2012. – Stranica 510

Adaptira se bivša zgrada ZJZ-a u Koprivnici

27. veljače 2012.

141

U bivÅ¡e prostore Zavoda za javno zdravstvo na Florijanskom trgu u Koprivnici, koji se trenutno obnavljaju, uskoro Ä‡e useliti nekoliko Å¾upanijskih ustanova i sluÅ¾bi koje su trenutno rasporeÄ‘ene na raznim adresama diljem grada. Tako Ä‡e u prostore na prvom katu i potkrovlju, uz Upravni odjel za prostorno ureÄ‘enje, gradnju i zaÅ¡titu okoliÅ¡a KoprivniÄko-kriÅ¾evaÄke Å¾upanije tijekom godine u useliti i PORA Razvojna agencija Podravine i Prigorja te Javna ustanova za upravljanje zaÅ¡tiÄ‡enim prirodnim vrijednostima.

Sredstva za adaptaciju osigurala je KoprivniÄko-kriÅ¾evaÄka Å¾upanija te se oÄekuje da bi preko 200 kvadrata novih prostora moglo biti u potpunosti prenamijenjeno za neÅ¡to viÅ¡e od 200.000 kuna. Trenutno su u tijeku soboslikarski i parketarski radovi, a danas su ih obiÅ¡li Å¾upan KoprivniÄko-kriÅ¾evÄke Å¾upanije Darko Koren zajedno sa svojim zamjenikom Darkom Sobotom, ravnateljicom Javne ustanove za upravljanje zaÅ¡tiÄ‡enim prirodnim vrijednostima Å½eljkom Kolar te ravnateljem Zavoda za prostorno ureÄ‘enje Zlatkom FilipoviÄ‡em.

Å½upan Koren zadovoljan je dinamikom i kvalitetom radova, a oÄekuje se da Ä‡e u nove prostore svi korisnici useliti u prvom dijelu 2012. Å¡to Ä‡e uvelike poboljÅ¡ati uvjete rada za zaposlenike i omoguÄ‡iti joÅ¡ efikasniju uslugu za graÄ‘ane.

www.vzaktualno.hr

22-godišnjak provalio u caffe bar u DraškoviÄ‡evoj

27. veljače 2012.

163

Policijski sluÅ¾benici Policijske postaje VaraÅ¾din dovrÅ¡ili su kriminalistiÄko istraÅ¾ivanje nad 22-godiÅ¡njakom te utvrdili da postoji osnovana sumnja da je 26. veljaÄe oko 2.20 sati provalio u caffe bar u DraÅ¡koviÄ‡evoj ulici u VaraÅ¾dinu u vlasniÅ¡tvu 52-godiÅ¡njakinje.

MladiÄ‡ je tom prilikom otuÄ‘io iznos od nekoliko desetaka kuna, nakon Äega su ga u ugostiteljskom objektu zateÄekli policijski sluÅ¾benici.

Protiv njega Ä‡e se podnijeti kaznena prijava za kazneno djelo TeÅ¡ke kraÄ‘e.

www.vzaktualno.hr

U zemlji mjeda i mljekara

27. veljače 2012.

148

Gotovo sam zaboravio onaj grozomoran osjeÄ‡aj blago-sadistiÄkog iÅ¾ivljavanja nad DJ-om od strane pijanih, poluÄ‡elavih, polupismenih penziÄ‡a sa â€žMagnum“ brkom koji me poput uroka prate na svakom odliÄnom klupskom partyju. Nikad neÄ‡u moÄ‡i shvatiti Å¡to u moru, redom mlaÄ‘ahne ekipe traÅ¾e ljudi koji se sjeÄ‡aju Drugog svjetskog rata.

U startu sam popriliÄno ironiÄno i sa podsmijehom gledao na pjesmu â€žJa nemam viÅ¡e razloga da Å¾ivim“ (koja je ujedno bila njihova glazbena Å¾elja), da bi me potom uhvatila lagana jeza, jer gledajuÄ‡i kojom ih milinom preplavljuje â€žmuzika mi srce para“ efekt, dobih osjeÄ‡aj da bi mogli umrijeti za Å¡ankom, Å¡to od pjesme, Å¡to od alkohola, a i sisate tridesetogodiÅ¡njakinje za stolom su uspjeÅ¡no pridonosile kompletnoj atmosferi.
Å½elite li da zaista nastavim priÄu o sindromu â€žstogodiÅ¡njaci u disko klubovima“?
Tako sam i mislio.

