lipanj 2013. – Stranica 25

Rijetka izloÅ¾ba "Od Stambola do Yokohame"

18. lipnja 2013.

153

Galerijski centar VaraÅ¾din od ovog Ä‡e utorka, 18. lipnja s poÄetkom u 19 sati ugostiti rijetku izloÅ¾bu fotografija pod nazivom – Od Stambola do Yokohame, Viktorijanska fotografija druge polovine 19. st.

Ove fotografije se inaÄe nalaze u Getty Institutu u Los Angelesu, Metropolitan muzeju u New Yorku, Victoria&Albert Muzeju i Imperijalnom muzeju rata u Londonu, Ludwig kolekciji u KÃ¶lnu i tako dalje, a Äetrdesetak fotografija koje stiÅ¾u u VaraÅ¾din dolaze iz dvije privatne zbirke iz Zagreba.

Felice Beato, Wilhelm Hammerschmidt, John Burke, Samuel Bourne, William Baker, Kusukabe Kimbei, Francis Frith, Wiele&Klein, L.F.Fisler imena su fotografa koji su u drugoj polovini 19. stoljeÄ‡a donosili atraktivne fotografije s Bliskog, Srednjeg i Dalekog Istoka. Iza njihovih slika stoji velika osobna odvaÅ¾nost skopÄana s velikim rizicima, a nikako ne treba zapostaviti i tadaÅ¡nju tehnologiju snimanja, razvijanja i umnaÅ¾anja fotografija koja je bila izuzetno sloÅ¾ena.

Njihove fotografije su najÄeÅ¡Ä‡e bile distribuirane u formi albuma koji su danas (ukoliko su cjeloviti) izuzetno cijenjeni.

Wilhelm Hammerschmidt: Kairo

Danas, kada samo znanstvenici znaju za Anglo-Afganistanski rat 1878/80., kada se sa svetog brda Fujijame naziru smog i neboderi Tokija, a u nekadaÅ¡njoj francusko-britanskoj Indokini ljetuju turisti iz NjemaÄke, ove fotografije su autentiÄno svjedoÄanstvo vremena i zbivanja na tom dijelu svijeta. To svjedoÄanstvo nije samo dokument, Å¡to se obiÄno kaÅ¾e za fotografiju, veÄ‡ je u njima sadrÅ¾an duh tog vremena i nekadaÅ¡nje ozraÄje tih tada dalekih krajeva.

Engleski novinari posjetili VaraÅ¾dinsku Å¾upaniju

17. lipnja 2013.

295

Engleski novinari novinskih kuÄ‡a Daily Mirror, Shropshire Star, Star Courier i Southern Daily Echo protekle su nedjelje u organizaciji TuristiÄka zajednice VaraÅ¾dinske Å¾upanije te turistiÄke zajednice grada VaraÅ¾dina, grada Lepoglave i opÄ‡ine Bednja posjetili neke od atraktivnih destinacija na podruÄju Å½upanije.

Novinari su uÅ¾ivali u ljepotama dvorca TrakoÅ¡Ä‡an, posjetili Lepoglavu i divili se lepoglavskoj Äipki i Rangerovim freskama u Å¾upnoj crkvi, te razgledali VaraÅ¾din sa svim njegovim posebnostima.

Posebnu su pozornost posvetili VaraÅ¾dinskim dvoriÅ¡tima, Trgu tradicijskih obrta, EntomoloÅ¡koj zbirci “Svijet kukaca”, a prireÄ‘en im je i mali glazbeni predah uz filmsku glazbu izvedenu na orguljama u varaÅ¾dinskoj katedrali.

– Svoje dojmove novinari Ä‡e prenijeti engleskim Äitateljima, te se u buduÄ‡nosti nadamo veÄ‡em broju engleskih gostiju – poruÄuju iz TZ-a VaraÅ¾dinske Å¾upanije.

www.vzaktualno.hr

Preporuke kako se zaštititi od vruÄ‡ina!

17. lipnja 2013.

