Nakon priprema koje su trajale mjesecima, sve je spremno za Svjetsko školsko rukometno prvenstvo za srednjoškolce i srednjoškolke koje će se održati od 14. do 22. travnja u Varaždinu i Varaždinskoj županiji, u organizaciji ISF (International school sport federation) i Hrvatskog školskog športskog saveza.
U dvoranama Srednje Å¡kole Ivanec, OÅ Petrijanec, OÅ Kneginec Gornji, dvorani Graberje te maloj i velikih Gradskoj sportskoj dvorani u Varaždinu utakmice će igrati viÅ¡e od 700 sudionika iz 20 zemalja rasporeÄ‘enih u 20 ekipa u konkurenciji mladića i 20 ekipa u konkurenciji djevojaka. Ekipe su rasporeÄ‘ene u Äetiri grupe, a u svakoj je po pet ekipa. U prvom dijelu natjecanja utakmice se igraju jednostrukim liga sustavom po grupama, kroz kola.
Ukupno će se u prvom dijelu natjecanja koje traje Äetiri dana odigrati 80 utakmica.
– Prije nekoliko mjeseci bili smo ovdje na pripremama a sada su one doÅ¡le u finalnu fazu, ekipe dolaze i Äekamo poÄetak natjecanja. U poÄetku je bilo 24 ekipa ali zbog problema financijske prirode neke su ekipe odustale. Ostaje 20 ekipa a to je joÅ¡ uvijek dobar broj. NaÅ¡ glavni cilj je obrazovati, odnosno želimo poruÄiti da su sportski duh i fair play ono najvažnije a takoÄ‘er nam je važno da se mladi ljudi druže i upoznaju jedni druge. Zadovoljni smo Å¡to se ovo prvenstvo održava u Hrvatskoj koja je poznata po rukometu i zaista je lijepo biti ovdje. TeÅ¡ko je reći tko će biti pobjednik, vidjet ćemo – kaže Jan Coolen, glavni tajnik ISF-a.
– Zajedno sa snagama iz Varaždina i Varaždinske županije spremni smo na prvenstvo i ono može poÄeti. Bit će to fenomenalna manifestacija. Uvijek želimo biti pobjednici, ali nije samo to uvijek cilj. Ovdje je rijeÄ o festivalu sporta i glavni nam je cilj da sve dobro uspije. NaÅ¡i predstavnici su u ženskoj konkurenciji ekipa iz Äakova, a u muÅ¡koj ekipa iz Rijeke – dodao je Nikola Perković, predsjednik Hrvatskog Å¡kolskog Å¡portskog saveza.
– Ekipe su dobre i mnogo su radile, te se nadamo se dobrom plasmanu – zakljuÄio je Perković.
Domaćini ovog velikog dogaÄ‘anja, Varaždinska županija i Grad Varaždin, izuzetno su poÄašćeni Å¡to imaju uvjete za ugostiti mlade rukometne nade iz cijelog svijeta te pozivaju graÄ‘ane da doÄ‘u bodriti svu djecu.
PoÄeo je VAFI 3 (Internacionalni festival animiranog filma djece i mladih Varaždin). Kako je cijelo ovogodiÅ¡nje izdanje posvećeno zemlji partneru – Japanu, sve je otpoÄelo projekcijom animiranog japanskog filma i izložbom “Japanska kultura”. Sljedeća tri dana, do nedjelje oÄekuje nas joÅ¡ “brdo” dobre animacije.
VAFI je poÄeo službenim otvorenjem u palaÄi Herzer, a ako se i priliÄi jednom filmskom festivalu, prije bilo Äega drugog publika je pogledala nekoliko filmova. Radi se o ne tako uobiÄajenim crtićima koju potpisuje pionirka japanske animacije Sayoko Kinoshita sa preminulim suprugom Renzom. Tako smo, meÄ‘u ostalim, vidjeli i njihov najpoznatiji animirani dokumentarac “Pica Don” (1978) koji opisuje tragiÄne posljedice eksplozije atomske bombe 1945. u HiroÅ¡imi. Zbog tog filma osnovan je i MeÄ‘unarodni festival animiranog filma u HiroÅ¡imi 1984. obzirom da animacija može biti tako efektna i „jaka“.