Vikend je bio prljavo dobar; umalo naporniji od tuceta maloljetnica koje priÄaju o prvom pijanstvu ili ljubljenju na Å¡kolskom WC-u. Iscrpljen, beÅ¾ivotan ali sretan Å¡to su MeÄ‘imurci, Podravci i Zagorci doÅ¡li na svoje, krenuo sam natrag istim putovima imavÅ¡i u planu Å¡to prije pojesti tih stotinu i neÅ¡to kilometara do doma.

Od onog dana kada sam izgubio prvu nevinost oralnim putem u automobilu, postao sam teÅ¡ki ovisnik o takvoj vrsti seksualne zabave. Jednom sam prilikom Äak i â€žjurio“ 50 na sat dok je ona sa zadovoljstvom demonstrirala Äari oralnog seksa. Svaki put bi voÅ¾nja prekratko trajala. A sad kada imam vremena napretek, pomoÄ‡i nigdje. VozeÄ‡i se dobranih 90 minuta, primijetih mini semafor ispred mene. Ono Å¡to mi je prvo palo na pamet su bili radovi na cesti. Minute su prolazile a prokleto zeleno svjetlo nikako da se upali. Umalo zaspah da bi me promjena boja svjetala razbudila. Uz Äetrdesetak na sat izbuljio sam oÄi i pomno pratio Å¡to se dogaÄ‘a. Traktor s moje desne strane. JoÅ¡ jedan. Desetak traktora u duÅ¾ini od stotinu metara.
Å to bi, dovraga ovo trebalo znaÄiti?
Neugodno iznenaÄ‘enje, a onda sam shvatio. Mljekari! Zli, beskrupulozni mljekari mi blokirali put! Ovo znaÄi rat!

Da se razumijemo, nemam niÅ¡ta protiv mljekara koji poÅ¡teno i predano rade svoj posao da bih u krajnjem cilju ja, kao masovni potroÅ¡aÄ tekuÄ‡eg bijelog zlata svakog dana mogao uÅ¾ivati u blagodatima preÅ¾deravanja voÄ‡nim muslima. Uz otkupljivaÄe i distributore, oni su mi najbolji prijatelji, iako ih ne poznajem. MeÄ‘utim, postoje mljekari koju su se priklonili silama tame, voÄ‘eni neutaÅ¾ivom Å¾eljom za 3,30 kuna po litri.

ProÅ¡lo je moÅ¾da Å¡esnaest godina otkako smo prodali posljednju kravu iz naÅ¡eg stajskog lagera. Ako me sjeÄ‡anje dobro sluÅ¾i, imali smo tri krave. Svaka od njih bi dnevno davala desetak litara mlijeka. Pamtim kako je baka umalo doÅ¾ivjela Å¡ok kada smo prodavali zadnju. Nekad su krave vrijedile viÅ¡e od srebra i zlata. Djetinjstvo sam veÄ‡inom proveo na otvorenom. Krave bi Å¡etale selom voÄ‘ene svojim gospodarima, nepregledni paÅ¡njaci i jedna mala zbog koje sam bio spreman nauÄiti svirati frulu samo da joj budem Å¡to bliÅ¾e. Silno sam je Å¾elio povaliti na livadi uz cvrkut ptica i mukanje krava. Danas je to veÄ‡ postao luksuzni fetiÅ¡ kojeg si malo tko moÅ¾e priuÅ¡titi.
Å to reÄ‡i? Maknite se s ulica!

Ako je moja krava dnevno davala desetak litara mlijeka, tada bi danaÅ¡nje super krave hranjene fast foodom i zaÄinskom smjesom trebale davati barem tridesetak litara. Ako pretpostavimo da svaki mljekar ima prosjeÄno stotinu krava, to je 3000 litara mlijeka ili 7000 kuna bruto zarade na dnevnoj bazi. Ali oni i dalje tjeraju po svome, prolijevaju mlijeko iz protesta dok stotine maÄaka gladuju. Postoje rjeÅ¡enja. Da, viÅ¡e njih.