159

Toplinski val koji je najavljen za mnoge dijelove Hrvatske tokom ljeta oÄekuje i zasad poÅ¡teÄ‘ene dijelove. Kako bi upozorili na opasnosti velikih vruÄ‡ina, donosimo vam preporuke lokalnih zdravstvenih ustanova:

Rashladite svoj dom

Nastojte rashladiti prostor u kojem Å¾ivite. Mjerite sobnu temperaturu izmeÄ‘u 8.00 i 10.00 sati, u 13.00 sati i noÄ‡u nakon 22.00 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu drÅ¾ati ispod 32Â°C danju i ispod 24Â°C noÄ‡u. To je posebno vaÅ¾no za djecu ili ako ste osoba starija od 60 godina ili ako imate kroniÄne zdravstvene probleme.
Koristite hladniji noÄ‡ni zrak da rashladite svoj dom. Otvorite sve prozore ili rolete tijekom noÄ‡i i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura niÅ¾a (ako je to moguÄ‡e).
Smanjite koliÄinu vruÄ‡eg zraka unutar stana ili kuÄ‡e. Danju zatvorite prozore i rolete (ako ih imate), naroÄito one koji su okrenuti prema suncu. Zatvorite sva umjetna svijetla i Å¡to je viÅ¡e moguÄ‡e elektriÄnih ureÄ‘aja.
Stavite zaslone, draperije, tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce.
Objesite mokre ruÄnike kako bi rashladili zrak u prostoriji. No, nemojte zaboraviti da se time poveÄ‡ava vlaÅ¾nost.
Ako imate ureÄ‘aj za rashlaÄ‘ivanje (air-conditioning) zatvorite vrata i prozore kako ne bi troÅ¡ili viÅ¡e energije nego Å¡to je potrebno.
ElektriÄni ventilatori mogu pruÅ¾iti olakÅ¡anje i osvjeÅ¾enje, ali ako je temperatura iznad 35 ËšC neÄ‡e sprijeÄiti bolesti vezane uz velike vruÄ‡ine. VaÅ¾no je piti dovoljno tekuÄ‡ine.

Klonite se vruÄ‡ine

Sklonite se u najhladniju prostoriju VaÅ¡eg stana/kuÄ‡e, posebno noÄ‡u.
Ako VaÅ¡ stan/kuÄ‡u ne moÅ¾ete drÅ¾ati hladnim, provedite 2-3 sata dnevno u hladnom prostoru (npr. javna zgrada koja je hlaÄ‘ena).
Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.
Izbjegavajte naporan fiziÄki rad. Ako morate naporno raditi Äinite to u najhladnije doba dana, Å¡to je obiÄno u jutro izmeÄ‘u 4.00 i 7.00 sati.
PotraÅ¾ite sjenu.
Ne ostavljajte djecu ili Å¾ivotinje u parkiranom vozilu.

Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekuÄ‡ine

TuÅ¡irajte se ili kupajte u mlakoj vodi.Druga moguÄ‡nost je je zamatanje u hladne mokre ruÄnike, hladiti se mokrom spuÅ¾vom, kupke za noge, itd.
Nosite laganu Å¡iroku svijetlu odjeÄ‡u od prirodnih materijala. Ako idete van stavite Å¡eÅ¡ir Å¡irokog oboda ili kapu i sunÄane naoÄale.
Koristite laganu posteljinu, plahte, po moguÄ‡nosti, bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline.
Pijte redovito i izbjegavajte alkohol i napitke s previÅ¡e kofeina i Å¡eÄ‡era.
Jedite ÄeÅ¡Ä‡e male obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelanÄevinama.

Pomognite drugima

Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji veÄ‡inu vremena provode sami. Osjetljive osobe mogle bi zatrebati pomoÄ‡ tijekom vruÄ‡ih dana.
Razgovarajte o toplinskom udaru s VaÅ¡om obitelji. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti svaki Älan obitelji treba znati koje mjere zaÅ¡tite mora poduzeti.
Ako je netko koga Vi poznajete pod rizikom pomognite mu da dobije savjet i podrÅ¡ku. Starije osobe i bolesnike koji Å¾ive sami treba posjetiti barem jednom dnevno.
Ako uzimaju lijekove, provjerite s lijeÄnikom koji ih lijeÄi kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnoteÅ¾u tekuÄ‡ine u tijelu.
PoloÅ¾ite teÄaj prve pomoÄ‡i kako bi nauÄili Å¡to poduzeti u sluÄaju toplinskog udara i ostalih hitnih stanja. Svatko mora znati kako reagirati.