Najbitnije je uživati u filmu
Sayoko Kinoshita, potpredsjednica ASIFE (MeÄ‘unarodne asocijacije animiranog filma), ove godine na Äelu je žirija festivala. OdluÄivat će, zajedno s umjetniÄkim direktorom Zagreb filma Simonom Bogojevićem Narathom te predsjednikom beogradskog Medijskog edukativnog centra Miomirom RajÄevićem, koji će od 86 filmova u službenoj konkurenciji u tri kategorije MINI (do 10 godina), MIDI (11-14 godina) i MAXI (15-18 godina) primiti statuu VAFI.
– Mogu reći da je puno teže ocjenjivati djeÄje filmove nego one odraslih animatora. Ipak, kod djeÄjih filmova od svega je najvažnija ideja i naravno – uživanje u filmu – poruÄila je Kinoshita. Ona je i sama od varaždinskog dogradonaÄelnika Vjerana Radelića primila jednu, ove godine crvenu, statuu VAFI – za suvenir.
VAFI je mjesto na karti svjetske animcije
Otvorenju su prisustvovale i predsjednica ASIFA-e Hrvatska Vesna Dovniković te dopredsjednica Margit Antauer koja je ujedno i savjetnica VAFI-ja.
– Velika nam je Äast da sudjelujemo u organizaciji ovog festivala. Moram reći da je VAFI postao tradicionalna manifestacija koja ima važno mjesto ucrtano na karti svjetske animacije – istaknula je Dovniković.
ASIFA Hrvatska uz Hrvatski filmski savez i Koncertni ured Varaždin velika su pomoć pri organizaciji VAFI-ja varaždinskoj VANIMI. Kao glavni pokrovitelji istiÄu se Hrvatski audiovizualni centar (HAC) i Grad Varaždin.
– Festival je u samo tri godine postao važan kulturni dogaÄ‘aj Grada Varaždina. Nadamo se da će rasti i razvijati se i dalje – zakljuÄio je na otvorenju varaždinski dogradonaÄelnik Radelić.
U srediÅ¡tu i japanski Äajnik
Nakon projekcija u palaÄi Herzer otvorena je i izložba “Japanska kultura” koju su postavile Sanja Železnjak te Iva i Željka Tkalec. Fotografije koje su snimile sestre pokazuju tipiÄne japanske prizore – hramove, vrtove, tradicionalna vjenÄanja, ali i onaj moderni, ubrzani život na ulicama Zemlje Izlazećeg Sunca. Tu su i tipiÄno japanski predmeti – ukrasi, figurice, novÄanici i pribor za tradicionalnu Äajanku te manga i anime knjige.
– Većinu toga dovukla sam iz Japana, a izložbom želimo približiti japansku kulturu te pokazati kako se u toj zemlji stalno prožima tradicionalno i moderno – rekla je Železnjak, predsjednica nedavno osnovanog Hrvatsko-japanskog druÅ¡tva prijateljstva.
PETAK NA VAFI-ju: Pokretni dvorac u Starom gradu, baloni u zraku i djeÄja prava
Tijekom petka, opet zanimljiv program. Kako VAFI 3 uz pomoć UNICEF-a Hrvatska i Ureda pravobraniteljice djece uvodi novu nagradu – PLAVI VAFI za film koji njaviÅ¡e promovira djeÄja prava sutra će se u varaždinskoj Gradskoj vijećnici u 12:30 održati i forum s uÄenicima varaždinskih Å¡kola – Älanovima DjeÄjeg gradskog vijeća. Maja Flego iz Ureda pravobraniteljice održat će kratko predavanje “Film, djeca i djeÄja prava”, a Gordana DojÄinović iz UNICEF-a priÄat će o UN-ovoj konvenciji djeÄjih prava.
Prve službene projekcije
U petak u 17 sati u Multimedijalnom centru Kult prikazat će se crtići koji su proÅ¡li strogu selekciju i upali u konkurenciju u kategoriji MINI. VAFI je jedini festival koji je uveo kategorije u djeÄjoj animaciji, a “minići” su mali animatori do 10 godina. Na velikom platnu vrtjet će se 25 filmova pristiglih iz raznih hrvatskih gradova, ali i iz Italije, Portugala, NjemaÄke i Francuske. Vjerujemo da će biti zanimljivo i djeci i odraslima – jer djeÄja maÅ¡ta doista Äini Äuda.
