2012. – Stranica 498

PridruÅ¾ite se Hrvatskoj udruzi glazbenika

6. ožujka 2012.

141

VaraÅ¾din je dobio novu udrugu, rijeÄ je o Udruzi hrvatskih glazbenika koja okuplja neafirmirane i afirmirane glazbene i ostale stvaraoce koji se bave i Å¾ele baviti svim vidovima glazbenog, edukacijskog i umjetniÄkog izraÅ¾avanja, a sve kako bi si uzajamno pomagali i podrÅ¾avali u ostvarenju zajedniÄkih ciljeva, te unaprijedili kreativno izraÅ¾avanje na polju glazbe i promicali vrijednosti audiovizualnog i glazbenog izriÄaja.

– Cilj udruge je glazbenicima omoguÄ‡iti dobivanje boljeg i priznatijeg statusa, a najbitnije je napomenuti da kod nas nema elitizma, tj. svi koji sviraju su za nas glazbenici, bez obzira na godine i da li sviraju rock, jazz ili kasiku. Imamo nekoliko akademskih glazbenika, ali i ljudi koji sviraju u bendovima po garaÅ¾ama i ulicama. Bitno je da se glazbenici udruÅ¾e kako bi poboljÅ¡ali kvalitetu tog svojeg drugog djela nastupa, prezentirali svoju glazbu – rekao je za Radio Kult Hrvoje HorvatiÄ‡ podpredsjednik upravnog odbora HUG-a.

– Osobno sviram veÄ‡ 20 godina i smatram da je potreba za povezivanjem glazbenika uvijek postojala, ali se do sada nitko nije primio tog posla. Svjesni smo da nas Äeka puno posla, ali i da Ä‡e na kraju to donijeti mnogo koristi, posebice za mlade neafirmirane glazbenike. Hrvatska je malo glazbeno trÅ¾iÅ¡te, Äak slijepa ulica svjetske glazbene scene, no to nije realno stanje. Glazbenici, posebice varaÅ¾dinski poput SaÅ¡e MaÄeka, Zacka Dusta ili benda Cold Snap ali i mnogi drugi, su pokazali da na svjetskoj sceni mogu raditi glazbu koja spada u apsolutni top 10. Imamo jako puno talentiranih galzbenika, a udruga je tu radi logistiÄke pomoÄ‡i – rekao je Hrvoje i pozvao sve zainteresirane glazbenike da im se pridruÅ¾e.

GodiÅ¡nja Älanarina iznosi simboliÄnih 50 kuna, a u planu udruge je organizacija festivala, glazbenih kompilacija, booking ali i pruÅ¾anje pravne pomoÄ‡i Älanovima udruge. ViÅ¡e o udruzi moÅ¾ete saznati na njihovoj stranici www.hug-udruga.hr.

– Å½elimo im pomoÄ‡i da se zaÅ¡tite, prezentiraju ali i iskoriste neka prava za koja moÅ¾da ni neznaju – zakljuÄio je Hrvoje.

www.vzaktualno.hr/www.kultradio.hr

TeÄaj za sommeliere na Vuglec Bregu

6. ožujka 2012.

152

U sklopu projekta â€žZagorje, ti moje blago“ koji provode Krapinsko-zagorska Å¾upanija i TuristiÄka zajednica Krapinsko – zagorske Å¾upanije, HGK Å½KK i OK KZÅ½ te partner projekta Radio Kaj organizirati Ä‡e teÄaj za sommeliere 1. razine koji Ä‡e se odrÅ¾avati od 6. do 8. oÅ¾ujka 2012. u prostorima Vinarije, Pansiona & Restauranta Vuglec Breg, Å kariÄ‡evo, u terminima od 10.00 do 18.00 sati.

Kako se u Krapinsko-zagorskoj Å¾upaniji ulaÅ¾e puno energije u promicanje Zagorja kao turistiÄke regije koja, izmeÄ‘u ostalog, obiluje bogatom mreÅ¾om agroturistiÄke i enogastronomske ponude vezane uz vrhunska i sve viÅ¡e nagraÄ‘ivana vina, a kako bi se Å¡to kvalitetnije prezentirali i pribliÅ¾ili gostima, pokrenuta je ova edukacija da bi se i na taj naÄin podigla kvaliteta sveukupne turistiÄke ponude.