Ako imate zdravstvene probleme

DrÅ¾ite lijekove na temperaturi ispod 25 ËšC ili u hladnjaku (proÄitajte upute o skladiÅ¡tenju lijeka u uputi o lijeku).
TraÅ¾ite savjet lijeÄnika, ako imate neku kroniÄnu bolest ili uzimate viÅ¡e lijekova.

Ako se Vi ili drugi oko Vas osjeÄ‡aju loÅ¡e

TraÅ¾ite pomoÄ‡ ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoÄ‡, tjeskobu ili ste izrazito Å¾edni i imate jaku glavobolju; Å¡to prije otiÄ‘ite u hladniji prostor i mjerite temperaturu;
Popijte vodu ili voÄ‡ni sok da nadoknadite tekuÄ‡inu;
Smirite se i legnite u rashlaÄ‘enu prostoriju ako imate bolne grÄeve, najÄeÅ¡Ä‡e u nogama, rukama ili trbuhu, Äesto nakon provedenog rada ili vjeÅ¾be u vrlo vruÄ‡em vremenu, pijte tekuÄ‡inu koja sadrÅ¾i elektrolite, a u sluÄaju da grÄevi ostanu prisutni duÅ¾e od jednog sata potrebna je medicinska pomoÄ‡;
Savjetujte se s lijeÄnikom u sluÄaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duÅ¾e traju.
Ako neki Älan VaÅ¡e obitelji ili osobe kojima pomaÅ¾ete imaju vruÄ‡u suhu koÅ¾u ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), grÄeve i/ili su bez svijesti odmah zovite lijeÄnika/ hitnu pomoÄ‡. Dok Äekate na lijeÄnika/hitnu pomoÄ‡ smjestite njega/nju u hladnu prostoriju u vodoravan poloÅ¾a,j podignute mu/joj noge i kukove, odstranite odjeÄ‡u i poÄnite s vanjskim hlaÄ‘enjem, kao Å¡to su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz ventilator i Å¡pricanje koÅ¾e vodom temperature 25–30ËšC. Mjerite temperaturu tijela. Nemojte dati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u boÄni leÅ¾eÄ‡i poloÅ¾aj.

VaÅ¾ni brojevi:

Hitna pomoÄ‡ – 194 (za cijelu Hrvatsku)

Centar 112 djeluje kao jedinstveni komunikacijski centar za sve vrste hitnih situacija.

Dan sporta Fakulteta organizacije i informatike

17. lipnja 2013.

182

U subotu 15. lipnja odrÅ¾an je Dan sporta na Fakultetu organizacije i informatike, popularno nazvanom FOIJADA. Natjecanja su zapoÄela veÄ‡ od 8 sati, a sudjelovalo je oko 400 natjecatelja u 4 sporta: nogomet, hakl koÅ¡arka, odbojka, te po prvi put ove godine i streljaÅ¡tvo.

Konkurencija u svim sportovima je bila velika, a igraÄi su Äitavo vrijeme davali sve od sebe, ne bi li ostvarili pobjedu i ulazak u finale. Ipak, na kraju je poredak od prvog do treÄ‡eg mjesta po pojedinim sportovima izgledao ovako:

Mali nogomet – zlato je osvojila ekipa Vertigo (Ljevak, PeriÄ‡, BuliÄ‡, Halambek, ÄŒaniÄ‡, RadiÄ‡, HrÅ¾ica), srebrne medalje je osvojila ekipa BALAVCI (RodeÅ¡, PunÄec, Å agij, VidaÄek, MatijeviÄ‡, VeÄeriÄ‡, Kostanjevec A.), dok je broncu osvojila ekipa Balavci Jr. (Solar, Kramaci, Kostanjevec M., TurÄin, Strugar, PeÄevski, SpasojeviÄ‡)

