2012. – Stranica 436

Kako se postaje najtraÅ¾eniji kriminalac

16. travnja 2012.

176

AmeriÄki FBI prvi put je sastavio listu najtraÅ¾enijih kriminalaca 1950. godine, kada je jedan novinar upitao za imena i opise “najopasnijih momaka” koji su u bijegu.

Ispostavilo se da je lista uspjeÅ¡no izazivala publicitet i poticala javnost da se ukljuÄi u potragu i od tada je od ukupno 495 osoba na popisu, uhvaÄ‡eno ili locirano 465, od kojih 153 zahvaljujuÄ‡i dojavama graÄ‘ana, piÅ¡e BBC.

Dok su 60-tih i 70-tih na listi bili ekstremni protivnici rata u Vijentamu kao Bernardine Dohrn, Kathrine Ann Power i Leo Burt, 90-tih su se na njoj naÅ¡li teroristi, a od 2000. pedofili i nekoliko optuÅ¾enih za djeÄju pornografiju.

Da bi se bjegunac naÅ¡ao na listi najtraÅ¾enijih FBI, za njim mora biti izdana federalna tjeralica, biti okarakteriziran kao stvarna prijetnja druÅ¡tvu – Äiji boravak na slobodi kontinuirano ugroÅ¾ava druge, i da bude dovoljno loÅ¡ da bi se za njim raspisala nagrada od 100.000 dolara .

Na prvom mjestu meÄ‘u najtraÅ¾enijima dugo je bio Osama bin Laden, ali se poslije njegove likvidacije tu naÅ¡ao bivÅ¡i ameriÄki nastavnik, optuÅ¾en da se bavio djeÄjom pornografijom.

Bin Laden je bio na popisu kao jedan od najtraÅ¾enijih svjetskih terorista, a nastavnik Eric Justin Toth u bijegu je od 2008, kada je optuÅ¾en u drÅ¾avi Maryland nakon Å¡to su pornografski snimci djece pronaÄ‘eni u Å¡kolskoj kameri koju je on koristio.

– Uvijek smo se oslanjali na potporu javnosti da nam pomogne u uhiÄ‡enju bjegunaca i rjeÅ¡avanju sluÄajeva – rekao je Mike Kortan, glasnogovornik FBI, prenosi BBC.

Agenti FBI predlaÅ¾u stavljanje bjegunaca na listu tek kada su sve druge moguÄ‡nosti iscrpljene i kada pomisle da Ä‡e publicitet pomoÄ‡i da se oni pronaÄ‘u.

Prethodno konzultirati nadleÅ¾ne sluÅ¾be, analiziraju vaÅ¾ni sluÄajevi, a zatim se prosljeÄ‘uju zapovjednom lancu FBI, dok se ne dobije konaÄno odobrenje od direktora Roberta Muellera.

– Tijekom vremena, lista 10 najtraÅ¾enijih na neki naÄin je odraÅ¾avala interese kaznene istrage FBI i dnevne prioritete – kaÅ¾e John Fox, sluÅ¾beni povjesniÄar FBI.

Bjegunci se briÅ¡u s popisa kada budu uhvaÄ‡eni, umru (poginu) ili kada viÅ¡e ne predstavjaju prijetnju za druÅ¡tvo Å¡to je bio sluÄaj sa Å¡estoricom aktivista protiv rata u Vijetnamu koji su bjeÅ¾ali pred zakonom dok nisu zaÅ¡li u srednje godine.

Administrativni postupak promjene imena na popisu moÅ¾e potrajati, tako je FBI-ju trebalo 11 mjeseci da zamjeni Bin Ladena.

www.vzaktualno.hr

Facebook sluÅ¾beno više nije cool?

16. travnja 2012.

174

NeÅ¡to se Äudno dogodilo proÅ¡loga tjedna na internetu. Facebook – druÅ¡tvena mreÅ¾a koja je u poÄetku bila autsajder na trÅ¾iÅ¡tu, nastala u studentskoj sobi nekog klinca – moÅ¾da je i sluÅ¾beno zacementriala svoj status titana IT univerzuma na koji je nekad pretendirala.

