travanj 2013. – Stranica 37

Prva HMNL 21. kolo: NM Reflex – Split 4:4

13. travnja 2013.

356

Arhiva

MalonogometaÅ¡i Novog Marofa u dramatiÄnoj i moÅ¾da presudnoj utakmici protiv Splita, nisu uspjeli osvojiti tri boda koja bi im osigurala opstanak. Znalo se unaprijed da Ä‡e, u psiholoÅ¡kom smislu, to biti jako teÅ¡ka utakmica. SpliÄ‡anima je takoÄ‘er voda doÅ¡la do grla, znali su da moraju dati sve od sebe kako bi izvukli barem bod koji im produÅ¾uje nadu u ostanak, a u tome su u konaÄnici i uspjeli.

PoÄelo je odliÄno. Marof je vodio je nakon poluvremena 3:1, promaÅ¡io nakon toga dva â€žzicera“ i gosti su tada uspjeli okrenuti rezultat i povesti 3:4. Nakon toga Marof vadi vratara i uspijeva izjednaÄiti, a deset sekundi prije kraja promaÅ¡iti pobjedu.

Å teta jer sada, da bi ostali u ligi, moraju u posljednjem kolu osvojiti barem bod u Petrinji, Å¡to sportski direktor Drago Äakmanec smatra gotovo nemoguÄ‡om misijom.

– NeÄ‡u reÄ‡i da sam pesimista, ali mi se u Petrinji nemamo Äemu nadati. Dobro poznajem psihu mojih igraÄa i kada vam kaÅ¾em da smo u cijelom ovogodiÅ¡njem prvenstvu sa gostovanja donijeli samo jedan bod (protiv Murtera 4:4 op.a.) onda sam vam sve rekao. Neki moji igraÄi opet su se ponjeli neodgovorno. Dan prije ovako vaÅ¾ne utakmice igrali su veliki nogomet i potroÅ¡ili se maksimalno. Kako onda mogu oÄekivati od njih da budu koncentrirani i spremni za presudni dvoboj sa Splitom? Ponavljam, joÅ¡ uvijek nije sve izgubljeno, igraÄi tvrde da Ä‡e osvojiti bodove protiv PetrinjiÄice, ali ja sam predugo u ovom poslu da ne bih znao da je to Äista utopija – rekao je priliÄno deprimirani sportski direktor Drago Äakmanec.

MarofÄanima dakle u posljednjem kolu, koje na rasporedu 26. travnja, u Petrinji protiv PetrinjÄice treba bod da bi osigurali ostanak u ligi. Iako je Äakmanec pesimistiÄan, nada ipak umire posljednja.

Ostali rezultati 21. kola: Osijek – Novo vrijeme 1:4, Vrgorac – PetrinjÄica 7:2, Nacional – Alumnus 2:3, Murter – Solin 3:0, MejaÅ¡i – Kijevo 3:5.

Poredak: 1. Nacional 43, 2. Vrgorac 40, 3. Kijevo 38, 4. Murter 35, 5. Alumnus 35, 6. Novo vrijeme 33, 7. Solin 28, 8. Osijek 26, 9. Novi Marof 23, 10. PetrinjÄica 21, 11. Split 20, 12. MejaÅ¡i 18.

www.vzaktualno.hr

U nedjelju biramo 12 Europarlamentaraca

13. travnja 2013.

725

Arhiva

Sutra, u nedjelju 14. travnja, oÄekuju nas prvi izbori na kojima Ä‡emo izabrati 12 predstavnika koji Ä‡e Hrvatsku zastupati u Europskom parlamentu, kada poslije 1. srpnja 2013. godine postanemo 28. zemlja Älanica Europske Unije.

No, sutraÅ¡nji se izbori u mnogoÄemu razlikuju od svih dosadaÅ¡njih.

Isti su samo po tome Å¡to Ä‡emo izaÄ‡i na uobiÄajena glasaÄka mjesta rasporeÄ‘ena prema mjestu stanovanja i u vremenu od 7 do 19 sati moÄ‡i dati glas za one koje smo odluÄili zaokruÅ¾iti na glasaÄkom listiÄ‡u.

U Äemu je razlika i kako se glasa za Europski parlament?