Hakl koÅ¡arka – zlato je osvojila ekipa LeteÄ‡i medvjediÄ‡i (PoslonÄec, Å ariÄ‡, MrzleÄki), srebrne medalje je osvojila ekipa Konobar Bago (Musa, TadiÄ‡, Å½aja, MioloviÄ‡), dok je broncu osvojila ekipa Bilo Å¡ta (Boras, ÄŒolak, MijaÄ)

Odbojka – zlato je osvojila ekipa Anonymous (Å paniÄek, GrubeÅ¡iÄ‡, Groznica, Slobodnjak, SuÄiÄ‡, Stunja, Anto), srebrne medalje je osvojila ekipa Skoro sve cure (MarkoviÄ‡, Crnac, Belac, VujiÄ‡, KristanoviÄ‡, LonÄar, BijeliÄ‡), dok je broncu osvojila ekipa (Ne)organizirani (SokaÄ, StarjaÄki, VukeliÄ‡, Erceg, Zovko, ZekiÄ‡, ÄŒerepinko)

StreljaÅ¡tvo – zlato su osvojili studentica Kralj Antonia i student FuraÄ Jurica, dok je od djelatnika najbolji bio PerÅ¡i Nenad

Zanimljiva je bila prijateljska utakmica izmeÄ‘u profesora i studenata FOI-a protiv profesora i studenata iz Osijeka, koja je unatoÄ velikog broja igraÄa FOI-a, zavrÅ¡ila s minimalnom prednoÅ¡Ä‡u u korist gostiju iz Osijeka. Å½enska nogometna ekipa FOI-a odigrala je utakmicu protiv pobjednika malonogometnog turnira. Na zadovoljstvo svih okupljenih gledatelja ostvarile su pobjedu od 4:1.

Bila je to prilika za po prvi puta vidjeti studente Fakulteta u demonstraciji nekih sportova i vjeÅ¡tina kojima se bave studenti ili su u nastavnom programu tjelesne i zdravstvene kulture na FOI-u, poput maÄevanja i street workout.

ProglaÅ¡enjem najboljih ekipa turnira zavrÅ¡io je sportski dio FOI-jade, nakon Äega je prigodna zabava za sve sudionike nastavljena u 3 kafiÄ‡a na StanÄiÄ‡evom trgu (Mea Culpa, SoHo i Sermage).

FOI zahvaljuje svim sudionicima i naravno Äestita pobjednicima!

www.vzaktualno.hr

Ljetna sezona donosi i "ljetne" bolesti!

17. lipnja 2013.

170

Svatko se raduje ljetu, njegovim Äarima i novim pustolovinama, jer ono je ipak najzanimljivije godiÅ¡nje doba. Ono je vrijeme za odmor, uÅ¾ivanje i nove avanture. Odlikuje se lijepim vremenom, vruÄ‡inama, kupanjem, odlascima na more ili bazene, odnosno svim onim stvarima za koje tokom godine nisi naÅ¡ao vremena.

Ljeto odiÅ¡e slobodom i novim dogodovÅ¡tinama, koje Ä‡eÅ¡ zasigurno s puno veselja prepriÄavati svojim prijateljima ili unucima. Ali koliko god je ljeto najiÅ¡Äekivanije godiÅ¡nje doba, ono sa svojim paklenim vruÄ‡inama i visokim temperaturama stvara plodno tlo za razvoj odreÄ‘enih bolesti.