Naime, edukacija je jedan od najvaÅ¾nijih elemenata u kreiranju kvalitetnih turistiÄkih aranÅ¾mana i opÄ‡enito vrlo vaÅ¾na karika u cjelokupnoj turistiÄkoj ponudi pojedinog podruÄja odnosno regije.

Kako je jedan od ciljeva projekta â€žZagorje, ti moje blago“ senzibilizirati javnost za znaÄaj turizma i identitet Zagorja i njegovih ljudi te oÄuvanje istinskih zagorskih vrijednosti od kojih su zagorska vina vrlo vaÅ¾an segment, svakako su dobrodoÅ¡li svi oblici edukacija, a rezultat koji Ä‡e proizaÄ‡i iz tog je svakako viÅ¡a razina kvalitete usluge kroz ulaganje u ljudske resurse.

Ova vrsta edukacije namijenjena je prvenstveno struÄnom osoblju restorana, hotela i agroturizama, a cilj je podizanje i tzv. vinske kulture na podruÄju KZÅ½ i tako pribliÅ¾iti kvalitetna zagorska vina gostima i posjetiteljima.

PredavaÄi na teÄaju vrsni su sommelieri te drÅ¾avni prvaci. Uz sommeliere, predavanja vode i priznati enolozi te ostali eksperti s podruÄja sommelierstva (Hrvatski sommelierski klub).

TuristiÄka zajednica KZÅ½, KZÅ½, HGK Å½KK te OK KZÅ½ financirat Ä‡e 1.440,00 kuna po polazniku, a 720,00 kuna po polazniku financira gospodarski subjekt za svoje djelatnike.

Program struÄnog usavrÅ¡avanja za sommeliera sastoji se od tri dijela. Po zavrÅ¡etku svake pojedine razine polaznici pristupaju polaganju ispita, a nakon poloÅ¾enog ispita dobivaju potvrdu o zavrÅ¡enom teÄaju za odreÄ‘enu razinu te po Å¾elji upisuju teÄaj sljedeÄ‡e razine. Nakon poloÅ¾ene treÄ‡e razine stjeÄe se diploma sommeliera.

www.vzaktualno.hr

Kung Fu 8. Mart i Garbageland

6. ožujka 2012.

133

8. mart ilitiga Dan Å¾ena je pred nama. SjeÄ‡am se stare tradicije kada je moja mama godinama za taj dan dobivala crvene karanfile, Å¡to na poslu, Å¡to od tate. To je bio dan kad su se svi sjetili Å¾ena i na simboliÄan naÄin obiljeÅ¾ili njihovu veliku i znaÄajnu ulogu u naÅ¡im Å¾ivotima.

Danas?

E danas viÅ¡e nije tako, moderni trendovi prevladavaju svuda pa i u ovom sluÄaju. Vozim se u autu i sluÅ¡am reklamu na lokalnom radiu; za 8. mart doÄ‘ite u gradsku sportsku dvoranu na borbu shaolin sveÄ‡enika – kung fu – 8. mart – Arena VaraÅ¾din. Na jedini dan kad nam, uz Valentinovo, ne bi smjelo biti teÅ¡ko pogledati romantiÄnu komediju, pokloniti cvijet i odvesti ju na ruÄak ili veÄeru pojavio se drugaÄiji sadrÅ¾aj – Kung Fu sveÄ‡enici.

Nema viÅ¡e karanfila, nema viÅ¡e Äokolade, udri po svojoj lljepÅ¡oj polovici jer kung fu je IN!

Svaka Äast promotorima ovog eventa, koji su Äak uspjeli i u dnevne vijesti spomenutog radia ugurati svoj velebni event za Dan Å¾ena. Radio voditeljica je sa svojim smirujuÄ‡e – umirujuÄ‡im glasom izdvojila najbolji spektakl 8. mart 🙂

Okrenem na drugu radio stanicu, i naravno, ako nije kung fu onda je T7 grupa, HabuÅ¡ i varaÅ¾dinsko smetliÅ¡Äe….