Å to se promijenilo? Facebook – sada korporacija sa 3.000 zaposlenih koja Ä‡e uskoro postati javna tvrtka sa 3,9 milijardi dolara keÅ¡a i vrijednoÅ¡Ä‡u procijenjenom na sumu izmeÄ‘u 85 i 100 milijardi dolara – potroÅ¡ila je milijardu dolara da proÅ¾dere mnogo manjeg konkurenta, aplikaciju za razmjenu fotografija Instagram.

Kad je to uÄinila, pokrenula je lavinu zlonamjernosti koju su “ljudi sa interneta” gajili prema nekada trendy kompaniji Marka Zuckerberga.

Neki korisnici Instagrama su iskopirali sve svoje fotografije i izbrisali ih sa aplikacije samo da ih se Facebook ne bi doÄepao.

Ni struÄnjaci nisu bili blagonakloni prema Facebooku. David Horse iz Los Angeles Timesa primijetio je da druÅ¡tvena mreÅ¾a sve viÅ¡e liÄi na “Velikog Prijatelja”, blaÅ¾u varijantu Orvelovog “Velikog Brata”. A podaci ukazuju da i drugi dijele to miÅ¡ljenje.

Novija anketa, provedena prije kupnje Instagrama, otkrila je da 28 posto Amerikanaca nema pozitivno miÅ¡ljenje o Facebooku – to je dvostruko viÅ¡e od “protivnika” Applea i tri puta viÅ¡e od onih kojima je mrzak Google.

Ovaj prijezir odraÅ¾ava novu realnost: kao tehnoloÅ¡ki gigant, Facebook je viÅ¡e Microsoft nego Tumblr. Ili, muziÄkom analogijom predstavljeno, on je Nickleback, a Instagram je Bon Iver, prenosi CNN.

ImidÅ¾i dvije tvrtke ne mogu biti razliÄitiji, tako da nije teÅ¡ko reÄ‡i da je ovaj sluÄaj Golijata-koji-kupuje-Davida prekretnica u Facebookovoj biografiji. MeÄ‘utim, ljudi veÄ‡ godinama piÅ¡u kako je Facebook izgubio svoj “Å¡tih”.

AdWeek je 2009. izaÅ¡ao sa naslovom “Je li Facebook i dalje zanimljiv za uzrast 18-24?” Godinu dana kasnije, mainstream informativni sajtovi su primjetili fenomen da se roditelji, bake i djedovi prikljuÄuju Facebooku, Äime odvlaÄe mlade ljude od ove mreÅ¾e.

“SluÅ¾beno, Facebook nije viÅ¡e cool”, izjavio je CBS.

TeÅ¡ko je odrediti toÄan trenutak kad su zapoÄeli problemi sa imidÅ¾om Facebooka. MoÅ¾da kada su korisnici shvatili koliko podataka o njima mreÅ¾a skuplja. MoÅ¾da kad je Zuckerberg poÄeo izgledati manje kao Å¡trebersko-alterantivan klinac s koledÅ¾a, a viÅ¡e kao i obiÄni milijarder.

Ali moÅ¾e se izdvojiti nekiliko faktora koji su, izgleda, doveli do trenutnog statusa Facebooka kao nezaobilaznog i pomalo orvelovskog internet diva.

Prvi faktor: novac. NiÅ¡ta ne dovodi do skepticizma javnosti kao nekoliko milijardi dolara dÅ¾eparca.

Usporedite Facebookovu situaciju sa Instagramovom. CNNMoney tvrdi da Instagram nije monetarizirao svoj proizvod. Nije podrÅ¾avao reklame i oÄigledno nije prodavao podatke svojih korisnika.

Facebook, s druge strane, optuÅ¾uju da naveliko zaraÄ‘uje preko grbaÄe 850 milijuna ljudi koji dijele svoje osobne informacije na druÅ¡tvenoj mreÅ¾i.

Drugi faktor: veliÄina.

Kako tvrtke postaju veÄ‡e, tako i ljudi sve viÅ¡e preispituju njihove motive. Google je dobar primjer za to. Ova tvrtka je nekad bila miljenik sa interneta – pretraÅ¾ivaÄka maÅ¡ina koja nije imala reklame na homepage-u i isticala da je njezin moto “Ne budi zao”. Google je “izgradio vrlo unosnu tvrtku s reputacijom da poÅ¡tuje korisnike”, piÅ¡e IT blog Gizmodo.

