2012. – Stranica 480

18. ožujka 2012.

144

Donosimo vam nekoliko savjeta Å¡to svjestan Äovjek mora raditi da bi se oÄuvala naÅ¡a planeta.

1/3 prometa su posjednici mjeseÄnih karata javnog prijevoza. Koristite i vi alternativne prijevoze kad god je to moguÄ‡e. Ako morate voziti, neka to bude Äim sporije i sa pravilno napumpanim gumama. Manja je potroÅ¡nja goriva, manje se troÅ¡e gume.

Reducirajte, ponovno koristite, reciklirajte.

Ponovno koriÅ¡tenje materijala Å¡tedi energiju viÅ¡e od recikliranja. DvoriÅ¡ni i kuhinjski otpad Äini 30% smeÄ‡a. Reducirajte to kompostiranjem. Isto tako ponovno koristite plastiÄne vreÄice ili joÅ¡ bolje ne koristite plastiku dok stvarno ne morate.

Å tedite vodu
Ne dozvolite da voda teÄe bez veze. Ne navodnjavajte svoje dvoriÅ¡te popodne. TuÅ¡irajte se kratko bez jakih mlazova. Pustite travu da naraste Äim viÅ¡e. Sadite Äim viÅ¡e zelenog bilja.

Prestanite puÅ¡iti
Dim od cigareta je najveÄ‡i zagaÄ‘ivaÄ unutarnjih prostora i opasan je po zdravlje. Kad prestanete puÅ¡iti Vi i VaÅ¡a obitelj Ä‡e dulje Å¾ivjeti.

Nemojte koristiti pesticide i herbicide u vaÅ¡em dvoriÅ¡tu ili vrtu. Ne koristite duÅ¡iÄno gnojivo, jer je ono najveÄ‡i zagaÄ‘ivaÄ vode.

DrÅ¾ite maÄke u kuÄ‡i ili stanu
DomaÄ‡e maÄke svake godine ubiju milijun malih ptica i Å¾ivotinjica u prirodi. Tako poremete prirodni balans.

Jedite manje mesa, a viÅ¡e organske hrane.

Odstranite stare biljke, kemikalije i ulja.

Nemojte stavljati baterije, antifriz, boje, ulja i kemikalije u smeÄ‡e. Za to postoje odreÄ‘eni deponiji. Ne kupujte viÅ¡e no Å¡to trebate.

Volontirajte za prirodu. Radite lokalno i globalno da bi zaÅ¡titili prirodu.

Posadite drvo
Å etajte Å¡umama gdje je CO2. UÄite djecu da vole planet i brinu za opstanak zemlje.

Izvor: savjeti-hr.com

Vic dana – Povratak u domovinu

18. ožujka 2012.

171

Nakon 20 godina vraÄ‡a se Mujo doma u Bosnu iz NjemaÄke pa ga pitali kako je tamo.
“Ma neÄ‡ete vjerovati oni su 20 godina iza nas.”
ÄŒude se ljudi tome i pitaju kako je to moguÄ‡e.
A Mujo Ä‡e:
“Pa, tamo se joÅ¡ uvijek dobro Å¾ivi.”

Video dana – Kao da je od gume

18. ožujka 2012.

160

Savija se kao zmija, kao da nema kosti, svaka Äast ovom majstoru.

Opet kobna sudaÄka nadoknada

17. ožujka 2012.

146

Split – stadion u Parku mladeÅ¾i. Gledatelja: 400. Sudac Pejin (Donji Miholjac).

Å½uti kartoni: JagaÄiÄ‡, Golik (VaraÅ¾din), MarÄiÄ‡ (Split)

Crveni karton: MarÄiÄ‡ (Split) – drugi Å¾uti

Strijelci: 0:1 Dominik Glavina (58), 0:2 Antolek (68), 1:2 ÄŒop (90 1), 2:2 VidiÄ‡ (90 3).

Split: Zagorac, KriÅ¾anac, VidiÄ‡, Baraban (HrgoviÄ‡), RaÅ¡iÄ‡ (JeliÄ‡), Golubar, ObilinoviÄ‡, ÄŒuliÄ‡, MarÄiÄ‡, TeÅ¡ija (VitaiÄ‡), ÄŒop.

VaraÅ¾din: MrmiÄ‡ 6, RaÅ¡iÄ‡ 6 (od 75. BrleniÄ‡ -), Conjar 6,5, AraÄiÄ‡ 6,5 (od 59. PlantiÄ‡ 5,5), Denis Glavina 6, JagaÄiÄ‡ 5,5, Grgec 5,5 (od 81. Zubak -), Golik 5,5, SaÄer 5,5, Dominik Glavina 6,5, Antolek 6,5.