Ljeto na organizam moÅ¾e ostaviti veliki broj negativnih posljedica, poÄevÅ¡i od sunca i opekotina do raznih alergijskih reakcija uzrokovanih morskom soli ili kloriranom vodom u bazenima. KoÅ¾a, kao najveÄ‡i ljudski organ, izloÅ¾ena je nepovoljnim eksternim utjecajima i ovisno o njenom tipu i tvojem imunitetu, mogu se razviti odreÄ‘ena stanja koja Ä‡e ti stvarno ovo ljeto uÄiniti nezaboravnim. Samo Å¡to ga neÄ‡eÅ¡ pamtiti po lijepim stvarima, veÄ‡ po odlascima lijeÄniku, posebice dermatologu.

worldofdiets.com

Evo liste ljetnih bolesti:

1. Alergije – ako stvarno nemaÅ¡ sreÄ‡e, onda ti se moÅ¾e dogoditi da razvijeÅ¡ alergiju na sunce. Ovo je izuzetno neugodna alergija, jer te ona spreÄava u normalnom obavljanju svakodnevnih zadataka. Ali svejedno nije razlog za oÄajavanje, jer se ovo stanje moÅ¾e regulirati pod vodstvom dermatologa.

2. Kontakt s biljem – svatko voli odlaske u prirodi i valjanje po hladnoj travi, ali kod nekih se moÅ¾e razviti fitofotodermatitis, odnosno svrbeÅ¾ i peÄenje na mjestima gdje je trava doÅ¡la u kontakt s koÅ¾om. Kod malo teÅ¾ih sluÄajeva moÅ¾e doÄ‡i do gorih simptoma, odnosno pojave velikih mjehura, koje nikako ne smijeÅ¡ probuÅ¡iti. Ovo stanje zahtjeva intervenciju dermatologa, jer se lijeÄi antibioticima.

3. Crvenilo i peckanje – naravno, ovo se ne moÅ¾e nazvati bolest, veÄ‡ neugodno stanje koje se moÅ¾e kontrolirati hladnim oblozima i tuÅ¡iranjem s hladnom vodom. Ali ipak, ako si jedan od onih koji stvarno nemaju sreÄ‡e, ovi simptomi mogu biti znak dermatitisa. Uzrok nastanka ove bolesti je pojaÄano znojenje uzrokovano visokim temperaturama i trenje, koje se stvara kod pregibnih regija (pazuha, prepona ili podruÄja ispod grudi).

4. GljiviÄne infekcije – na tijelu obitava veliki broj gljivica kojima pogoduje toplina i znojenje. U takvim uvjetima one se mogu nesmetano razmnoÅ¾avati. One se takoÄ‘er mogu dobiti na javnim kupaliÅ¡tima, posebice bazenima. NajÄeÅ¡Ä‡e upale se javljaju na tabanima i na noktima noÅ¾nih prstiju. One se moraju tretirati antimikoticima, kremama ili tabletama koje propisuje dermatolog. LijeÄenje traje oko 2 do 3 tjedna, ovisno o jaÄini upale. Zato je veoma bitno da uvijek s sobom nosiÅ¡ japanke ili drugu ljetnu obuÄ‡u.

5. Virusne infekcije – virusima takoÄ‘er pogoduje toplina i pretjerano izlaganje suncu. Jedan od takvih virusa je HPV i Herpes simplex. Iako se uvijek govori da je HPV spolno prenosiva bolest, imaj na umu da se on takoÄ‘er nalazi u naÅ¡em organizmu, neovisno o spolnoj aktivnosti. Veliki utjecaj na HPV ima tvoj imunoloÅ¡ki sustav, koji zbog pojaÄanog izlaganja zraÄenju ima smanjenu moguÄ‡nost djelovanja. Tako da se stvara situacija u kojoj se HPV moÅ¾e nesmetano razvijati.

6. Dehidracija – ovo nije bolest, ali je stanje koje je uzrokovano pretjeranom izlaganju suncu, kontaktom s soli, klorom ili vjetrom. Zato je veoma bitno da uvijek s sobom imaÅ¡ dovoljno tekuÄ‡ine i da pripaziÅ¡ na osjeÄ‡aj Å¾eÄ‘i. Ako osjetiÅ¡ Å¾eÄ‘, to znaÄi da je tvoj organizam dehidrirao.

www.timeout.hr/PM

SPB – Oprezno s "ljetnim avanturama"

17. lipnja 2013.