To je bilo lako kad je Google bio mali. Kako je, meÄ‘utim, rastao, tako su neki ljudi poÄeli gubiti vjeru u kompaniju – i preispitivati njene motive.

– NajavljujuÄ‡i promjenu svoje politike privatnosti, Google je objavio da Ä‡e poÄeti prati korisnike na svim svojim servisima – Gmailu, Searchu, YouTubeu i drugim – i razmjenjivati podatke o aktivnosti korisnika. Toliko o Googleu na koji smo se prijavili – piÅ¡e Gizmodo.

Ljudi tako nikad nisu govorili o Instagramu, koji je imao samo 13 zaposlenih i 33 milijuna korisnika.

cnn.com

TreÄ‡i faktor: povjerenje.

Kako je Facebook rastao, neki su imali sve manje povjerenja u njega pa su poÄeli povlaÄiti svoje fotorgafije sa Instagrama Äim su Äuli za preuzimanje.

Prema rijeÄima Megan Garber, novinarke u The Atlanticu, 25.000 ljudi je posjetilo Instaport stranicu za Å¡est sati u ponedjeljak (9.4) kad je izaÅ¡la vijest, dok je normalnim danima posjeta oko 400. Instaport je usluga koja pomaÅ¾e korisnicima da povuku fotografije sa Instagrama.

– To moÅ¾ete protumaÄiti kao masivnu paniku meÄ‘u korisnicima koji ne vjeruju Facebooku – unatoÄ Zuckerbergovim obeÄ‡anjim -, napisala je Garber. – MoÅ¾ete tumaÄiti i kao potez predostroÅ¾nosti onih koji su se zabrinuli za sigurnost svojih fotografija.

Nepovjerenje u Facebook potjeÄe dijelom od zabrinutosti za njegovu politiku privatnosti koja je opisana kao krajnje konfuzna. I sam Facebook je priznao da bi sigurnost mogla biti kamen spoticanja za kompaniju u buduÄ‡nosti.

I na kraju: faktor leÅ¾ernosti.

MoÅ¾da nije toliko stvar u tome da ljudi vide Facebook kao negativca, koliko misle da stranica nije viÅ¡e toliko cool kao nekad – dijelom zato Å¡to je toliko popularan i viÅ¡e nije “novi klinac u kvartu”. Zuckerberg je pokrenuo Facebook 2004. Å¡to je Äitava vjeÄnost za internet. Facebookovi prethodnici, MySpace i Friendster, nisu preÅ¾ivjeli (ili nisu nastavili rasti) toliko dugo.

Instagram je osnovan krajem 2010. i tek je posljednjih mjeseci postao dio zeitgeista. Hipsteri sa iPhonea su voljeli aplikaciju zbog njezine mobilnosti – lako ste mogli postati fotke sa svog telefona – i filtera koji su slikama davali retro, starinski izgled.

– Jednom rijeÄju, Instagram je bio cool. A Facebook gubi tu svoju leÅ¾ernost velikom brzinom – napisao je Alan Swan u Computer Business Review.

Instagram je uspio stvoriti keÅ¡ dijelom zbog svog statusa, a dijelom jer je bio underground hit. ÄŒak i sa desecima milijuna korisnika, svi su hvalili aplikaciju jer je djelovala intimno – mjesto na kome je bilo sigurno postavljati osobne fotografije i razmjenjivati â€‹â€‹priÄe u relativno uskom krugu prijatelja.

Nije jasno hoÄ‡e li se sada neÅ¡to promijeniti. Zuckerberg kaÅ¾e da Ä‡e aplikacija nastaviti funkcionirati kao proizvod nezavisan od Facebooka i da ljudi neÄ‡e morati objavljivati â€‹â€‹svoje Instagram fotke na druÅ¡tvenoj mreÅ¾i samo zato Å¡to je ona vlasnik aplikacije.

Ali ova lavina negodovanja doprinijela je kristalizaciji ideje da se na Facebook viÅ¡e ne gleda kao na potpuno leÅ¾ernu kompaniju kojoj svi bez razmiÅ¡ljanja vjeruju.