Gotovo po istom scenariju kao i protiv Zagreba prije sedam dana VaraÅ¾din je izgubio bodove. SudaÄka nadoknada opet je bila kobna za VaraÅ¾dince koji su bili na korak do senzacije i pobjede protiv vrlo dobrog Splita. SreÄ‡om, ako se to moÅ¾e nazvati sreÄ‡a, ovoga puta nisu izgubljena sva tri boda nego samo dva.

Hrabro i odluÄno se VaraÅ¾din suprotstavio favoriziranom Splitu. Moglo bi se Äak reÄ‡i da su ih domaÄ‡ini malo podcijenili Å¡to su oni iskoristili na najbolji moguÄ‡i naÄin i sredinom drugog dijela imali velikih 2:0.

Split je pokuÅ¡avao na sve naÄine nebi li preokrenuo rezultat, ali varaÅ¾dinska obrana djelovala je vrlo sigurno sve do sudaÄke nadoknade kada je neiskustvo opet odigralo presudnu ulogu i dva boda otiÅ¡la su u nepovrat.

– Utakmica je bila odliÄna i zadovoljan sam svime osim rezultatom. VeÄ‡ drugi puta za redom dogaÄ‘a nam se da padamo u sudaÄkoj nadoknadi. ÄŒini mi se da nam nedostaje iskustva, pa Äak i hrabrosti u odluÄnim trenucima. Uvjeren sam da nam se nije povrijedio AraÄiÄ‡, koji je do izlaska bio najbolji igraÄ na terenu, sigurno bismo osvojili sva tri boda i to bez primljenog gola – rekao je odmah po zavrÅ¡etku utakmice predsjednik VaraÅ¾dina Boris Solomun.

www.vzaktualno.hr

Denis Pavlic novi direktor Stanoinga

17. ožujka 2012.

174

SkupÅ¡tina varaÅ¾dinskog trgovaÄkog druÅ¡tva Stanoing donijela je u Äetvrtak, 15. oÅ¾ujka, odluku o izboru Denisa Pavlica za Älana Uprave – direktora Stanoinga d.o.o.

Novi direktor, koji i dalje obavlja funkciju direktora trgovaÄkog druÅ¡tva Zakmardy, postao je Äelna osoba Stanoinga s danom izbora, kad je prestao kratkotrajni mandat privremene upraviteljice Sanje MihaliÄ‡ koju je na tu duÅ¾nost imenovao TrgovaÄki sud.

InaÄe, odmah nakon pritvaranja dotadaÅ¡njih Äelnih osoba Stanoinga, Denis Pavlic je ovlaÅ¡ten za sazivanje poslovnog sastanka s predstavnicima najveÄ‡ih banaka – vjerovnika. Na tom je sastanku, odrÅ¾anom posljednjeg dana veljaÄe, preispitana ukupna kreditna i financijska izloÅ¾enost Stanoinga prema bankama te poslovnim partnerima i dobavljaÄima. Tom su prilikom dogovorene konkretne aktivnosti koje bi trebale rezultirati reprogramiranjem dospjelih kreditnih obveza Stanoinga te novim plasmanima, sve u svrhu ubrzavanja deblokade Å¾iro-raÄuna Stanoinga.

www.vzaktualno.hr

OdrÅ¾an seminar za trenere streliÄarstva

17. ožujka 2012.

152

ZahvaljujuÄ‡i ugledu koji varaÅ¾dinski streliÄarski klub Cekin ima unutar Hrvatskog streliÄarskog saveza gradu VaraÅ¾dinu je pripala Äast da bude domaÄ‡in odrÅ¾avanja FITA coaches level 1 seminara za trenere streliÄarstva.

U varaÅ¾dinskom sport-caffe-muzeju Sloboda na istoimenom stadionu odrÅ¾an je dvodnevni seminar za stjecanje certifikata za osposobljavanje trenera u streliÄarstvu FITA level 1. Na netom zavrÅ¡enom seminaru prisustvovalo je dvanaest streliÄara, buduÄ‡ih trenera streliÄarstva koji su u VaraÅ¾din pristigli iz svih krajeva Hrvatske.

Seminar je uspjeÅ¡no kroz praktiÄan i teoretski vodio predavaÄ Damir Kolarek, uvaÅ¾eni i u svijetu priznati trener i predavaÄ. Organizator seminara u VaraÅ¾dinu bio je Hrvatski streliÄarski savez. Seminaru je prisustvovao i predsjednik Hrvatskog streliÄarskog saveza Zlatko ZuboviÄ‡ koji je pritom buduÄ‡im trenerima poÅ¾elio uspjeh stjecanju novih saznanja .

www.vzaktualno.hr

Otjerajte taj "proljetni umor"!