Baloni i anime film fantastike
VAFI 3 proÅ¡irio se na Stari grad, a prije nego Å¡to se u atriju naÅ¡eg dvorca u 20 sati prikaže anime film fantastike “Pokretni dvorac” u zrak će se uz sveÄano otvorenje u 19:30 pustiti Å¡areni baloni u VAFI bojama iznad gradskih bedema.
InaÄe, “Pokretni dvorac” je dugometražni crtani film japanskog oskarovca Hayao Miyazakija, koji je nominiran za prestižnu ameriÄku nagradu. U srediÅ¡tu radnje je plaha i povuÄena mlada djevojka Sophie, koja radi u trgovini Å¡eÅ¡ira svoje mame koja jednog dana zavrÅ¡i u pokretnom dvorcu na planini gdje žive Äarobna bića.
Ukoliko program smete nepredvidiva travanjska kiÅ¡a besplatna projekcija Miyazakijeva filma održat će se u 20 sati u MMC-u Kult, a sveÄano otvorenje na istom mjestu u 19:30. Nažalost, bez balona.
PETAK, 13. travnja 12.30 Gradska vijećnica Forum s uÄenicima varaždinskih Å¡kola (DND) Film, djeca i djeÄja prava (Ured pravobraniteljice za djecu) Konvencija o djeÄjim pravima (UNICEF) 15.00 Filmsko-kreativni studio VANIMA Radionica animiranog filma – Maya Yonesho 17.00 MMC Kult MINI – službena projekcija 19.30 Atrij Starog grada SveÄano otvaranje 20.00 Atrij Starog grada Hayao Miyazaki – “Pokretni dvorac” (2005. nominiran za Oscara)
Nakon Å¡to je NK Varaždin zbog nemogućnosti isplate duga vjerovnicima prisiljen seliti u najniži rang natjecanja, predsjednik Boris Solomun obratio se javnosti. Svim je medijima, u Äak 39 toÄaka, detaljno opisao cijelu kronologiju dogaÄ‘aja u NK Varaždin od poÄetka svog mandata pa do danas.
Već u prvih nekoliko toÄaka „okrznuo“ je bivÅ¡u upravu i bivÅ¡eg predsjednika Zlatka Horvata, tvrdeći kako je preuzeo klub s dugom od 32 milijuna kuna, bez zavrÅ¡nog financijskog izvješća i s deset neisplaćenih plaća igraÄima i zaposlenicima kluba.
Naravno da su ovakve Solomunove tvrdnje izazvale reakcije druge strane, odnosno bivšeg predsjednika Zlatka Horvata.
– Ne želim se zamarati Solomunovim nebulozama jer on je sam sebe već demantirao, ali moram reći slijedeće. Financijsko izvješće ne podnosi predsjednik već financijska služba kluba. Nadalje, procijenili smo kako je Milan PavliÄić osoba koja niÄim nije zadužila ovaj grad i ovaj klub. On je bezosjećajan tip koji je ucjenama želio doći do novca za kojeg nema nikakvog pravnog uporiÅ¡ta, to jest nikakvog pisanog traga. Zbog njega, a i zbog duga prema ostalim vjerovnicima, odluÄili smo da je steÄaj najbolje rjeÅ¡enje. Neshvatljivo mi je da je Solomun povukao steÄaj, priznao dug PavliÄiću, kojeg smo mi tužili UEF-i i time praktiÄki legalizirao plaćanje na crno – istiÄe Horvat.
Solomun spominje i dug od 32 milijuna kuna koji je zatekao prilikom svojeg dolaska.
– Kada sam odlazio dug kluba je bio 25 milijuna kuna, od Äega je 7 milijuna kuna duga prema poreznoj upravi, a 3 milijuna je pozajmica prema jednoj tvrtki. ZnaÄi objektivan dug je negdje oko 15 milijuna prema igraÄima, zaposlenicima i dobavljaÄima. Treba reći i to da obaveza kluba nije 8 milijuna kuna kredita koje otplaćuje Grad. Znam da tih 15 milijuna nije malo, ali u odnosu na druge klubove nije ni previÅ¡e.
Mnogi smatraju kako se tih 8 milijuna kuna kredita, koje sada otplaćuje Grad, moglo bolje iskoristiti u poslovanju kluba.