Glasamo na glasaÄkom listiÄ‡u na kojem su navedene liste kandidata. Cijela Hrvatska u ovom je sluÄaju jedna izborna jedinica, a biraÄi mogu glasovati samo jedanput i samo za jednu listu kandidata.

Razlika u odnosu na parlamentarne izbore jest Å¡to Ä‡e biraÄi uz izbornu listu stranke, moÄ‡i glasovati i za jednog od kandidata s te liste.

GlasaÄ moÅ¾e i samo parcijalno iskoristiti svoje glasaÄko pravo na naÄin da zaokruÅ¾i samo redni broj ispred naziva liste, tada Ä‡e glas dobiti samo lista. MoÅ¾e isto tako odluÄiti glas dati samo kandidatu, pa Ä‡e se uzeti da je glas dao i za listu i za kandidata kojeg je zaokruÅ¾io.

Kada je glasaÄki listiÄ‡ vaÅ¾eÄ‡i?

Ukoliko glasaÄ samo zaokruÅ¾i redni broj ispred naziva liste, a nije dao preferirani glas kandidatu, glasaÄki listiÄ‡ je vaÅ¾eÄ‡i.
Ako je preferirani glas zaokruÅ¾en za dva ili viÅ¡e kandidata na istoj listi glasaÄki listiÄ‡ je vaÅ¾eÄ‡i u odnosu na glas za listu, bez obzira na to da li je redni broj ispred te liste zaokruÅ¾en ili ne, ali u tom sluÄaju se glasovi za kandidate neÄ‡e priznati.
Ukoliko je glasaÄ odabrao dva ili viÅ¡e kandidata na istoj listi, glasaÄki listiÄ‡ je vaÅ¾eÄ‡i u odnosu na glas za listu.
Ako se glasuje za kandidata s odreÄ‘ene liste, a nije zaokruÅ¾en redni broj ispred te liste, tada glasaÄki listiÄ‡ vrijedi i za listu i za kandidata s te liste.
Ukoliko je glasaÄ dao preferirani glas za kandidate s razliÄitih lista i zaokruÅ¾io redni broj ispred jedne od tih lista, glasaÄki listiÄ‡ vrijedi za listu, kao i za preferirani glas s liste, ukoliko je na toj listi zaokruÅ¾en samo jedan preferirani glas.

Sve ostale detalje u sluÄaju nedoumica rado Ä‡e pojasniti duÅ¾nosnici na biraÄkim mjestima.

Prve nesluÅ¾bene rezultate provedenih izbora za hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu DrÅ¾avno Ä‡e izborno povjerenstvo predstaviti u nedjelju 14. travnja 2013. godine u ponoÄ‡, na konferenciji za medije.

www.vzaktualno.hr

HUP je udruga opasnih namjera!

12. travnja 2013.

980

Arhiva

– U juÄeraÅ¡njoj sam izjavi predstavnika Hrvatske udruge poslodavaca Äuo da je nova hrvatska minimalna plaÄ‡a, poveÄ‡ana za 170 kuna – dakle sa 2,814 na 2,984 kune, previsoka minimalna plaÄ‡a. Ja sada ovdje javno izjavljujem da je HUP udruga opasnih namjera, i da su kapitalisti, koji tvrde da je ta minimalna plaÄ‡a previsoka, kapitalisti opasnih namjera i nepoÅ¾eljni u Hrvatskoj!

Naime, o Äemu se radi? Iznos od 2,800 kuna predstavlja 34% prosjeÄne plaÄ‡e i poveÄ‡ani iznos minimalne plaÄ‡e za tih 170 kuna Äak i ne predstavlja punih 37% prosjeÄne plaÄ‡e. Kada minimalna dosegne nivo od 50% prosjeÄne plaÄ‡e, tada moÅ¾emo govoriti o dohodovnoj jednakosti – govori Å¡ef laburista Dubravko Lesar.

– Sve Europske institucije i meÄ‘unarodna organizacija rada upozoravaju i pozivaju Vlade drÅ¾ava da minimalnu plaÄ‡u diÅ¾u postupno do 50%. Mi smo s poÄetnih 39% pali na 34% i sada pokuÅ¡avamo to diÄ‡i na 37%, a HUP javno protestira protiv toga. To nije niÅ¡ta drugo nego ugroÅ¾avanje stabilnosti socijalnog sustava Hrvatske – opominje Lesar.