Pa brate, prodaj krave ako se ne moÅ¾eÅ¡ pomiriti sa otkupnom cijenom mlijeka! Zatim, prodavanje mlijeka na crno ili prodavanje mesa. Naravno, snimanje animalnih porno filmova je takoÄ‘er jedan od naÄina dobre zarade. Zamislite farmere u doggy cow stilu dok utjeruju farmerkama. VeÄ‡ vidim naslov – â€žZlatna vimena“ ili â€žIzmuzivanje“. Japanci bi ubili za takvo neÅ¡to.
Apeliram na mljekare da dobro razmisle i uvide da su im rjeÅ¡enja na dohvat ruke.

BivÅ¡a draga, ako ti je imalo stalo do mojeg seksualnog zdravlja, volio bih da tokom ovog tjedna pronaÄ‘eÅ¡ vremena za mene i pruÅ¾iÅ¡ mi toliko Å¾eljeni â€žmilking“, epizoda â€žDo posljednje kapi“. Cijenim to.

Kolumna by McCromadda

Sloboda – Marlex poraÅ¾ena u Draškovcu

27. veljače 2012.

149

MomÄadi NK DraÅ¡kovec i NK Slobode – Marlex iz VaraÅ¾dina odigrale su u meÄ‘imurskom DraÅ¡kovcu vrlo interesantnu i nadasve borbenu prijateljsku utakmicu. Utakmica je odigrana pred stotinjak gledatelja, Å¡to je za prijateljsku utakmicu Å¾upanijskih ligaÅ¡a zasigurno rijetkost. I pri tome nisu zaÅ¾alili.

U prvom poluvremenu igraÄi DraÅ¡kovca svojom su borbenoÅ¡Ä‡u i velikim htijenjem neutralizirali anemiÄnu igru VaraÅ¾dinaca. U igri DraÅ¡kovÄana posebice je briljirao strijelac dvaju pogodaka brzonogi Kavran. U drugom poluvremenu gledatelji su imali priliku gledati potpuno drugaÄiju sliku omjera snaga na terenu. ProbuÄ‘ena Sloboda u potpunosti je preuzela inicijativu na terenu.

U 68 minuti igre kapetan Slobode Knok ne uspijeva realizirati jedanaesterac, Å¡to domaÄ‡in ubrzo kaÅ¾njava pogodkom Debeleca, povisujuÄ‡i svoje vodstvo na 3:1. Pred sam kraj utakmice mladi napadaÄ Slobode-Marlex Å arÄeviÄ‡ prekrasnim udarcem uspijeva smanjiti vodstvo domaÄ‡ina na 3:2. Ljubitelje nogometa sigurno Ä‡e obradovati vijest da momÄad DraÅ¡kovca trenira poznati meÄ‘imurski nogometni internacionalac, bivÅ¡i igraÄ NK Varteksa i Å¡panjolskog premier ligaÅ¡a Real Racinga iz Santadera – Stjepan Hohnjec.

IgraliÅ¡te NK DraÅ¡kovec, Gledatelja: 100

NK DRAÅ KOVEC 3:2 NK SLOBODA-MARLEX

Strijelci: 1:0 Kavran 18 min, 2:0 Kavran 25 min, 3:0 Debelec 71 min, 1:3 Å arÄeviÄ‡ 78 min, 2:3 BudoÅ¡ 82 min

NK DRAÅ KOVEC : Taradi, Å½idov,MlinariÄ‡, BaranaÅ¡iÄ‡, Cmrk, KovaÄ, Turk, Å avora, Kavran, Repalust D., Repalust L. (joÅ¡ su igrali: VaroÅ¡anec,Baksa, JambroviÄ‡,PiÅ¡pek i Debelec)

NK SLOBODA-MARLEX: MihaliÄ‡, Knok, Sambolec K., NovakoviÄ‡, Pomper, NjeÅ¾iÄ‡, HiÅ¾ak, RoginiÄ‡, BudoÅ¡, ÄŒolja, Å arÄeviÄ‡ (joÅ¡ je igrao: HrÅ¡ak)

Navike koje nas Äuvaju od raka

27. veljače 2012.

138

DoruÄak, Å¡etnja ili naÄin prehrane mogu sprijeÄiti ili znantno smanjiti rizik od pojave nekih oblika raka. Prevencija je najsigurniji put do zdravlja.