– Da nije bilo tog kredita bilo bi joÅ¡ gore. Tim novcem rijeÅ¡ili smo dobavljaÄe, dobili smo licencu, ali uniÅ¡tila nas je blokada porezne uprave. To je naravno negativno utjecalo na daljnje poslovanje, jer i oni sponzori koji su nam se javili nisu mogli doznaÄiti svoja sredstva. U Ministarstvu prosvjete i sporta bilo je dogovoreno kako će porezni dug u postupku privatizacije biti ukljuÄen u udio Grada. Zato ne mogu razumijeti kako su svi drugi klubovi bili slobodni, a mi blokirani.
Što danas sebi najviše zamjerate?
– Zamjeram si Å¡to sam, uz sve muke da osiguramo normalno funkcioniranje kluba, puno povjerenje dao treneru i sportskom direktoru Samiru Toplaku, a on mi je radio iza leÄ‘a. To od njega nisam oÄekivao. Moje preveliko povjerenje prema njemu poremetilo je neke odnose u klubu pa su igraÄi odlazili u aranžmanu nekih menaÄ‘era koji su mi sami kasnije rekli da je u tim aranžmanima sudjelovao i Toplak.
Kako to niste primjetili i sprijeÄili?
– IgraÄe jednostavno nismo mogli zadržati, ali unatoÄ tome nije istina kako se priÄalo da su oni odlazili bez naknade. Oni su dobivali raskide na Å¡tetu kluba i mi smo potom tražili da nam se isplati naknada za njihov razvoj, ali to plaćanje bilo je sporo i uglavnom je zavrÅ¡avalo u ladicama nekih birokrata. U vrijeme mog mandata osigurao sam klubu 30 milijuna kuna, a od toga je 70 posto otiÅ¡lo na obaveze iz proteklih godina, odnosno na stare dugove. Da toga nije bilo klub bi normalno funkcionirao.
Mnogi su vam zamjerali na zapoÅ¡ljavanju nestruÄnih kadrova.
U najboljoj namjeri, zajedno s IzvrÅ¡nim odborom, dovodio sam neke ljude, neke trenere, ali lako je sada biti pametan i reći – to je bio promaÅ¡aj. Morate znati i to da nije bilo interesa od strane onih koji bi svojim znanjem mogli pomoći klubu, pa smo bili prisiljeni te probleme rjeÅ¡avati ljudima koje smo imali. Sigurno je da bih danas u kadrovskom smislu drugaÄije postavio stvari. Na žalost vrijeme se ne može vratiti.
Zbog Äega vas je napustio sportski direktor Stjepan Cvek ?
– Ciba je dao velik doprinos svojim znanjem i iskustvom jer dugo je u nogometu. MeÄ‘utim razoÄarao se nakon nekog vremena vidjevÅ¡i kako klub nema podrÅ¡ku od nikog u gradu.
Vama osobno navijaÄi, ali i igraÄi, zamjerili su Å¡to ste umjesto na utakmicu, koju igra vaÅ¡ klub, otiÅ¡li igrati tenis.
– Ako je uloga predsjednika da bude na svakoj utakmici onda je to najmanji problem. Ipak smatram kako to ni najmanje ne utjeÄe na rezultat.
Što će na koncu biti s klubom? Vjerujete li da se nekim pravnim sredstvima može izbjeći selidba u Županijsku ligu?
– Zbog svega Å¡to se dogodilo žalostan sam i jadan. Ponajprije razoÄaran sam odnosom HNS-a. Drugima su uvažavali ono Å¡to nama nisu, a Hajduk je tu najbolji primjer. Postoje odreÄ‘eni pravilnici kojima se može Varaždinu omogućiti nastup u Drugoj ligi. Želio bih da se potom klub stabilizira, da mu se pomogne i da se brzo vrati u tamo gdje mu je i mjesto – zakljuÄio je Horvat.
DeÄki iz Cold Snapa neki su dan lansirali novi spot za stvar “Epizoda osjećaja” s njihovog aktualnog albuma “Perfection”.
Nakon odliÄnih spotova za pjesme “Snap” i “Genocide”, bend nam je sada pripremio neÅ¡to sasvim drugaÄije. Iako poznati po svojem žestokom zvuku, Cold Snap predstavlja stvar “Epizoda osjećaja” u sasvim drugaÄijem tonu.
Pjesma je ujedno i najava za novi hrvatski igrani film“Fleke”.
