalno ozbiljno, profesionalno i transparentno. Mininogomet službeni je naziv za mali nogomet koji je 16. svibnja Europska komisija priznala kao sport i od tada smo samostalna organizacija koja odgovara samo Europskoj mininogometnoj federaciji kao krovnom tijelu – pojasnio je Bruno Alpeza, predsjednik Hrvatskog saveza za mininogomet, ujedno i generalni tajnik Europske mininogometne federacije.

savez

Ozbiljnost cijelog projekta potvrđuje i činjenica kako je službeni ambasador cijele priče proslavljeni hrvatski nogometni reprezentativac Dario Šimić dok izbornički dvojac čine Josip Šimić i Antonio Franja. Izbornici će imati zadatak da od 30 najboljih igrača, kroz državnu završnicu izaberu dva vratara i 10 igrača koji će predstavljati prvu hrvatsku mininogometnu reprezentaciju koja će braniti boje Hrvatske na Europskom prvenstvu što će se ove godine održati u Moldaviji.

U Hrvatskoj se trenutačno igra Prvo prvenstvo Hrvatske u mininogometu koje broji više od 130 ekipa s ukupno 1600 igrača. Prvenstvo se održava u Zagrebu, Samoboru, Sisku, Đakovu, Lepoglavi i Splitu. O domaćinu ovogodišnje državne završnice odlučivat će se na temelju kandidatura koje će poslati Lepoglava, Sisak i Đakovo.

Postojeće malonogometne lige koje se već igraju, a koje to žele, dobiti će licencu koja garantira odlazak pobjednika liga na regionalno, a najboljoj ekipi s regionalne razine na završnicu državnog prvenstva gdje će se imati priliku boriti za naslov prvaka Hrvatske. Malonogometna liga grada Lepoglave tu je licencu već dobila. U planu je razvijanje i Lige prvaka na europskoj razini, koja bi trebala krenuti od sljedeće sezone.

Ono što veseli jest činjenica kako postoji realna mogućnost da netko od igrača iz lepoglavske Lige malog nogometa odjene nacionalni dres. Uz to, predsjedništvo nacionalnog saveza izrazito je zadovoljno ozbiljnošću Lepoglave i njenih entuzijasta oko ovog projekta te se nadaju kako će do kraja godine cijeli projekt imati opipljive rezultate.

– Lepoglava je uvijek bila sportska sredina pa mi je drago da će upravo ona biti centar Sjeverozapandog mininogometnog saveza. Zadovoljan sam činjenicom da su svi sudionici ovog sastanka mininogometni zaljubljenici, koji su igrali nogomet i organiziraju igranje nogometa na način kako bi to trebalo biti, a to je s puno ljubavi i rekreativno. Upravo na taj način, a ne s ciljem ostvarivanja osobne financijske dobiti, uz želju okupljanja Å¡to većeg broj ljudi, mislim da će se oko mininogometa kroz par godina okupiti oko 30 000 igrača – rekao je Alpeza potvrdivÅ¡i kako će Lepoglava biti srediÅ¡te i sjediÅ¡te Regionalnog saveza za mininogomet – Sjever.

Zadovoljstvo ne skrivaju ni ostale lige u kojima se trenutno igra mininogomet, a produktivnost samog sastanka potvrdila je i činjenica kako su prisutni odmah dogovorili sve termine za daljnje aktivnosti iz kojih izdvajamo 11.8. kao termin za odigravanje regionalne završnice s koje će pobjednik igrati na prvoj završnici mininogometne lige Hrvatske.

Nova sportska priča iz Lepoglave koja ima zamah i na državnom nivou dokaz je kako je za neke stvari samo potrebno strpljenje, entuzijazam te pravovremena reakcija. Lepoglava je započela pričati jednu jako lijepu sportsku priču.