– Neki fanovi Instagrama se ponaÅ¡aju kao da je ovo tragedija – napisao je Horse u Los Angeles Timesu. – Njima se sviÄ‘ala ideja da postoji jedan kutak u online svijetu gdje se moÅ¾ete okupiti i biti van domaÅ¡aja Zuckerberg imperije …

Nekada davno ljudi su Äeznuli da budu dio Zuckerberg mreÅ¾e koja je prvotno bila dostupna samo studentima na Harvardu. Ali sada, kako pokazuje sluÄaj sa Instagramom, Facebook je odavno prestao biti ekskluzivni klub. Mnogi ga danas vide kao veliku bezliÄnu kompaniju, a korisnici Instagrama brinu da Ä‡e uniÅ¡titi i jednu lijepu stvar koju su nekad imali.

www.vzaktualno.hr

Vic dana – Uspjeh

16. travnja 2012.

194

Pacijent se Å¾ali uglednom sredovjeÄnom psihijatru:
“Doktore, moj Å¾ivot viÅ¡e nema smisla. Å½ena me je napustila, punica i njeni mi viÅ¡e ne dolaze…”
Doktor ga prekide:
“Otkrijte mi tajnu, molim vas, kako ste to uspjeli!?”

Ovo se dogodi kada razljutiš bika

16. travnja 2012.

168

Imao sreÄ‡e Å¡to je ostao samo bez donjeg rublja.
Mogla se dogoditi tragedija, ovako je postalo veoma smijeÅ¡no.

Do Not Piss Off A Bull – Watch More Funny Videos

Dubravka stigla Marof

16. travnja 2012.

179

U derbiju kola izmeÄ‘u Zadrugara i vodeÄ‡eg Novog Marofa nije bilo pobjednika, a to je najbolje iskoristila Dubravka te se pobjedom protiv Udarnika izjednaÄila s Marofom na vrhu ljestvice.

VaraÅ¾dinska Sloboda iznenadila je pobjedom u SraÄincu (3:1) Äime je posljednje mjesto na ljestvici prepustila Trnju, a sebi produÅ¾ila nadu u ostanak. Zelengaj je remijem protiv OraÄa (1:1) zadrÅ¾ao Äetvrto mjesto, dok je Rudar 47 pobjedom protiv Struge Rovokop (5:2) isprao â€žgrijehe“ proÅ¡lotjednog poraza od Mladosti u Å emovcu. InaÄe Mladost je i dalje najuspjeÅ¡nija momÄad ovog proljeÄ‡a. Pobjedom protiv Poleta u Cestici (2:1) osvojila je sedamnaesti bod ovog proljeÄ‡a Å¡to joj je donijelo 8. mjesto na ljestvici.

Rezultati 22. kola: SraÄinec – Sloboda (VÅ¾) 1:3, Polet (C) – Mladost (Å ) 1:2, Zadrugar – Novi Marof 1.1, Dubravka – Udarnik 3:1, Plitvica – Bednja 2:1, Rudar 47 – Struga Rovokop 5:2, Zelengaj – OraÄ 1:1, JalÅ¾abet – Trnje 5:0.

Vode Novi Marof i Dubravka sa 50 bodova, slijedi Zadrugar sa 45, Zelengaj i Rudar 47 sa 44 boda itd.

www.vzaktualno.hr

Hrvatska uvjerljiva na samom startu

15. travnja 2012.

205

Hrvatski predstavnici uvjerljivim su pobjedama otvorili Svjetsko Å¡kolsko rukometno prvenstvo kojem je domaÄ‡in VaraÅ¾dnska Å¾upanija. RukometaÅ¡i Prve rijeÄke hrvatske gimnazije u varaÅ¾dinskoj su sportskoj dvorani Graberje bili bolji od predstavnika Belgije 32-14, a protiv Belgijanki lagan su posao imale i rukometaÅ¡ice iz Gimnazije Antun Gustav MatoÅ¡ iz Äakova koje su slavile 32-8.

Zadovoljni smo uvjerljivom pobjedom na startu prvenstva, bilo je lakÅ¡e nego Å¡to smo oÄekivali, rekao je nakon utakmice trener momÄadi iz Prve rijeÄke hrvatske Gimnazije, Darko Dunato.