“Fleke“ je dugometražni prvijenac mladog akademskog redatelja Alde Tardozzija u kojem su, naravno, svi likovi i dogaÄ‘aji plod autorove maÅ¡te i svaka sliÄnost sa stvarnim osobama, živima i mrtvima, potpuno je sluÄajna.
Film je nastao u suradnji sa produkcijskom kućom KINOTEKA koju je osnovao tim mladih profesionalaca koji su svoje iskustvo stekili u radu na igranim i animiranim filmovima, dokumentarnim, muziÄkim spotovima, televizijskim reklamama sl.
Najpoznatiji hrvatski metal bend trenutno je na velikoj europskoj turneji. Krajem ožujka ekipa je krenula na samostalnu europsku turneju pod nazivom “We Have To Emigrate Tour” 2012. u sklopu koje će odsvirati 16 koncerata, a samo neki od gradova su: Dublin, London, Köln, BeÄ, Ingolstadt, Innsbruck, München, Rijeka, Osijek, Zadar, Gallio.
Prema slikama na njihovoj Facebook stranici, deÄki su jako marljivi, ali se i super zabavljaju, a mi im želimo uspjeÅ¡nu turneju i fenomenalan provod!
“Fleke” možete pogledati u kinima 26.04.2012.
Redatelj filma: Aldo Tardozzi
Redatelj video spota: Jan Kerekeš
Direktor fotografije filma: Darko Drinovac
Direktor fotografije video spota: Mario Mlakar
Producenti filma: Barbara Jukopila, Ljubo Zdjelarević, Tomislav Vujić
Producenti video spota: Dancing Bear, Pitsome Merchandising, Cold Snap
Ulaznice za glazbenu poslasticu koja nas 5. svibnja oÄekuje u Areni Varaždin – koncert Olivera Dragojevića i Harija RonÄevića – puÅ¡tene su u prodaju.
Oliver Dragojević, glazbena legenda ovih prostora i Hari RonÄević, najautentiÄniji kantautor, nakon velikog uspjeha koji su postigli na koncertu za Valentinovo u Rijeci, gdje su do posljednjeg mjesta napunili dvoranu Mladost, s istim se žarom pripremaju dići na noge svoju publiku u Varaždinu.
Njihova publika ne poznaje granice, njih i njihove pjesme prihvaćaju svi. Kako ne uživati kad Oliver zapjeva “Lijepa bez duÅ¡e”, “U ljubav vjere nemam”, “Moj lipi anÄ‘ele” ili “Galeba”, ili kad se Hari na svoj prepoznatljiv naÄin obrati publici s pjesmama “Moje si more”, “Di god da poÄ‘em” i “Sve dok diÅ¡em”.
Interes za koncert u Areni Varaždin već sada je velik, a svoj su dolazak najavili njihovi obožavatelji iz cijele sjeverozapadne i središnje Hrvatske, pa i inozemstva.
Olivera i Harija može se sluÅ¡ati ponovo i ponovo…..i uvijek s istim žarom zajedno s njima otpjevati pjesme koje su već odavno postale pravi “evergreen songs”.
I zato poruka svim njihovim poklonicima, požurite s kupnjom ulaznica! Arena je velika…a interes joÅ¡ veći…..
Ulaznice se po cijeni od 80 kuna za parter te 90 kuna za tribine mogu kupiti u sustavu Eventima (www.eventim.hr) te na sljedećim prodajnim mjestima:
Varaždin – trgovine Branka, Time out ÄŒakovec – Caffe bar Arcus i Radio 1 Ivanec – Kavana Ivana Novi Marof –Caffe bar Prestige Ludbreg – Caffe bar Jura Prelog – Pizzeria Rosa Mursko Središće – Caffe bar Alaya Palovec – Domino bar Koprivnica – Å areni dućan
Stotinu godina od potonuća Titanica, Å¡vedski istraživaÄi tvrde da je muÅ¡ko kavalirstvo mit! Smatraju da u brodolomima koncept kavalirstva ne postoji – budući da brodolome preživi viÅ¡e muÅ¡karaca nego žena.
Ekonomisti Mikael Elinder i Oscar Erixon sa sveuÄiliÅ¡ta u Uppsala analizirali su 18 najvećih brodoloma od 1852. do 2011. godine i ustanovili da brodolome Äešće prežive muÅ¡karci.