Redovito doruÄkujte – za 20% manji rizik od raka jednjaka

Ljudi koji preskaÄu doruÄak imaju pet puta veÄ‡e izglede da dobiju karcinom jednjaka nego osobe koje jedu odmah Äim ustanu. Razlog se krije u tome Å¡to hrana neutralizira djelovanje vraÄ‡anja kiseline iz Å¾eluca u jednjak poslije noÄ‡nog sna. Jedno ipak ne treba raditi: ne ispirajte tu kiselinu vruÄ‡im Äajem, jer se time samo iritira jednjak i izaziva mutacije normalnih stanica u zloÄ‡udne. IstraÅ¾ivanja su pokazala da osobe koje piju vruÄ‡ Äaj na prazan Å¾eludac Äetiri puta ÄeÅ¡Ä‡e obolijevaju od raka jednjaka nego ljudi koji viÅ¡e vole mlak ili hladan Äaj.

Jedite ribu svaki drugi dan – za 30% manji rizik od raka Å¾eluca

Redovito konzumiranje ribe smanjuje opasnost od raka debelog crijeva, Å¾eluca i jednjaka za 30 do 50 posto, a moÅ¾e smanjiti i rizik od raka dojke. Tajna je u tome Å¡to riblje ulje sniÅ¾ava razinu arahidonske kiseline, koja u kombinaciji s drugim kemijskim tvarima u tijelu uzrokuje rak.

Bacite cigarete – za 90% manji rizik od raka pluÄ‡a

Ova konstatacija nije nikakvo iznenaÄ‘enje jer se zna da je puÅ¡enje uzrok raka pluÄ‡a u 80 posto sluÄajeva. ÄŒim prestanete izlagati svoj organizam kancerogenim tvarima u duhanu, smanjujete rizik od bolesti.

Poslije pet do 10 godina od trenutka kada ste bacili cigarete, taj rizik ste smanjili za 90 posto, Äak i ako ste puÅ¡ili do srednjih godina. Prestanak puÅ¡enja takoÄ‘er dramatiÄno sniÅ¾ava rizik od raka usne Å¡upljine, grla, dojke, grliÄ‡a maternice, Å¾eluca, mjehura, bubrega, guÅ¡teraÄe i krvi.

Å etajte dnevno barem pola sata – za 50% manji rizik od raka debelog crijeva

RaÄuna se svako kretanje, od Å¡etnje po uredu do seksa, poruÄuju znanstvenici AmeriÄkog druÅ¡tva za rak. Rak crijeva trenutno svakodnevno ubija 46 osoba u Velikoj Britaniji. Kretanje ubrzava izbacivanje probavljene hrane iz organizma. BaÅ¡ kao Å¡to voda ispire otrove iz vaÅ¡e mjehura, tako tjelesna aktivnost ubrzava ÄiÅ¡Ä‡enje probavnog trakta.

U borbi protiv raka kretanje je Äarobno oruÅ¾je. Svjetska zdravstvena organizacija kaÅ¾e da je treÄ‡ina sluÄajeva raka dojke, probavnog i bubrega uvjetovana nekretanjem i viÅ¡kom kilograma. Dakle, potrudite se da vjeÅ¾bate pomalo svakog dana, piÅ¡e Blic.

Svakodnevno jedite zeleno i naranÄasto povrÄ‡e – za 50% manji rizik od raka grliÄ‡a maternice

Prema istraÅ¾ivanju znanstvenog tima sa SveuÄiliÅ¡ta Arizone zeleno i naranÄasto povrÄ‡e i voÄ‡e napadaju humani papiloma virus (HPV) koji izaziva rak grliÄ‡a maternice.

Ali nemojte se zaustaviti na zelenom ili naranÄastom: sve vrste voÄ‡a i povrÄ‡a su antikancerogene. StruÄnjaci Äak smatraju da bi se uÄestalost svih vrsta kancera smanjila Äak za 20 posto kada bismo svi jeli najmanje pet porcija voÄ‡a i povrÄ‡a dnevno.

Dojite svoju bebu Å¡to dulje moÅ¾ete – za 11% manji rizik od raka dojke

Dojite svoju bebu 12 mjeseci i smanjit Ä‡ete rizik od raka dojke za 11 posto. Svaka sljedeÄ‡a beba smanjuje taj rizik za joÅ¡ 7 posto. ObjaÅ¡njenje ove pojave najvjerojatnije leÅ¾i u tome Å¡to se tijekom dojenja sniÅ¾ava razinu estrogena (mnogi tumori povezani s visokom koncentracijom estrogena). MoguÄ‡e je da dojenje mijenja sastav Ä‡elija dojke, zbog Äega one postaju otpornije na kancerogene promjene. U svakom sluÄaju, dojenjem ne Å¡titite samo sebe, veÄ‡ i svoje kÄ‡eri: istraÅ¾ivanja pokazuju da Å¾ene koje su sisale imaju trostruko manji rizik da obole od raka dojke od onih koje su kao bebe hranjene umjetnim mlijekom.