KomentirajuÄ‡i tijek izborne kampanje za Europski parlament, Lesar je optuÅ¾io medije za bojkotiranje kampanje objaÅ¡njavajuÄ‡i to odlukom vlasnika medija ili urednika na koju se ne moÅ¾e utjecati.

– VladajuÄ‡a koalicija Å¾eli Å¡to manji izlazak biraÄa. Zato i nisu prihvatili naÅ¡ prijedlog da izbori budu na isti dan kada i prvi krug lokalnih izbora, Å¡to bi znaÄilo i veÄ‡i izlazak. Hrvatska radiotelevizija kao javni servis pratila je kampanju na programu koji ne moÅ¾e pratiti 60 posto graÄ‘ana ove zemlje. Gospodin Radman, koji je to oÄito odluÄio, upropastio je zadnje ostatke javnog medija u Hrvatskoj. Po prvi puta zbog izbornog modela graÄ‘ani odabiru listu, ali i ono najvaÅ¾nije – odabiru jednu osobu od 12 za koju smatraju da je najbolja, najsposobnija i najvjerodostojnija za predstavljanje interesa Hrvata i Hrvatske u Europskom parlametu. Taj izborni model zaista graÄ‘anima daje straÅ¡nu snagu, pa pozivam sve da iskoriste tu Å¡ansu. Ako se pokaÅ¾e veÄ‡i interes graÄ‘ana, odnosno veÄ‡a izlaznost na Izbore, mi Ä‡emo inzistirati da takav izborni model uvedemo i za hrvatski Sabor – zakljuÄio je Dragutin Lesar za prijepodnevnog druÅ¾enja s VaraÅ¾dincima uoÄi preksutraÅ¡njih Izbora za Europski parlament.

www.vzaktualno.hr/A.G.

Klinci obiljeÅ¾avaju stotu obljetnicu Šegrta HlapiÄ‡a

12. travnja 2013.

276

Arhiva

MaliÅ¡ani iz djeÄjeg vrtiÄ‡a VaraÅ¾din i njihovi vrÅ¡njaci iz vrtiÄ‡a Zeko ukljuÄili su se u akciju “Od Äudnovatog do Äudesnog: sto godina ÄŒudnovatih zgoda Å¡egrta HlapiÄ‡a”, koja ima za cilj u Å¡to veÄ‡oj mjeri djeci pribliÅ¾iti trenutak proÅ¡losti od prije stotinu godina.

Å to su sve maliÅ¡ani nauÄili o starim, sad veÄ‡ gotovo izumrlim obrtima, pokazali su malom izloÅ¾bom koja je postavljena danas u izlozima na srediÅ¡njem varaÅ¾dinskom Trgu kralja Tomislava.

Ravnateljica djeÄjeg vrtiÄ‡a VaraÅ¾din Jasenka Husnjak kazala je kako se ovaj projekt provodi na drÅ¾avnoj razini, a u VaraÅ¾dinu je u njega ukljuÄeno 150-tero djece, puno odgojitelja, dva pedagoga i dva ravnatelja s koordinatoricom projekta Anom KrÄar VelimiroviÄ‡.

– Ovo nam je prekrasna prilika da na varaÅ¾dinskom Korzu uz poÄetak proljeÄ‡a i dolazak lijepih i sunÄanih dana svim graÄ‘anima VaraÅ¾dina pokaÅ¾emo Å¡to je to rad na projektima i kako edukativan on moÅ¾e biti za djecu, njihove roditelje ali i za odgojitelje. U projekt “Od Äudnovatog do Äudesnog”, osim obljetnice vezane uz HlapiÄ‡a, ukljuÄeni su i stari zanati i obrti, koji ukljuÄuju mlinarstvao, koÅ¡araÅ¡tvo, rad s trstikom, rad na zemlji i s prirodnim materijalima, odnosno sve ostalo u Å¡to smo mi na ovaj naÄin htjeli ukljuÄiti djecu. Razgledate li ih, vidjet Ä‡ete kako su izraÄ‘ivali predmete od rogoza, kako je nastajala tkanina ili kako su se nekada mljele Å¾itarice – kazala je Jasenka Husnjak.