178

Ljeto je vrijeme avantura, novih dogodovÅ¡tina, opuÅ¡tenosti i ÄeÅ¡Ä‡eg mijenjanja spolnih partnera. Iako svatko smatra da su malene moguÄ‡nosti da se baÅ¡ njemu ili njoj dogodi ta neugodna situacija, valja napomenuti da su veÄ‡e Å¡anse da netko dobije spolnu prenosivu bolest, nego da primjerice ostane u drugom stanju!

U prilog ovoj statistici takoÄ‘er ide podatak da treÄ‡ina srednjoÅ¡kolaca odrÅ¾ava spolne odnose, ali samo pola ih koristi kondom, i to ne redovito. Podaci iz izvjeÅ¡taja SluÅ¾be za reproduktivno zdravlje Klinike za djeÄje bolesti Zagreb, pokazuju da .intimne odnose odrÅ¾ava otprilike treÄ‡ina mladih izmeÄ‘u 15 i 19 godina ( 26 % djevojaka i 42 % mladiÄ‡a ). Kad se u obzir uzme podatak da veÄ‡ina njih ne koristi zaÅ¡titu, moguÄ‡nost prijenosa spolno prenosivih bolesti eksponencijalno raste.

Drugi podatak na kojeg bi svatko morao obratiti pozornost, bez obzira na dob je, da se godiÅ¡nje u svijetu oko 333 milijuna ljudi zarazi spolno prenosivom boleÅ¡Ä‡u, ne raÄunajuÄ‡i AIDS.

Veoma lako se zaraziti, ali imaj na umu da je proces lijeÄenja dugotrajan i veoma naporan. Druga stvar koju moraÅ¡ znati je da ako si jednom postao nositelj, primjerice HPV-a, to Ä‡eÅ¡ i ostati. Jer je HPV virus koji se ne moÅ¾e tretirati tabletama, antibioticima i ostalim medicinskim Äudima. Njega tvoj imunoloÅ¡ki sustav mora dovesti pod kontrolu. I kad se ta situacija dogodi, on se ne izbacuje iz organizma, veÄ‡ se samo pritaji, do slijedeÄ‡eg puta, kad Ä‡e ti odreÄ‘eni eksterni uvjeti (poput dugotrajnog koriÅ¡tenja antibiotika, pretjeranog izlaganja suncu ili neka druga bolest ) smanjiti prirodnu funkciju imuniteta (eliminaciju virusa).

favim.com

Uvijek postoji moguÄ‡nosti dobivanja spolno prenosivih bolesti, jer Äak ni kondom ne pruÅ¾a 100% sigurnost. To posebno vrijedi za odreÄ‘ene spolno prenosive bolesti, kao Å¡to su genitalne bradavice i genitalni herpes. Jedini naÄin da se 100% osiguraÅ¡ je apstinencija. Ali ako si spolno aktivna osoba, jasno je da ona ne dolazi u obzir. Kod takve situacije je bitno pripaziti i sam sebe osigurati od buduÄ‡ih problema, jer neovisno o spolu, veÄ‡ina spolnih bolesti moÅ¾e uzrokovati neplodnost.

Kod pojave bilo kakvih simptoma, moraÅ¡ kontaktirati lijeÄnika, koji Ä‡e te uputiti prema daljnoj obradi ovog problema.

Spolno prenosive bolesti su:

â€¢ klamidija

â€¢ gonoreja

â€¢ HPV – humani papiloma virus koji se razvio do astronomskih 70 vrsta. Dokazano je da su neki tipovi povezani s rakom vrata maternice, osobito tipovi 16 i 18. HPV moÅ¾e izazvati i probleme u trudnoÄ‡i, neplodnost i bolne spolne odnose, jer napada vrat grliÄ‡a maternice

â€¢ hepatitis

â€¢ sifilis – od njega su umrli brojni svjetski poznati ljubavnici. Jedan od njih je bio i Casanova

â€¢ HIV (uzroÄnik AIDS – a)

â€¢ genitalni herpes – neuniÅ¡tivi virus jer za njega ne postoji lijek, veÄ‡ samo preparati kojima se ublaÅ¾uju simptomi