I, naravno, podrazumijeva se da dojke treba redovito provjeravati i opipavati da biste na vrijeme primjetile ÄvoriÄ‡e ili zadebljanja kojih tu ranije nije bilo.

Pijte dosta vode – za 50% manji rizik od raka mjehura

To je najjednostavniji oblik prevencije koji je dosad otkriven. Iza tog magiÄnog djelovanja vode krije se prosto objaÅ¡njenje: voda spira kancerogene tvari iz organizma. Time se smanjuje vrijeme kontakta kancerogenih tvari sa stijenkom mjehura. Najbolji uÄinak se postiÅ¾e ako 10 ÄaÅ¡a vode rasporedite na cijeli dan. Iako vas i druge vrste tekuÄ‡ine mogu zaÅ¡tititi, lijeÄnici ipak preporuÄuju prvenstveno vodu, jer ne sadrÅ¾i toksine i kalorije. Uostalom, viÅ¡ak kalorija je joÅ¡ jedan faktor rizika za nastanak raka.

Uzimajte antibebi pilule – za 50% manji rizik od raka jajnika

Ako pijete kontracepcijske pilule duÅ¾e od pet godina, rizik od raka jajnika vam se smanjuje za 50 posto. Razlog je zaustavljanje ovulacije, a broj ovulativnih ciklusa kod Å¾ene povezan je s rizikom raka jajnika. RoÄ‘enje djeteta smanjuje taj rizik za 40 posto iz istog razloga. Kontracepcijske pilule takoÄ‘er smanjuju opasnost od endometrijskog karcinoma i raka crijeva za 20 posto.

www.vzaktualno.hr

Teško ozlijeÄ‘ena dva muškarca

27. veljače 2012.

159

Tijekom proteklog vikenda na podruÄju MeÄ‘umirske Å¾upanije dogodile su se dvije nesreÄ‡e sa teÅ¡ko ozlijeÄ‘enim osobama.

Na Å¾upanijskoj cesti izmeÄ‘u Slakovca i Dunjkovca, 24. veljaÄe, 58 – godiÅ¡nji vozaÄ neregistriranog mopeda prevernuo se i zadobio teÅ¡ke ozljede. On se naime nije kretao obiljeÅ¾enom prometnom trakom te je siÅ¡ao izvan kolnika i nastradao.

OzlijeÄ‘eni vozaÄ je vozilom Hitne medicinske pomoÄ‡i prevezen u Å½upanijsku bolnicu ÄŒakovec gdje je utvrÄ‘eno da je teÅ¡ko ozlijeÄ‘en, pa je zadrÅ¾an na lijeÄenju na Odjelu intenzivne skrbi.

Na kolniku Å¾upanijske ceste izmeÄ‘u naselja Toplice sveti Martin i GradiÅ¡Äak, 25. veljaÄe, 50-godiÅ¡njak iz GradiÅ¡Äaka se nije kretao obiljeÅ¾enom prometnom trakom koja se proteÅ¾e uz desni rub kolnika, zbog Äega je automobilom siÅ¡ao van kolnika i udario u zemljanu kosinu cestovnog jarka.

OzlijeÄ‘eni vozaÄ je prevezen u Å½upanijsku bolnicu ÄŒakovec gdje je utvrÄ‘eno da je teÅ¡ko ozlijeÄ‘en pa je zadrÅ¾ana na lijeÄenju na Odjelu kirurgije. Alkotestiranjem je utvrÄ‘eno da bio pod utjecajem alkohola u koliÄini od 1,59 promila.

www.vzaktualno.hr

"Do rujna Ä‡emo popuniti 75 posto TC-a Lumini"

27. veljače 2012.