– Nismo ni oÄekivali od Belgije baÅ¡ neki preveliki otpor, ipak Belgija na rukometnoj karti nije neka velika zemlja, tako da nam je ovo danas bilo zagrijavanje. Nadam se da Ä‡emo i dalje nastaviti u takvom tonu, a koliko Ä‡emo u tome uspjeti – vidjet Ä‡emo. Imamo malo problema s povredom golmana, jedini nam je golman, a imao je ruku u gipsu i skinuo je juÄer gips, pa se to malo osjeÄ‡a, ali ako to budemo rijeÅ¡ili, onda se ne sekiramo – rekao je Dunato.

Da od Belgije nisu oÄekivali neki preveliki otpor sloÅ¾io se i Filip JovanoviÄ‡,Älan momÄadi Prve rijeÄke hrvatske Gimnazije.

– Bila je to dobra utakmica, pobijedili smo visokim rezultatom, ali nismo baÅ¡ oÄekivali neki preveliki otpor od Belgije. Ipak, ne moÅ¾e se to nikad znati, jer sve su ekipe dobre Äim su dogurale do Svjetskog prvenstva. U nastavku se nadamo Å¡to boljem rezultatu, oÄekivanja su velika, a mi se nadamo nekoj medalji – istaknuo je JovanoviÄ‡.

Nakon danaÅ¡njeg zagrijavanja protiv Belgije, u nastavku prvenstva protivnici Ä‡e naÅ¡im deÄkima biti momÄadi iz Turske, Brazila i Å vedske.

-Ne znamo njihovu snagu, ali nadamo se da Ä‡emo stiÄ‡i barem do polufinala. Ne moÅ¾emo joÅ¡ sada znati, trebamo vidjeti ovih dana protivnike, onda Ä‡emo i neÅ¡to viÅ¡e znati – rekao je trener Dunato

Nakon rukometaÅ¡a, s Belgijom su se lako obraÄunale i rukometaÅ¡ice. Visoka pobjeda od 32- 8 dovoljno govori o premoÄ‡i rukometaÅ¡ica iz Gimnazije Antun Gustav MatoÅ¡ iz Äakova. Nismo oÄekivale da Ä‡e biti tako lako, komentirala je nakon utakmice trenerica rukometaÅ¡ica iz Gimnazije iz Äakova, Mirela Å unda:

– Nismo oÄekivale da Ä‡emo baÅ¡ tako premoÄ‡no dobiti Belgiju, jer nismo znali Å¡to moÅ¾emo od Belgije oÄekivati, s obzirom da ih nikad nismo vidjeli, niti njihovu snimku, bilo Å¡to da bi znali kako uopÄ‡e igraju. Naravno da smo presretne pobjedom, djevojke su sad pune samopouzdanja, prvi smo korak napravile i idemo dalje, istaknula je Å unda.

Pobjeda na poÄetku prvenstva puno nam znaÄi, i u takvom ritmu trebamo nastaviti i dalje, rekla je nakon utakmice Helena Prskalo, rukometaÅ¡ica iz Gimnazije iz Äakova:

– Mislile smo da Ä‡e biti puno teÅ¾e, i da Ä‡emo se trebati viÅ¡e boriti. Dobro smo odradile utakmicu i tako trebamo i dalje. Trebamo se truditi pa moÅ¾da neÅ¡to i osvojimo.

Turska, Brazil i Å vedska sljedeÄ‡i su protivnici naÅ¡im djevojkama. Å to od protivnica moÅ¾emo oÄekivati – baÅ¡ i ne znamo, rekla je Å unda:

– Od Turkinja moÅ¾emo oÄekivati malo grublju igru i na to smo se pripremile, za Å veÄ‘anke ne znamo niÅ¡ta, ali s obzirom da oni imaju dobru reprezentaciju, vjerojatno imaju i dobru Å¡kolu rukometa, tako da oÄekujemo da su dobra ekipa, a Å¡to se tiÄe djevojaka iz Brazila, one su nam potpuna nepoznanica.

www.vzaktualno.hr

Podijeljene nagrade najboljima

15. travnja 2012.