â€¢ kandidijaza – ovo nije u specifiÄnom smislu spolno prenosiva bolest, jer se radi o kroniÄnoj upali rodnice uzrokovanom od strane gljivice Candide Albicans. Ona je normalni stanovnik rodnice, ali se uslijedom pada imuniteta, dugotrajnog koriÅ¡tenja antibiotika ili jednostavno promjenom hormona u organizmu, nesmetano razvija i uzrokuje razne probleme. Konstantan svrab, crvenilo, bolovi u rodnici i pri mokrenju te mogu sprijeÄiti da uÅ¾ivaÅ¡ u Å¾ivotu. LijeÄe se antimikoticima (kremama ili vaginaletama) koje mora propisati ginekolog, SluÄaj recidiva kod ove upale je veoma visok, tako da treba paziti na prehranu, naÄin na koji pereÅ¡ odjeÄ‡u, primarnu higijenu i naravno na broj spolnih partnera.

Razlog tome je da sperma mijenja Ph rodnice i pogoduje razvoju ove gljvice. Kondom je ovdje najbolje rjeÅ¡enje ili jednostavo zabrani partneru da svrÅ¡i u tebe. Uvijek postoje druge metode, jer je tvoje zdravlje najbitnije.

www.timeout.hr/PM

I višnjiÄka škola se oprostila od osmaša

17. lipnja 2013.

172

Å kolsku godinu koja je kao i svaka druga proÅ¡la u uÄenju i pisanju zadaÄ‡a kako bi se postigli Å¾eljeni rezultati, uÄenici viÅ¡njiÄke Å¡kole zaÄinili su priredbom u dvorani . Bila je to prilika za pokazati sve Å¡to su nauÄili, a uz pjesme i recitacije uÄenici su imali priliku pokazati Å¡to su sve nauÄili kroz godinu. Bilo je tu pjesama i recitacija, a te posebno dirljivo bilo je pismo zahvale i oproÅ¡taja osmaÅ¡a.

I ove godine Grad Lepoglava nagradio je 26 najuspjeÅ¡nijih uÄenika koji su sudjelovali na raznim natjecanjima pa im je tom prilikom gradonaÄelnik Marijan Å kvariÄ‡ uruÄio nagrade, dok je ravnateljica Slavica Cingesar podijelila simboliÄne nagrade uÄenicama generacije – Kseniji i Ivani DukariÄ‡ te Ivani KriÅ¾anec.

vzaktualno.hr

Kajkavijana okupila 133 natjecatelja

17. lipnja 2013.

160

Kajkavijana, najteÅ¾i brdsko-biciklistiÄki maraton u ovome dijelu Europe uspjeÅ¡no je doÅ¾ivio i svoje sedmo izdanje na kojem je sveukupno nastupilo 133 natjecatelja u sve tri kategorije, od Äega i 6 natjecateljica.

Na Velikoj Kajkavijani nastupilo je 36 natjecatelja od kojih je 27 njih i zavrÅ¡ilo utrku, a pobjedu je odnio Ivica Stepan iz BK Ciklus u vremenu 14 sati 39 min 9 sek, ispred sada veÄ‡ treÄ‡u godinu zaredom na drugom mjestu odliÄnog Hrvoja DÅ¾anka iz BK Muraavanture (15:28:10), Vilima Mezge (Bk Muraavantura) i Slavena Pikije (BBK ASI VaraÅ¾din) koji su u cilj stigli istovremeno (16:03:28) i podijelili treÄ‡e mjesto!

U Å¾enskoj konkurenciji pobjedu je kao jedina natjecateljica odnijela Majda Horvat koja je na cilj stigla u vremenu 23 sata 17 min!

Na Maloj Kajkavijani nastupilo je ukupno 46 natjecatelja od koji je 41 natjecatelj stigao do cilja. Pobjedio je Zoran BregoviÄ‡ (BK maraton) u vremenu 7sati 23 min 50 sek koji se tako nakon pobjede u Velikoj 2009. godine, ove godine okitio i naslovom pobjednika u Maloj Kajkavijani. Drugi je bio Dragan Mihalec (BK ÄŒakovec) s vremenon 8:02:44, dok su treÄ‡e mjesto podijelili Matija MeÅ¡triÄ‡ i Martin Trubelja (oba BK maraton) s vremenom 8:02:46.

