Smanjenje doprinosa, poticanje pozitivnog neto izvoza, rasterećenje postojeće nelikvidnosti, osiguranje tekuće likvidnosti te okupljanje u zajednice ponuditelja kroz javnu nabavu, samo su neke od mjera koje je pripremilo Ministarstvo gospodarstva pripremilo u svojoj “Inicijativi očuvanja i osiguranja održivog razvoja sektora tekstilne, odjevne i kožne industrije” s primjenom ključnih mjera na sektore prerade drva i proizvodnje namjeÅ¡taja, a koje bi mogle značajno pomoći tradicionalnom industrijskom bazenu sjeverozapadne Hrvatske.

Mjere namijenjene navedenim prerađivačkim industrijama detaljnije je prezentirala jedina saborska zastupnica iz varaždinske županije i zamjenica gradonačelnika Varaždina Natalija Martinčević na današnjoj konferenciji za novinare koju je sazvala kako bi birače obavijestila o svojim aktivnostima i potakla ih na komunikaciju.

Pritom je podsjetila kako je pad investicija u posljednje tri godine iznosio 30 posto što je jasno ukazivalo na nužnost potpune promjene smjera gospodarske politike. Kako je istakla, najveće varaždinske tvrtke iz sektora prerađivačke industrije, Varteks i VIS, su također uključene u inicijativu te da zajednički rade na navedenim mjerama. Osim toga, Martinčević je spomenula kako je razgovarala i s direktorom VIS-a, Davorom Pataftom čije će ideje zajednički ugraditi u mjere.


– Program Ministarstva gospodarstva kroz ovaj proračun iznosi opsežan plan za brz i učinkovit oporavak gospodarstva s cijelim nizom mjera za povećanje konkurentnosti, kao osnovnog problema hrvatskog gospodarstva. Uz to uključuje i sustavni pristup privlačenju i poticanju investicija, učinkovito koriÅ¡tenje sredstava pretpristupne pomoći i strukturnih instrumenata kohezijske politike EU – kazala je Martiničević.

Osvrnula se i na prijedlog Proračuna za 2012. godinu naznačivši kako je isti po prvi put u povijesti hrvatske države bilježi i realni i nominalni pad.

– Vlada je s ovim proračunom imala vrlo zahtjevan zadatak s jedne strane uspostaviti fiskalnu ravnotežu i zapravo dovesti fiskalni sustav u realne okvire, a s druge strane otvoriti prostor i stvoriti preduvjete za gospodarski oporavak kroz pokretanje investicijskog ciklusa i poboljÅ¡anja uvjeta poslovanja – rekla je te kao direktne pomoći gospodarstvu izdvojila smanjenje administrativnih nameta na vodni doprinos, Å¡ume i spomeničku rentu, jačanje baze neoporezivanjem reinvestirane dobiti.

Naznačila je kako skup navedenih mjera ima efekt 4 do 5 milijardi kuna izravno u gospodarstvo. Kao direktnu pomoć poduzetnicima i obrtnicima izdvojila je ne obavezu upisivanja u registar obveznik do iznosa od 230.000,00 kuna umjesto dosadašnjih 85.000 kuna čime im znatno pojeftinjuje poslovanje.

Mjere za oporavak:
Konkurentnost sektora  ostvariti kroz:

1. Smanjenje doprinosa

– PodrÅ¡ka očuvanju zaposlenosti kroz troÅ¡kovno rasterećenje gospodarskih subjekata putem smanjenja doprinosa vezanih uz bruto plaću.

– Trenutni rashod za proračun ca 258.000 mil kn ali izbjegavanje direktnih troÅ¡kova (naknade za nezaposlene na Zavodu za zapoÅ¡ljavanje, trajni gubitak poreza i doprinosa nezaposlenih) i indirektnih troÅ¡kova (smanjenje osobne potroÅ¡nje za osobe koje će biti nezaposlene,  sufinanciranje ponovnog zapoÅ¡ljavanja nezaposlenih)

2.  Poticanje pozitivnog neto izvoza

-podrška očuvanju zaposlenosti i izvoza putem poticanja aktivnosti s pozitivnim neto efektom

– predmet poticanja je neto izvoz tj. odnos vrijednosti izvoza i uvoza

– poticanje putem dodatne financijske potpore temeljem postotnog iznosa za vrijednost neto izvoza

-stabilizacija i jačanje likvidnosti

3.  Rasterećenje postojeće nelikvidnosti

– omogućavanje stabilizacije poslovanja kroz rasterećenje akumuliranih dugova

– aktivnosti: privremeno/trajno preuzimanje / kupnja nekretnina ili privremeno preuzimanje /dokapitalizacija vlasničkih udjela u tvrtkama koje imaju poteÅ¡koće a strateÅ¡ki su važne i imaju Å¡anse kroz poslovni model stabilizirati poslovanje

4. Osiguranje tekuće likvidnosti

– omogućiti stabilizaciju i nastavak poslovanja kroz osiguranje sredstava radnog kapitala

– instrumenti: HABOR, garancijski programi HAMAG, Fondovi za gospodarsku suradnju  – kreditne linije , Investicijski Industrijski Fond, Nekretninski fond

5. Javna nabava

– poticanje gospodarskih subjekata na okupljanje u zajednice ponuditelja koja imaju sinergijske učinke u postupcima javnih nabava       

Martinčević se osvrnula i na već uspjeÅ¡no realizirane projekte, čiji je inicijator i bio HNS, a koji bi uskoro trebali u zaživjeti i na državnoj razini. Podsjetila je kako je riječ poticanju programa javno privatnog partnerstva te uvoÄ‘enju besplatnog prijevoza za sve srednjoÅ¡kolce u Hrvatskoj, koji se oboje već niz godina uspjeÅ¡no provode u Varaždinskoj županiji. Pritom je za JPP naznačila kako može dati zamah posrnulim graÄ‘evinskim tvrtkama, spriječiti njihovo daljnje propadanje i otpuÅ¡tanje radnika, ali je važan i za cijeli niz industrija i djelatnosti koje se vežu uz gradnju i obnovu, dok je za prijevoz srednjoÅ¡kolaca istaknula rezultate poput značajno većeg upisa djece u srednje Å¡kole, drugačije strukture upisa, povećanje broja gimnazijalaca, ali i veliku pomoć obiteljima kroz rasterećenje od troÅ¡kova putnih karata.       

– Riječ je o velikoj socijalnoj mjeri jer je cijena karata u iznosu od 800 do 1.300 kuna previsoka, posebice ukoliko u obzir uzmete da je prosječna plaća 3.700 kuna. Možete zamisliti koliko je to udar na džep roditelja, a na ulazu u EU ne smijemo dozvoliti da nam se djeca ne mogu upisati srednju Å¡kolu zbog nedostatka novca – zaključila je Martinčević.

Na pitanje da li prima li plaću iz državnog ili iz gradskog proračuna, pošto obnaša funkcije na obje razine, Martinčević je odgovorila da dobiva isključivo saborsku plaću, bez ikakvih troškova na račun Grada Varaždina.

– Treba početi od svog primjera i ja sigurno neću uzimati ni one naknade koje su moji prethodnici, koji su takoÄ‘er bili zastupnici u Saboru, uzimali – odgovorila je Martinčević.


www.vzaktualno.hr/MG