17. ožujka 2012.

170

Kako se proljeÄ‡e pribliÅ¾ava i vrijeme proljepÅ¡ava Äesto se Å¾alimo na razne tegobe ili osjeÄ‡amo “proljetni umor” Å¡to je posljedica prije svega manjka vitamina C, kojeg uslijed jednoliÄne prehrane tijekom zime organizam nije dobivao u dovoljnim koliÄinama.

Zbog manjka ovog vitamina iskoriÅ¡tenost kisika u stanicama i tkivu je smanjena, oslabljen je imunoloÅ¡ki sustav i organizam je podloÅ¾niji bolestima.

Proljetni umor karakterizira brzo zamaranje, manjak koncentracije, stalno zijevanje i potreba za spavanjem tijekom dana. Smetnje nestaju brzo nakon unosa namirnica koje sadrÅ¾e veÄ‡e koliÄine vitamina C.

LijeÄnici kaÅ¾u da na pojavu proljetnog umora utjeÄu i nagle promjene vremena, na koje se organizam teÅ¡ko prilagoÄ‘ava. S obzirom na skori dolazak proljeÄ‡a, savjetuje se konzumiranje Å¡to viÅ¡e svjeÅ¾eg voÄ‡a i povrÄ‡a, jer su to najveÄ‡i izvori vitamina C, piÅ¡e Smedia.

Da bi se smetnje izazvane proljetnim umorom prebrodile, preporuÄa se zdrav san od osam sati i odlazak na spavanje ranije nego obiÄno, fiziÄka aktivnost i unoÅ¡enje u organizam Å¡to viÅ¡e vode, jer voda podiÅ¾e osjeÄ‡aj tjelesne snage, regulira probavu i smanjuje osjeÄ‡aj umora. LijeÄnici preporuÄuju i izlaganje prirodnoj svjetlosti koja utjeÄe na poboljÅ¡anje raspoloÅ¾enja i smanjenje pospanosti.

PoÅ¾eljno je jutarnje tuÅ¡iranje naizmjeniÄno toplom i hladnom vodom, tako da hladna bude na kraju, dok naveÄer pomaÅ¾e topla kupka s eteriÄnim uljima.

Tijekom dana preporuÄuje se fiziÄka aktivnost u trajanju od najmanje 30 minuta – trÄanje, hodanje, plivanje …

www.vzaktualno.hr

"Svi smo Irci na Dan Svetog Patrika"

17. ožujka 2012.

150

Postoji izreka “svi Irci na Dan Svetog Patrika”! Ovaj se irski svetak obiljeÅ¾ava 17. oÅ¾ujka svake godine i to prvenstveno u Irskoj, no nazdravljanje se u Äast Svetog Patrika proÅ¡irilo diljem svijeta, pa tako stiglo i do nas.

Sveti Patrik “pada” u vrijeme korizme, no na taj nam se jedan dan korizma prekida, odnosno krÅ¡enje iste opraÅ¡ta!

Danas je dan veselja, plesa i velikih zelenih Å¡eÅ¡ira, dan kad se jedu krumpiri sa zeljem i ispijaju velike koliÄine piva.

Isprva je ovaj dan bio svetak u Irskoj, no poÄetkom 1995. godine irska vlada zapoÄinje kampanju da se Dan Svetog Patrika iskoristi kao reklama za turizam i promociju Irske. Danas festival za Dan Svetog Patrika u Dublinu posjeti preko milijun ljudi, koji popiju hektolitre i hektolitre tradicionalne irske zelene pive.

List djeteline i naravno zelena boja simboli su tog dana.

Sveti Patrik se zato smatra zaÅ¡titnikom Irske, no on se proslavio i kao Äudotvorac, a dokazao se i u proricanju buduÄ‡ih dogaÄ‘aja. O Patrikovoj osobi i Å¾ivotu su bezbrojne legende. Po predaji, otjerao je sve zmije i ostale otrovne Å¾ivotinje iz Irske. Danas u Irskoj gotovo da nema guÅ¡tera, zmija, gmazova, Äak ni Å¡iÅ¡miÅ¡a. PokuÅ¡aji da se u Irskoj nastane te Å¾ivotinje viÅ¡e su puta propali.

On je i zaÅ¡titnik Nigerije, inÅ¾enjera, ljudi koji se boje zmija. Prema nekim predajama, Å¡titi i od zmijskih ugriza. Mnoge crkve Å¡irom svijeta njemu su posveÄ‡ene, najviÅ¡e ih je u Irskoj, SAD-u i Australiji.