186

Mali i mladi animatori baÅ¡ su na VAFI-ju prvi put vidjeli svoj film na velikom platnu. Neki su prvi put u Å¾ivotu primili neku nagradu. Sve je proÅ¡lo u bojama Japana, a sljedeÄ‡e godine popratni program bit Ä‡e vezan uz novog partnera – MTV.

Na poÄetku ih je bilo 183. Selekcijom se broj smanjio na 86. Danas, toÄno u podne samo njih troje primilo je crvenu statuu VAFI i proglaÅ¡eno najboljim ostvarenjima na 3. VAFI-ju (Internacionalnom festivalu animiranog filma djece i mladih VaraÅ¾din). Podjela je odrÅ¾ana u Multimedijalnom centru KULT.

TeÅ¾e ocijeniti filmove djece od onih profesionalnih animatora

Pred Å¾irijem na Äijem je Äelu bila potpredsjednica ASIFE (Association internationale du film d’animation) Sayoko Kinoshita, a kojeg su Äinili i umjetniÄki direktor Zagreb filma Simon BogojeviÄ‡ Narath i predsjednik beogradskog Medijskog edukativnog centra Miomir RajÄeviÄ‡ nije bio lak zadatak. Kako je Kinoshita i sama rekla – nekad je teÅ¾e ocijeniti djeÄje filmove nego one profesionalnih animatora.

– Morali smo se odluÄiti za nekoga. No samim time Å¡to su filmovi uÅ¡li u konkurenciju, oni su nagraÄ‘eni, bez obzira Å¡to nisu dobili nagradu – dodao je RajÄeviÄ‡.

VAFI je jedinstven festival djeÄje animacije jer ima kategorije – MINI (do 10 godina), MIDI (11-14 godina) i MAXI (15-18 godina), ali i po tome Å¡to je na treÄ‡em izdanju uz pomoÄ‡ UNICEF-a Hrvatska i Ureda pravobraniteljice za djecu uveo PLAVI VAFI – nagradu za film koji najviÅ¡e promiÄe djeÄja prava. U svakoj kategoriji uz glavnu nagradu – statuu VAFI podijeljene su joÅ¡ 4 ravnopravne druge nagrade.

MeÄ‘u najmlaÄ‘ima

IzmeÄ‘u 25 filmova koji su pogledani u MINI kategoriji, Å¾iri je odluÄio dati statuu VAFI “Maloj gusjenici”, animiranoj 5-minutnoj priÄi o gusjenici i njenom prijatelju koji su postali leptiri. CrtiÄ‡ potpisuje petero djece iz talijanske Brescie (PInAC Foundation in collaboration with Nursery School of Rezatto).

Diplome su dobili talijanski crtiÄ‡ “Animirani pijesak” koje potpisuje 8 djece iz Parlana, “Let do slobode”, joÅ¡ jedan talijanski kojeg je nacrtalo 10-ero djece iz Brescie, “KuÄ‡a ogledala” crtiÄ‡ grupe autora iz Å kole crtanog filma Dubrava te 10-godiÅ¡nja ZagrepÄanka Mia RogiÄ‡ za crtiÄ‡ “RuÅ¾no paÄe”. Mia je svoju diplomu primila vrlo “odraslo”.

– Puno hvala na nagradi i puno hvala mojoj ekipi – poruÄila je mala animatorica.

Å½iri je posebno pohvalio i talijanski crtiÄ‡ “Poseban mrav”, koji takoÄ‘er dolazi iz Brescie.

Zlatna sredina

U sluÅ¾benoj konkurenciji u kategoriji MIDI prikazano je 36 filmova. Crveni VAFI otiÅ¡ao je u Portugal. Najboljim filmom proglaÅ¡en je “NaÅ¡a zemlja”, crtiÄ‡ grupe autora koji govori o djeci koja Å¾ive u unutraÅ¡njosti Cape Verta, grada iz kojeg i dolaze.

Diplome su dobili i “Kauboj i Indijanac” film grupe autora iz belgijskog Antwerpena, “Prijatelji” kojeg potpisuje grupa autora iz Hong Konga, “Majmunska posla” nastala u FKVK ZapreÅ¡iÄ‡u te “Papirnato ludilo” grupe iz Mechelena u Belgiji.

Uz ekipu iz ZapreÅ¡iÄ‡a na pozornicu su po diplome doÅ¡li i Kelvin i Mango Lee koji su dio tima koji je radio “Prijatelje”.