Bude, ne bude, juÄer su imali sastanak i jedni drugima predlagali svoje modele oko veÄ‡ poznatog problema. OÄito se nikaj nisu dogovorili kad je Patafta veÄ‡ izvjestio s nekakve izvanredne skupÅ¡tine, da budu prisiljeni otpustiti 450 ljudi, razmiÅ¡lja se o preseljenju proizvodnje suncobrana Äak nekam na more? Samo ne znam di budu naÅ¡li 450 DalmoÅ¡a koji budu hteli delati po zacrtanim normama za istu plaÄ‡u za kakvu su spremni raditi VaraÅ¾dinci. Di nema dolaska na posao pola sata ili sat nakon poÄetka radnog vremena, a u pola tri veÄ‡ je fajrunt…

PljuÅ¡te milijuni, tuÅ¾be ovakve, onakve, Äini se da Ä‡e ljudi opet na ulice, na joÅ¡ jednan “spontani” prosvjed.

Ne znam kaj je na stvari, ali jednostavno ne vjerujem da se oni ne mogu dogovoriti. Ne mogu vjerovati da Patafta hoÄ‡e radije imati prazni muzej na gradskoj Aleji smeÄ‡a kod ulaza u grad, di nas sa toplim vremenom razni mirisi podsjeÄ‡aju da joÅ¡ nikaj nismo napravili po pitanju smeÄ‡a, a veÄ‡ postoje ponude koje su i niÅ¾e od toga kaj grad nudi T7 grupi. NajÅ¾alosnije je da su svi svega svjesni, a nikam se ne miÄemo sa tim dogovorima.

I kaj se bude desilo ako se ne dogovore? Koji je moguÄ‡i scenarij? Ostaju jedino meÄ‘usobna tuÅ¾akanja, pa ko izdrÅ¾i, izdrÅ¾i…

Ako se i dalje nikaj novog ne desi po pitanju smeÄ‡a i nikaj se ne konkretizira, imam ja prijedlog… Idemo to smeÄ‡e iskoristiti u turistiÄke svrhe, u svijetu imamo Disneyland, imamo Gardaland mi bi mogli onda otvoriti Garbageland (ili ti SmeÄ‡elend).

Napravimo nekoliko zabavnih igara za djecu, baci balu s ramena, ples na bali, balomet, hrvanje s balama, moÅ¾emo i naÅ¡u Dravu iskoristiti za recimo rafting na bali po Dravi, imamo vinske ceste, biciklistiÄke staze, di piÅ¡e da nebremo imati staze od bala??? Najgluplje ideje danas prolaze pa nam se moÅ¾da i posreÄ‡i, sigurno bi i EU bila spremna investirati u ovak inovativnu i hrabru ideju koja bi sve ljude uÄila Å¡to je to smeÄ‡e.

Umjesto da se svaÄ‘amo treba gledati u Å¡irinu. Vidite koliko moguÄ‡nosti ima, mislim ipak smo mi turistiÄka zemlja, u turizmu je lova…

A u tvornici bi mogli umjesto radnika turisti sortirati otpad. Ako ljudi hodaju na Neretvu brati naranÄe zakaj ne bi iÅ¡li u VaraÅ¾din sortirati otpad. Da se malo ekoloÅ¡ki osvjeste a istovremeno budu korisni zajednici. Kad krene posel bude trebalo i hotele izgraditi a poÅ¡to Patafta ima viÅ¡ka zemlje moÅ¾e grad uloÅ¾iti u izgradnju umjesto da kupi zemlju i svi sretni.

Samo ideja. MoÅ¾da zvuÄi suludo ali nisu ni sva ova natezanja puno pametnija. Ako nikaj drugo od zbrinjavanja opada napravimo turizam, idemo u Garbageland!

www.vzaktualno.hr/PD

Ipak moÅ¾ete biti solo i sretni!

6. ožujka 2012.

130

Vjerovali ili ne, emocionalna ispunjenost je moguÄ‡a i bez partnera! Dakle, ipak postoji nada za one koji su solo…

U danaÅ¡njem se druÅ¡tvu o svakoga oÄekuje da pronaÄ‘e idealnog partnera i da vjeruje da Å¾ivot bez druge osobe ne moÅ¾e biti potpun. No, ipak sve je viÅ¡e slobodnih ljudi koji se ne Å¾ele zadovoljiti s bilo kim i dobrovoljno biraju samoÄ‡u. MeÄ‘utim, postoji razlika izmeÄ‘u samaca koji prihvaÄ‡aju svoj status slobode i zadovoljni su takvom situacijom i onih koje neprestano osjeÄ‡aju da im neÅ¡to nedostaje.