148

Na proÅ¡lotjednom domjenku koji je u TC-u Lumini okupio trenutne i potencijalne zakupnike ovog shopping centra smjeÅ¡tenog u Gornjem Knegincu kraj VaraÅ¾dina, razgovarali smo s predstavnikom norveÅ¡kih investitora Eirikom Forthunom koji nam je ispriÄao koliko su zadovoljni razvojem TC-a Lumini i o planovima za narednu godinu.

Jeste li zadovoljni trenutnom koncepcijom TC-a Lumini poÅ¡to je centar otvoren doslovce bez trgovina? Naime, unatoÄ tome, kako saznajemo, mnogo posjetitelja dolazi i zainteresirani su za sadrÅ¾aje koje centar trenutno pruÅ¾a.

– U otvorenje Lumini centra krenuli smo u prosincu proÅ¡le godine, tj. u sezoni blagdana, samo sa Cinestarom i Stadium kuglanom iako ta dva lokala zauzimaju samo 15 posto povrÅ¡ine centra, ali cilj je da se u slijedeÄ‡ih devet mjeseci otvori i popuni izmeÄ‘u 75 i 100 posto prostora. Pozitivno smo iznenaÄ‘eni posjetom centra poÅ¡to, unatoÄ Äinjenici da je samo 15 posto prostora iznajmljeno, imamo u prosjeku 50.000 posjetitelja mjeseÄno. To nam govori da smo napravili dobru stvar. No cilj joÅ¡ nismo postigli, ali kako mi u NorveÅ¡koj kaÅ¾emo – gradimo kamen po kamen i polako se pribliÅ¾avamo Å¾eljenom cilju. Feedback o kvaliteti ponude i imidÅ¾u Luminija je izuzetno pozitivan i od strane zakupnika i od strane posjetitelja, te samo napredujemo u pozitivnom smjeru.

Kako napreduju pregovori s ostalim zainteresiranim zakupnicima?

Ima ih dosta koji su veÄ‡ dogovoreni, a s dosta njih joÅ¡ traju pregovori. Mnogi od njih Äekaju da vide u kojem Ä‡e smjeru iÄ‡i razvoj centra. ProÅ¡le je godine bilo izrazito teÅ¡ko pregovarati s njima jer nismo ostvarili mnogo zadanih cijeva, pa je bilo teÅ¡ko probiti zid, no nakon otvorenja put je mnogo lakÅ¡i. Zakupnici su zadovoljniji i vide moguÄ‡nost joÅ¡ veÄ‡eg napretka, te vjeruju da moÅ¾emo postiÄ‡i zadane ciljeve. PriÄa se mijenja iz tjedna u tjedan, ali plan je otvorenje 50 posto trgovina u travnju, tj. 75 posto do rujna ove godine, dok Ä‡e zadnjih 20 posto biti najjednostavnije popuniti. U slijedeÄ‡oj fazi pridruÅ¾uju nam se B Hyperr supermarket, T Com, DM Markt te Fornetti.

Å to kaÅ¾ete na konkurenciju, npr. najavljeni City Point VaraÅ¾din?

Malo konkurencije je uvijek dobro, ali smatram da je podruÄje VaraÅ¾dina premalo za viÅ¡e velikih shopping centara. Trenutno smo u potpunosti posveÄ‡eni Luminiju i popunjavanju prostora, te razvoju naÅ¡e konkurentnosti, ali konkurenciji naravno Å¾elimo sve najbolje.

Koja su oÄekivanja, a koja planovi?

Trenutno smo u fazi razvoja, ova godina je godina kada neÄ‡emo postiÄ‡i veliku zaradu i toga smo svjesni. Gradimo i kreiramo Lumini korak po korak. Iako proces nije bio uobiÄajen zbog ekonomske krize, te smo krenuli u rad bez minimalne 50 postotne popunjenosti lokala, odluÄili smo se na taj riskantan potez i sada je veÄ‡ vidljivo da smo na dobrom putu. Vjerujemo u ono Å¡to radimo, a pozitivan feedback zakupnika i posjetitelja nam daje energiju. Sada imamo i financijsku snagu da posao odradimo do kraja. Veselimo se 2013. godini jer Ä‡e ona, osim financijski joÅ¡ pozitivnija, biti ispunjena sadrÅ¾ajima i dogaÄ‘anjima za sve generacije. U planu je i proÅ¡irenje zone za djecu, tj. dio koji Ä‡e biti namijenjen i starijoj djeci pa i cijelim obiteljima.

www.vzaktualno.hr