– Htjeli bi zahvaliti naÅ¡em uÄitelju Owenu Chanu koji nas je nauÄio animirati – rekli su deÄki koji su preletjeli pola svijeta da doÄ‘u na VAFI.

Å½iri je posebno pohvalio i priÄu o crnoj ovci koja naruÅ¡i odnose dvaju susjeda. “Crna ovca” rad je grupe autora okupljenih u Å koli animiranog filma (Å AF) ÄŒakovec.

Posebna pohvala “PapuÄi”

MeÄ‘u 25 filmova prikazanih u kategoriji MAXI VAFI je dobio animirani film “Å½ivi zid: POV”. Radi se o zanimljivom projektu u kojem grafiti postaju Å¾ivi. Film je stigao iz Velike Britanije, radi se o stop animaciji, a potpisuje ga petoro mladih iz Bristola.

Diplome su primili i “Ferrum”, film stigao iz ruskog Sankt Petersburga, “MjeseÄeva serenada” – takoÄ‘er crtiÄ‡ grupe autora, ali iz srpske Jagodine, improvizacija “RuÄni rad” iz maÄ‘arskog KecskemÃ©ta i “Trag” grupe autora iz JuÅ¾ne Koreje.

Posebnu pohvali Å¾irija dobio je i film o djevojci koja se sramila svog oca pod nazivom “PapuÄa”. Pohvalu je primio 18-godiÅ¡nji Yeonji Lee iz JuÅ¾ne Koreje.

PriÄa o kuÄ‡ama primila PLAVI VAFI

Film koji najviÅ¡e promiÄe djeÄja prava napravili su oni najmlaÄ‘i – grupa autora od 6 do 10 godina iz talijanskog Senaga. “Dome, slatki dome” priÄa je o kuÄ‡ama ispriÄana u plastelinu.

– To je film koji slavi razliÄitost kultura, pravo na identitet i pravo na pripadanje i zato zasluÅ¾uje prvu nagradu – objasnila je Gorana DojÄinoviÄ‡ iz UNICEF-a Hrvatska.

Jedna od Äetiri diplome PLAVOG VAFIJA otiÅ¡la je u talijansku Bresciu, za film grupe autora “Poseban mrav”, takoÄ‘er iz kategorije MINI. U MIDI-ju diplomu je primila priÄa iz ruskog Varvarvanija “Å uma” o ekologiji te veÄ‡ nagraÄ‘ena “NaÅ¡a zemlja”, crtiÄ‡ grupe autora iz Portugala koji govori o djeci koja Å¾ive u unutraÅ¡njosti Cape Verta, grada iz kojeg dolaze. Drugu diplomu dobio je juÅ¾nokorejski “Trag” iz kategorije MAXI.

Å½iri je posebno pohvalio “Brzu rijeku Doom”, film iz kategorije MAXI o zemlji heroja gdje skupina Äudnih likova organizira utrku. Film je doÅ¡ao iz Velike Britanije, a rad je skupine autora.

SljedeÄ‡e godine partner MTV

Organizatori festivala, programska direktorica Sandra Malenica i izvrÅ¡ni direktor Hrvoje Selec Äestitali su dobitnicima, a ponosni su Å¡to je i ovo izdanje proÅ¡lo besprijekorno.

– Izuzetno smo zadovoljni kako je proÅ¡ao ovaj, treÄ‡i po redu VAFI. Drago nam je da interes za naÅ¡ projekt ne blijedi, veÄ‡ postaje sve veÄ‡i – kod djece, ali hvale nas i profesionalni animatori. Ovaj VAFI proÅ¡ao je u znaku zemlje partnera Japana Å¡to je svima bilo interesantno. VeÄ‡ smo u pripremama za VAFI 4 kojem Ä‡e partner biti MTV (Music television) – otkrila je Malenica.

VAFI 3 uz pomoÄ‡ ASIFE Hrvatska, Hrvatskog filmskog saveza i Koncertnog ureda VaraÅ¾din organizirao je Filmsko-kreativni studio VANIMA. Glavni pokrovitelji bili su Grad VaraÅ¾din i Hrvatski audiovizualni centar (HAC).

www.vzaktualno.hr