Mnoge osobe tako postaje veoma usamljene i distancirane od okoline, a sve zbog osjeÄ‡aja da nisu potpune, i zato jer su uvjerene da ne mogu biti sretne bez partnera.

Strah od samaÄkog Å¾ivota zahvaÄ‡a mnoge slobodne ljude, koji razmiÅ¡ljaju o praktiÄnoj strani samaÄkog Å¾ivota, kao Å¡to su plaÄ‡anje raÄuna, voÄ‘enje kuÄ‡anstva, pa Äak i bolesti.

Eric Klinenberg u knjizi “Going Solo” opisuje Å¾ivot izvan “braÄnih voda”. PojaÅ¡njava kako slobodni ljudi viÅ¡e izlaze od onih u braku, odlaze u restorane, kafiÄ‡e i sudjeluju u druÅ¡tvenim aktivnostima i viÅ¡e se druÅ¾e s prijateljima i susjedima.

Robert Alberti i Bruce Fisher u knjizi “Rebuilding: When Your Relationship Ends”, tvrde da je samaÄki Å¾ivot postao prihvatljiviji u naÅ¡em druÅ¡tvu. Ne tako davno, na neoÅ¾enjene ljude u odreÄ‘enom Å¾ivotnom dobu gledalo se kao da su Äudaci koji nisu uspjeli pronaÄ‡i braÄnog partnera. Mnogi ljudi Å¾ive u loÅ¡im vezama jer se boje biti sami. S druge strane mnoge Å¾ene koje jesu same, nisu zadovoljne svojim Å¾ivotom i ne mogu vjerovati da njihov Å¾ivot moÅ¾e imati smisla bez partnera, piÅ¡e Sheknows.

Jan Macvarish, sociologinja sa SveuÄiliÅ¡ta iz Kenta, prouÄavala je Å¾ivote slobodnih Å¾ena izmeÄ‘u 35. i 50. godine. Autorica istraÅ¾ivaÄkog rada “Razumijevanje popularnosti samaÄkog Å¾ivota” otkrila je kako je u porastu grupa domaÄ‡instava u kojima Å¾ive slobodne zaposlene Å¾ene. Danas viÅ¡e nema pritiska da se do odreÄ‘enog doba treba udati i roditi, a Å¾ene koje su zadovoljne svojim karijerama i Å¾ivotima ne osjeÄ‡aju prazninu u tom podruÄju Å¾ivota.

NajvaÅ¾nije je kako se osoba osjeÄ‡a, ali ljudima je daleko teÅ¾e zamisliti kako Ä‡e se osjeÄ‡ati za nekoliko godina. NemoguÄ‡e je znati da li ste neÅ¡to propustili i hoÄ‡ete li biti sretni u buduÄ‡nosti, a ova sumnja muÄi mnoge samce, tvrdi Macvarish. Uvjerenje da nam neÅ¡to nedostaje, optereÄ‡uje ljude, a na taj naÄin teÅ¡ko je pronaÄ‡i sreÄ‡u i zadovoljstvo Äak i kada se uÄ‘e u vezu.

Kako biste bili sretni, morate nauÄiti biti sami, a to znaÄi upoznati, prihvatiti i razumjeti sebe. Fischer i Alberti tvrde da su mnogi ljudi koji su u braku propustili ovaj vaÅ¾an korak. Nisu nauÄili biti sretni kao samci prije nego Å¡to su se vezali.

www.vzaktualno.hr

VaraÅ¾dinske udruge Ä‡e se spojiti u savez

6. ožujka 2012.

142

U Gradskoj vijeÄ‡nici 2. oÅ¾ujka varaÅ¾dinski gradonaÄelnik Goran HabuÅ¡ sastao se s predstavnicima varaÅ¾dinskih udruga i organizacija mladih i za mlade da bi zajedniÄki utvrdili sljedeÄ‡e korake i zacrtali smjer u kojem Ä‡e se kretati lokalne politike za mlade, posebice Å¡to se tiÄe osnivanja zajedniÄkog centra.