Od 15.000 ljudi koji su umrli u 18 najvećih nesreća, samo 17,8 posto žena je preživjelo u usporedbi s 34,5 posto muÅ¡karaca. A u Äak tri brodoloma, sve žene su umrle, objaÅ¡njava Elinder.
Osim toga, ova dva Å veÄ‘ana razbijaju i mit o tome da “kapetan tone sa svojim brodom” – u studiji tvrde da ako ste kapetan broda, ili Äak samo Älan posade, imate 18, 7 posto viÅ¡e Å¡anse da preživite.
Titanik je, smatraju autori, bio izuzetak, jer je kapetan zaprijetio muÅ¡karcima da će posada pucati u njih ako pri ukrcavanju u Äamce za spaÅ¡avanje ne daju prednost ženama.
Elinder smatra da u situacijama kada je neÄiji život ugrožen, kao pri brodolomu, Äini se vlada naÄelo “svaki muÅ¡karac sam za sebe” – osim oÄito kad su na niÅ¡anu…
Skype je registrirao novi rekord – istovremeno je skypalo 40 milijuna korisnika, navedeno je na službenom Skype blogu.
Blizu godinu dana poÅ¡to je Microsoft kupio Skype, tvrtka nastavlja napredovati. SijeÄnja 2011, Skype je objavio da je zabilježio “prometnu gužvu” od 27 milijuna istovremenih korisnika.
Skype je doista postao veliki dio svakodnevnog života velikog broja korisnika. Zahvaljujući Skypeu možete obavljati audio i video pozive, slati SMS i instant poruke, slati glasovnu poštu ili dijeliti datoteke s bilo kim i bilo gdje na Skypeu, brzo i jednostavno sa niskim ili bez troškova.
Prema statistiÄkim podacima koje je objavila istraživaÄka kompanija TeleGeography (TG), meÄ‘unarodni pozivi sa Skypea na Skype su dostigli 2011., kako se procjenjuje 145 milijardi minuta, rast od 48 posto u odnosu na godinu ranije.
Svega dva mjeseca nas dijeli do ljeta, meÄ‘utim ponekad nas već doÄeka poÄetkom svibnja.Bilo kako bilo, koža je najosjetljivija u ovo doba i treba ju pripremiti za ljeto i sunÄeve zrake, pa vam donosimo nekoliko savjeta.
Napravite piling cijelog tijela
Piling je odliÄna stvar za lice, pa tako i za tijelo. Tokom zime na tijelu nam se množe mrtve stanice, pa nam je koža gruba i suha.
Piling nam pomaže u uklanjanju tih mrtvih stanica, stoga se preporuÄuje raditi piling tijela barem dva puta godiÅ¡nje. Nakon toga nam koža diÅ¡e, meka je i nježna.
Foto:www.narvajoesuu.ee
Vitamini su neophodni vaÅ¡em tijelu tokom cijele godine, a osobito ljeti. Kako biste bez problema mogli uživati u suncu tokom cijelog ljeta potrebni su vam esencijalni vitamini. Možete ih unositi kao dodatak prehrani (A, B-kompleks, C, D, E) ili putem hrane (zeleno povrće, prirodnim sokovima, mlijeko, piletina, riba, slatki krumpir…)
Zaštitite kožu od isušivanja
Nemate za skupocjene preparate i kreme za tijelo?
NiÅ¡ta zato, maslinovo ulje odliÄno je protiv isuÅ¡ivanja, upravo zbog toga jer je bogato esencijalnim kiselinama koje pozitivno djeluju na zdravlje stanica kože.
Foto:novilist.hr
I za kraj, veoma bitno, pijte mnogo vode.
Najmanje 2 litre dnevno vode biti će dovoljno da nahranite kožu i kosu. Tako ćete koži dati dovoljno vlage da ne bude suha i vratiti elastiÄnost, a kosi ćete vratiti sjaj.
MStyle Studio za nokte i uljepšavanje 095 1208 111
Kada ste na neÄijoj svadbi nikad, ali nikad ne pokuÅ¡avajte biti u centru pažnje, jer vam se onda dogodi upravo ovo.