Danas se Dan Svetog Patrika obiljeÅ¾ava se danas u svim kutovima Zemlje. Uz onu dublinsku proslavu, neke od najveÄ‡ih dogaÄ‘aju se u New Yorku te Chicagu. Proslava u Chicagu posebno je atraktivna jer se tada istoimena rijeka koja teÄe kroz grad oboji u zeleno nekoliko dana prije proslave. Rijeka je prvi put obojena joÅ¡ 1962. godine. Te godine u nju je bilo ubaÄeno nekoliko tona zelenog povrÄ‡a, da bi se veÄ‡ sljedeÄ‡e godine poÄela koristiti posebna boja.

U Dublinu je danas posebna atrakcija pivo obojeno u zeleno. Ovakvo pivo moÅ¾ete lako napraviti i kod kuÄ‡e, dodavanjem malo zelene prehrambene boje u obiÄno pivo.

Å to na kraju reÄ‡i nego – sretan vam Dan Svetog Patricka!

Ako ga namjeravate proslaviti vani, VÅ¾nightlife vam donosi popis partya u gradu. UÅ¾ivajte!

www.vzaktualno.hr/vl.G

AK Sloboda vas poziva u svoju Školu atletike

17. ožujka 2012.

154

U sklopu aktivnosti atletskog kluba Sloboda VaraÅ¾din, djeluje i Å kola atletike. No, namjera im je, kaÅ¾u, tu Å¡kolu joÅ¡ viÅ¡e popularizirati, a najmlaÄ‘im uzrastima omoguÄ‡iti Å¡to kvalitetnije treninge.

– Svi treneri su nam Å¡kolovani tako da djeca imaju profesionalne i kvalitetne treninge. Svi zainteresirani mogu se javiti u klub i s nama poÄeti trenirati – rekao je Marinko Å ipoÅ¡, glavni trener Ak Sloboda.

Tako maliÅ¡ani iz djeÄjih vrtiÄ‡a i uÄenici od prvog do treÄ‡eg razreda imaju treninge utorkom i Äetvrtkom izmeÄ‘u 16,30 i 17,30 sati, a trenira ih Å½eljko ZguriÄ‡, a zainteresirani mu se mogu javiti na broj 091 541 43 19.

Za uÄenike od Äetvrtog do sedmog razreda treninzi se odrÅ¾avaju utorkom, Äetvrtkom i petkom od 17,30-18,30 , te od 18,30-19,30. Njih trenira Nenad PavliÄek, a njegov je kontakt 091 906 13 03.

UÄenicima osmog razreda treninzi se odrÅ¾avaju utorkom, srijedom i petkom u vremenu od 16,30 do 17,30. Trenira ih Marija HiÅ¾man, a njezin je kontakt 099 402 52 24.

Javite se!

www.vzaktualno.hr

Veliko otvorenje Malog duÄ‡ana "Humana Nova"

17. ožujka 2012.

180

Prvog se dana proljeÄ‡a u VaraÅ¾dinu otvara Mali duÄ‡an “Humana Nova”. U srijedu Ä‡e, 21. oÅ¾ujka u 10 sati na adresi Ivana KukuljeviÄ‡a 28. tako svoja vrata otvoriti prvi u VaraÅ¾dinu i drugi ukupno duÄ‡an Socijalne zadruge Humana Nova.

Mali duÄ‡an “Humana Nova” nije klasiÄan second-hand shop jer se u njemu ne prodaju uvezeni rabljeni odjevni predmeti. Socijalna zadruga Humana Nova sakuplja, sortira i reciklira odjeÄ‡u iz lokalne zajednice. TakoÄ‘er, prodaje i proizvode koji nastaju na kreativnim radionicama udruga osoba s invaliditetom iz zajednice.

Ovo Ä‡e biti drugi duÄ‡an ovog tipa u Hrvatskoj, prvi je otvoren u ÄŒakovcu poÄetkom mjeseca.

Socijalna zadruga Humana Nova potiÄe zapoÅ¡ljavanje osoba s invaliditetom i drugih druÅ¡tveno iskljuÄenih osoba kroz proizvodnju i prodaju kvalitetnih i inovativnih tekstilnih proizvoda od ekoloÅ¡kih i recikliranih materijala za domaÄ‡e i inozemna trÅ¾iÅ¡ta. Svojim djelovanjem aktivno i izravno doprinosi izgradnji druÅ¡tva tolerancije i suradnje te pomaÅ¾e socijalno iskljuÄenim osobama i njihovim obiteljima unaprijediti njihovo samopouzdanje i kvalitetu Å¾ivota.

TakoÄ‘er aktivno doprinosi odrÅ¾ivom razvoju lokalne zajednice, smanjenju siromaÅ¡tva i oÄuvanju prirode.

www.vzaktualno.hr