Prvi korak koji Ä‡e udruge napraviti je osnivanje zajedniÄkog saveza kroz koji Ä‡e moÄ‡i jasnije zastupati svoje stavove nego Å¡to bi to bilo u sluÄaju da svaka udruga zasebno izlazi pred Grad.

Zajedno u savez

– Savez Ä‡e biti tijelo koje Ä‡e artikulirati stavove udruga koje se nalaze u tom savezu. Statut je veÄ‡ skoro zavrÅ¡en. JoÅ¡ ga treba malo doraditi i Äuti Å¡to ostale udruge mladih i za mlade misle o njemu. Savez bi sluÅ¾beno trebao biti oformljen do 5. mjeseca – rekli su predstavnici udruga.

Druga toÄka dnevnog reda bilo je pitanje prostora za mlade. Na sastanku je odluÄeno da Ä‡e savez udruga nakon osnivanja i dalje raditi na tome da dobije pravo na koriÅ¡tenje prostora kina Dom, iako je taj prostor u jako loÅ¡em stanju i za njegovo Ä‡e ureÄ‘enje biti potrebno izdvojiti mnogo novaca, koje, kako kaÅ¾e HabuÅ¡, Grad nikako ne moÅ¾e osigurati iz svojeg proraÄuna.

– Prostor kina Dom joÅ¡ uvijek ima trgovaÄku namjenu s obzirom da je tamo trebao biti izgraÄ‘en trgovaÄki centar. Mi Ä‡emo ga prenamijeniti u druÅ¡tvene svrhe, pa Ä‡emo vidjeti koliko Ä‡e tu sredstava trebati – rekao je gradonaÄelnik.

â€žDom“ joÅ¡ uvijek aktualan

– Å½upanija takoÄ‘er ne namjerava financirati infrastrukturne zahvate buduÄ‡i da je nekretnina u vlasniÅ¡tvu Grada, ali je Å½upanija spremna sufinancirati provoÄ‘enje programa unutar prostora – rekao je Hrvoje KovaÄ, predsjednik Savjeta mladih VaraÅ¾dinske Å¾upanije.

Kao privremeni prostor za koriÅ¡tenje, udruge Å¾ele tavanski prostor u Burzi kreativnih aktivnosti (mala zgrada bivÅ¡e vojne pekare). GradonaÄelnik je rekao da Ä‡e zajedno s mladima u petak 9. oÅ¾ujka otiÄ‡i tamo da vide postoji li uopÄ‡e ta moguÄ‡nost. Na sastanak s gradonaÄelnikom odazvali su se predstavnici udruga TreÄ‡a perspektiva, VaraÅ¾dinski underground klub, Radiona, Omega, udruga navijaÄa White Stones i predstavnik Savjeta mladih VaraÅ¾dinske Å¾upanije.

– TroÅ¡kovi ureÄ‘enja prostora nekadaÅ¡njeg kina Dom mogu se smanjiti ako se pozovu volonteri da pomognu pri ÄiÅ¡Ä‡enju. Mnoga poduzeÄ‡a koja imaju dugove prema Gradu mogu te dugove isplatiti kroz graÄ‘evinski materijal, radove i opremu. Prilikom obnove mogu se zaposliti graÄ‘evinski radnici koji su dugo na â€žburzi“ i srednjoÅ¡kolci kojima je to struka. Udruge mladih mogu neÅ¡to novaca izdvojiti i iz svojeg budÅ¾eta, a novci se mogu namaknuti i kroz europske fondove – rekli su predstavnici udruga, a gradonaÄelnik je podrÅ¾ao tu ideju.

Izvor: www.varazdinske-vijesti.hr/Nikola Leskovar

Savjeti za sigurnije surfanje netom

6. ožujka 2012.

131

Svima je u interesu da Å¡to sigurnije surfaju Internetom, odnosno da ostave Å¡to manje svojih osobnih podataka. Donosimo vam nekoliko trikova kako to postiÄ‡i.

Google, Microsoft, AOL i brojne druge velike kompanije odluÄile su instalirati opciju koja korisnicima daje izbor da li Å¾ele ili ne da se njihovo surfanje internetom prati, odnosno da im se pruÅ¾i odreÄ‘ena koliÄina privatnosti.