U Å¾enskoj konkurenciji pobjedila je Jasna Å prem (BBK ASI VaraÅ¾din) s vremenom 12:08:12 ispred Ines Kokor s vremenom 12:15:00!

Na Mojem prvom Kaj maratonu nastupio je 51 natjecatelj od kojih je 47 zavrÅ¡ilo utrku. Pobjedio je Dario Juran (BK Ludbreg) s vremenom 3:51:41 ispred Matije BorliniÄ‡a (BK Lastavica) 3:51:43 i Roberta Mikeca (BK Prelog) 3:51:50. U Å¾enskoj konkurenciji pobijedila je Maja Å eremet u vremenu 6:12:00 ispred Arijane BaranaÅ¡iÄ‡ (BK Corner Boys) 6:21:00.

Iako je izuzetno sloÅ¾eno organizirati utrku u kojoj natjecatelji u vremenskome ograniÄenju od 24 sata moraju savladati 260 kilometara i 5.700 metara visinske razlike organizacijski se otiÅ¡lo joÅ¡ jedan korak dalje; uvedeno je praÄ‡enje uÅ¾ivo na Facebooku s aÅ¾uriranjima komentara i fotografija svakih pola sata kroz cijeli dan i noÄ‡ za vrijeme trajanja utrke, angaÅ¾iran je DJ Yapa koji je fantastiÄno osmislio i vodio cjelodnevni program, uvedeno je i djeÄje natjecanje u voÅ¾nji spretnosti koje je takoÄ‘er izazvalo veliki interes kod najmlaÄ‘ih sudionika projekta.

Ove je godine trasa Kajkavijane bila izmijenjena jednim znaÄajnijim dijelom svoje rute; izbaÄen je jedan veliki dio od 50 kilometara voÅ¾nje po manje atraktivnim, asfaltiranim cestama, a umjesto njih uveden je zanimljiv dio trase po Å¡umskim putevima. Iako se Äini da 50 kilometara manje olakÅ¡ava stvar, taj je dio neusporedivo zahtjevniji zbog dodatne visinske razlike od gotovo 700 metara i off road puteva koje su natjecatelji morali savladati.

Velike vruÄ‡ine i sunce tijekom danjeg dijela utrke dodatno su natjecateljima oteÅ¾avali stvar Å¡to se vidjelo i u odustajanjima jednog dijela natjecatelja usred utrke. Natjecatelji koji su zavrÅ¡ili utrku dugo Ä‡e pamtiti tih 24 sata koliko utrka traje. Start u ponoÄ‡ prethodnog dana pri ulasku u cilj kasno drugog dana, Äinio se dalje nego Å¡to je uistinu bio. U svojoj su voÅ¾nji kroz te sate polazili psihiÄke i fiziÄke uspone i padove, borili se protiv kilometara, ali i protiv svoje psihe i zato se s pravom za Kajkavijanu kaÅ¾e da je ultimativni test snage i izdrÅ¾ljivosti.

Osim Kajkavijane, veÄ‡ se tradicionalno vozila i Mala kajkavijana koja je, iako joj naziv sugerira suprotno, jedan od najteÅ¾ih â€žnormalnih“ maratona u Hrvatskoj sa svojih 135 kilometara i 2.500 metara nadmorske visine i limitom od 16 sati i zahtijeva ozbiljan pristup i sate i sate planiranja i odraÄ‘ivanja treninga.

Od ove godine novost je bila uvoÄ‘enje i treÄ‡eg maratona u â€žKaj“ paleti pod nazivom â€žMoj prvi Kaj maraton“ u kojem su mogli nastupiti oni koji Å¾ele iskusiti ovakvu vrstu natjecanja ili su mlaÄ‘i pa se spremaju na nastup na jednom od dva velika Kaj maratona, ali im godine ili neiskustvo to joÅ¡ ne dopuÅ¡taju.