PoÄetak izloÅ¾be obiljeÅ¾en je neformalno, a djeci se pridruÅ¾io i varaÅ¾dinski gradonaÄelnik Goran HabuÅ¡.

– GradonaÄelnik je danas oko djece i moram primijetiti da nam Korzo odmah Å¾ivne kada ovamo doÄ‘u naÅ¡i najmlaÄ‘i od veselja i od posebnih emocija! Predstavili su svoj rad u izlozima na trgu koji su radili proteklih nekoliko mjeseci s odgajateljicama u vrtiÄ‡u. Drago mi je da ovdje ima nekih naÅ¡ih tradicionalnih obrta poput pletarstva ili tekstila, to samo dokazuje da djeÄja maÅ¡ta i kreativnost nema granica – naglasio je HabuÅ¡, dodavÅ¡i kako ovakve projekte u svakom sluÄaju treba poticati.

www.vzaktualno.hr/A.G.

ZapeÄatite svoj stil jedinstvenim lusterom!

12. travnja 2013.

279

Arhiva

Odabir lustera, plafonjere ili lampe za osvjetljavanje prostora posljednji je peÄat stila onog tko ureÄ‘uje prostor. Bez obzira u kojem je stilu, obliku ili boji, luster Ä‡e uvijek privlaÄiti pozornost i biti fokusna toÄka prostora.

Luster ne sluÅ¾i samo kao rasvjetno tijelo u prostoru, on je i bitan dio ukupne dekorativne priÄe, a Äesto moÅ¾e posluÅ¾iti i kao glavna “muza” prema kojoj Ä‡ete urediti i ostatak svog prostora.

Jasno da Ä‡ete odabrati luster koji daje dovoljno svjetla (prave boje) vaÅ¡oj prostoriji, no moÅ¾ete ga kombinirati s lampama koje mogu biti u funkciji u isto vrijeme kad i luster, ali i dok je luster ugaÅ¡en.

Svakako pripazite da vam luster ne bude previsoko ili prenisko postavljen. Omjer razmaka primjerice blagovaonskog stola i lustera je oko 70 cm.

Staklo ne mora biti jedini materijal od kojeg je luster izraÄ‘en. Ove sezone posebno su popularni lusteri od drveta, plastike, kombinirani materijali, a atraktivni su i oni od papira ili hand made lusteri. Boja lustera najÄeÅ¡Ä‡e je u kombinaciji s tonovima boje zida.

common.csnstores.com

Luster daje vrlo bitnu dimenziju stilu ureÄ‘enja interijera, pa svakako mora biti u skladu sa ostatkom dekora, ali i sadrÅ¾avati odreÄ‘enu jedinstvenu notu. Ne zaboravite, svatko tko uÄ‘e u vaÅ¡ dom, prvo Ä‡e primijetiti upravo ovaj komad dekoracije, pa zaÅ¡to ne bi tako odmah na prvu oduÅ¡evili sve svoje goste?!

Evo nekoliko naÅ¡ih kreativnih prijedloga…

www.timeout.hr

UtrÄite u ultramaraton sa Ivanom JelaviÄ‡em

12. travnja 2013.

304

Arhiva

Nakon uspjeÅ¡no odrÅ¾ane prve trke na Mljetu, Udruga Planet Zemlja poziva na sudjelovanje u drugoj od osam dvanaestsatnih ultramaratonskih trka Earth Run Hrvatska. Trka Ä‡e se odrÅ¾ati u VaraÅ¾dinu, na Å¡etaliÅ¡tu Vatroslava JagiÄ‡a, sa startom u subotu, 13. travnja u 8.00 sati, a zavrÅ¡etkom u 20.00 sati.

Cijelu trku Ä‡e istrÄati Ivan JelaviÄ‡, poznati hrvatski maratonac i dragovoljac Domovinskog rata, a na licu mjesta mu se, u vrijeme kad to poÅ¾ele, mogu pridruÅ¾iti i zainteresirani VaraÅ¾dinci i trÄati s njim dionicu koju poÅ¾ele. NajmlaÄ‘i VaraÅ¾dinci i trkaÄi iz varaÅ¾dinskih klubova pozvani su da mu se organizirano pridruÅ¾e u 10 sati. Za sudjelovanje u trci nije potrebna prethodna najava niti posebne vjeÅ¡tine, svatko se moÅ¾e prikljuÄiti i trÄati u svojem tempu i sukladno svojim sposobnostima. Trka nije natjecateljskog karaktera.