RijeÄ je o opciji “Ne prati” (No Track) koja onemoguÄ‡ava kompanije da kreiraju reklame koje se temelje na vaÅ¡im navikama na internetu. TakoÄ‘er, ta opcija Ä‡e sprijeÄiti pojavljivanje oglasa sa poslovima, osiguranjima, kreditima i medicinskim tretmanima.

S druge strane, tvrtke Ä‡e moÄ‡i te informacije koristiti za istraÅ¾ivanje trÅ¾iÅ¡ta ili za razvijanje nekih svojih proizvoda.

Ali, dok “Ne prati” ne postane stvarnost, niste osuÄ‘eni na aposlutni manjak intimnosti, postoje naÄini kako onemoguÄ‡iti velike tvrtke da prate vaÅ¡e preference i zasipaju vas s dosadnim, a ponekada i neugodnim reklamama.

Za poÄetak krenimo od samog preglednika. VeÄ‡ina – Google Chrome, Internet Explorer, Opera, Mozilla Firefox … – Imaju opciju za reguliranje privatnosti. Primjerice, za Google Chrome uÄ‘ite u opcije, pa na “napredno” i tamo odznaÄite sve oznaÄeno.

OÄistite sve “kolaÄiÄ‡e”. “KolaÄiÄ‡i” – “Cookies” se koriste da Å¡alju informacije Internet pretraÅ¾ivaÄu koje stranice posjeÄ‡ujete i te informacije dostupne kreatorima “kolaÄiÄ‡a”, od tvrtki do hakera Äije namjere nisu nimalo dobre.

Provjerite tko vas gleda. Ako Å¾elite saznati koje vas kompanije prate moÅ¾ete instalirati besplatni program Ghostery koji vas upozorava na aktivne “kolaÄiÄ‡e”.

Igrajte na sigurno. Ako Å¾elite maksimalnu zaÅ¡titu, internetu pristupite s puno opreza. Nemojte objavljivati â€‹â€‹telefonske brojeve ili vaÅ¡ OIB na druÅ¡tvenim mreÅ¾ama jer vas pretjerano iznoÅ¡enje privatnosti moÅ¾e skupo stajati. Ako dijelite raÄunalo s drugim ukuÄ‡anima zapamtite da stranice koje posjeÄ‡ujete utjeÄu na reklame koje Ä‡e iskakati svima koji koriste taj pretraÅ¾ivaÄ – u prijevodu nemojte posjeÄ‡ivati â€‹â€‹stranice za odrasle ako ne Å¾elite da svi ukuÄ‡ani saznaju za tu vaÅ¡u naviku.

www.vzaktualno.hr

Vuk, tri prašÄiÄ‡a i kredit za kuÄ‡u

6. ožujka 2012.

162

Znate priÄu o tri praseta i zlom vuku? Britanski Guardian je napravio kratak film o malo drugaÄijoj verziji popularne bajke za djecu. Film pokazuje da novinarstvo odavno nije eksplicitno navoÄ‘enje Äinjenica…

Guardian je napravio kratak film koji prikazuje staru priÄu o “Tri praseta”, koja se istraÅ¾ivaÄkim novinarstvom pretvara u priÄu s potpuno drugaÄijim uzrocima i posljedicama dogaÄ‘aja.

U filmu, prasiÄ‡i su skuhali Å¾ivog vuka zbog Äega su uhiÄ‡eni. Javnost je podijeljena oko toga jesu li praÅ¡ÄiÄ‡i opravdano postupili u obrani vlastite kuÄ‡e. Uskoro se u javnosti pojavljuje podatak da je vuk bio teÅ¡ki asmatiÄare zbog Äega im zapravo nije ni mogao “otpuhati” kuÄ‡u.

No, tada dolazi do joÅ¡ veÄ‡eg preokreta, jer praÅ¡ÄiÄ‡i priznaju da su sve “namjestili vuku, jer nisu mogli izaÄ‡i na kraj s otplatom kredita za kuÄ‡u”.

Tragedija vuka i prasiÄ‡a postaje primjer u kojem se prepoznalo Äitavo druÅ¡tvo optereÄ‡eno kreditima, ljudi izlaze na ulice i poÄinju protesti protiv korporacijske pohlepe.

Pogledajte ovu suvremenu “bajku”:

www.vzaktualno.hr