Embarrassing Wedding Dance Fail – Watch More Funny Videos
Dragi moji sve nam je ljepÅ¡e i ljepÅ¡e. Struja definitivno ide gore, naÅ¡i vladajući vele da već duže od dvije godine postoji suglasnost za poskupljenje i da je to normalno. Tako joÅ¡ od 2010 godine postoji potreba za dizanjem cijena jer je te godine dobit HEP-a bila samo malo veća od 1,46 milijarde kuna, Å¡to je naravno u usporedbi sa dobiti od Äak 154,4 milijuna kuna 2009.-te nedopustivo. Hm, 1,46 miljarde – 154 miljuna, pad – rast, treba poskupljenje, ili ne treba?
Nekima valjda to ima smisla… To je normalno i ja se odmah ko i većina graÄ‘ana moram složiti s time.
Ipak, zadivljuje me stav nekih politiÄara koji s lakoćom govore o poskupljenjima. I to sa tolikom socijalnom osjetljivošću! “Da poskupljuje, oÄekivano!” – onako kulerski izjavljuju naÅ¡i politiÄari ko da priÄaju o rastu naÅ¡ih primanja, a ne o daljnjim nametima i poskupljenjima protiv kojih se, koliko ih se nakupilo, viÅ¡e ni ne možemo boriti.
– Jer to je jednostavno tako. Normalno da je tako! – prihvaćamo kao ovce.
Prije 269,99 a sad 299,99 kuna – Navalite ovce!! Dok joÅ¡ ima. Ali to nije sve, jer ako doÄ‘ete u naÅ¡u trgovinu prije dnevnika ovaj jedinstveni proizvod možete umjesto za 9,99 kuna, kupiti za svega 9,98 kuna!
I onda neÅ¡ kupil…
ÄŒinjenica jest da kupci uopće ne gledaju onu cijenu koja je prekrižena. ÄŒim vide da je neÅ¡to prekriženo odmah gledaju istaknutu (važeću) cijenu kao povoljniju jer, Bože moj, ispod piÅ¡e AKCIJA!!!! SmjeÅ¡no je da ljudi joÅ¡ uvijek gutaju tu priÄu, i dalje kupuju baÅ¡ taj dan, baÅ¡ taj artikal jer je na akciji. JoÅ¡ uvijek nas kriza i financijski problemi nisu doveli do, nadam se, neizbježnog – do poÄetka razmiÅ¡ljanja! I Å¡to nam sad preostaje? NiÅ¡ta, joÅ¡ jedan prilog, dva dana buke. I nikom niÅ¡ta. Ode sve u zaborav… Mi ćemo i dalje kupovati sve Å¡to je na akciji…
Sjeća li se tko joÅ¡ afere meso u Hrvatskoj? Kada su novinari otkrili da je EU meso, koje bi se inaÄe spalilo jer je predugo stajalo u hladnjaÄama, a nije se prodalo, fino upakirala i prodala nama u bescjenje. A naÅ¡i penzići su se gutili sa super jeftinim mljevenim mesom, bilo da su Äufte ili Å¡pageti bolognesse!
Možda je to bila nacionalna kampanja bivÅ¡e vlade da pomognu u smanjenju broja umirovljenika i naprave stabilniji razmjer izmeÄ‘u umirovljenika i radno zaposlenog stanovniÅ¡va. Ali eto koliko vidimo niÅ¡ta od toga. Možda bi se, da se kopalo dublje, uvidjelo da nije ni tako loÅ¡e pojesti neÅ¡to malo nezdravije jer se tada jaÄa imunitet i prirodno privikava organizam na Å¡tetne stvari. Ali bolje je ne puno misliti i pustiti one koji znaju bolje da misle umjesto nas.
Uglavnom naÅ¡i umirovljenici se nisu dali niti “mesu na odstrelu” iz Europske unije, koja to meso viÅ¡e ni psima ne bi dala. Oni su jaÄi od toga, iznad toga, preživjeli su oni mnogo gore i ne boje se nikog. Kamoli nekog tamo mesa “žblj klase”.
Nadam se da će ova vlada osmisliti neku drugu strategiju povećanja zaposlenja, jer kampanja smanjenja broja umirovljenika “trulo meso” proÅ¡le vlade nije urodila plodom. Idu li u dobrom smjeru sa radom “bez plaće” (1600 kn je ipak malo viÅ¡e od niÅ¡ta, pitajte one koji žive i od manje, op.a.) od godinu do dvije pokazat će vrijeme ali svaki pokuÅ¡aj ulaganja u realni sektor je pomak na bolje. Da li će taj isti realni sektor preživjeti novi porast cijene struje je drugo pitanje.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.