Ivanu ove 12 satne trke sluÅ¾e kao dobra priprema za veliki pothvat koji ga oÄekuje. Naime, on Ä‡e nastojati istrÄati svih 2700 km trke Earth Run Europe i to u 27 dana. Svakodnevno Ä‡e trÄati prosjeÄno 101 km.

Drugom ultramaratonskom trkom, za koju je odabran grad VaraÅ¾din, promovira se nacionalni park Kornati koji je partner u ovoj akciji. Sudionici trke Ä‡e se na promotivnom Å¡tandu imati prilike informirati o jednom od najljepÅ¡ih arhipelaga u svijetu – Kornatima. VaraÅ¾dinska trka je dio projekta “Trka hrvatskih nacionalnih parkova”, Äiju osnovu Äini ultramaratonska utrka u kojoj odabrani ultramaratonci povezuju europske nacionalne parkove.

Glavni cilj projekta je usmjeriti javnosti paÅ¾nju na globalno ekoloÅ¡ko stanje i potaknuti graÄ‘ane na preuzimanju odgovornosti za oÄuvanje onoga Å¡to pripada svima – planet zemlje. TakoÄ‘er, jedan od ciljeva projekta je promocija hrvatske kao zemlje nacionalnih parkova, ekoloÅ¡ki orijentirane drÅ¾ave, zemlje ekoloÅ¡ke buduÄ‡nosti i poÅ¾eljne turistiÄke destinacije.

Proslava plesa na varaÅ¾dinskom Korzu

12. travnja 2013.

269

Arhiva

U VaraÅ¾dinu Ä‡e se i ovog 29. travnja slaviti Svjetski dan plesa. Pod parolom Go out and dance! dogaÄ‘anje Ä‡e organizirati Dani suvremenog plesa na inicijativu mreÅ¾e Nomad dance academy Hrvatska, a pozvani su svi koji vole ples.

Od 17 do 19 sati tog Ä‡e se ponedjeljka na varaÅ¾dinskom korzu plesati, a u 18 sati izvest Ä‡e se simboliÄni â€žskok za ples“. Plesom i skokom proslavit Ä‡e se u Äak sedam hrvatskih gradova simultano – Zagrebu, Karlovcu, Zadru, Splitu, Rijeci, PoÅ¾egi i VaraÅ¾dinu. TakoÄ‘er, emitirat Ä‡e se i video snimljen u navedenim gradovima, a u kojem sudjeluju ljudi iz svakodnevice te poznate i javne osobe.

VaraÅ¾dinske plesaÄe za tu je priliku snimio Martin KeretiÄ‡ iz udruge Trash.

Zastoji

Organizatori u VaraÅ¾dinu za sve ljubitelje plesa pripremaju i dodatne sadrÅ¾aje. Na Svjetski dan plesa u varaÅ¾dinskom HNK prikazat Ä‡e se suvremenoplesna predstava Zastoji triju renomiranih zagrebaÄkih autorica Sandre BaniÄ‡ Naumovski, Ane Kreitmeyer i Zrinke UÅ¾binec. Nakon toga, u Kinu Galerija oÄekuje nas projekcija dokumentarnog filma Pina, o njemaÄkoj koreografkinji Pini Bausch, redatelja Wima Wendersa.

Go out and dance! okupit Ä‡e plesaÄe varaÅ¾dinskih plesnih Å¡kola i studija, neovisno o vrsti i stilu plesa koji njeguju. ViÅ¡e o sudionicima proslave i gostima znat Ä‡e se uskoro, a organizatori zahvaljuju plesaÄima te HNK-u VaraÅ¾din i Kinu Galerija na organizacijskoj podrÅ¡ci.

Ovom akcijom NDA HR pokuÅ¡at Ä‡e ukazati na nuÅ¾nost sveukupne promjene razmiÅ¡ljanja o plesu te o njegovoj ulozi u kulturnom Å¾ivotu zajednice otvoreno pozivajuÄ‡i graÄ‘ane na proslavu plesa, slobodu njegovih moguÄ‡nosti te potencijal kreacije koji svako ljudsko tijelo posjeduje.