Ističu kako imaju svoje prijedloge za rjeÅ¡avanje gore navedenih situacija no nitko o njima ne želi ni raspravljati. 

– Davanje autocesta u koncesiju na 50 godina jednako je prodaji. Tako dugo dok Vlada ne objavi studiju kojom dokazuje da je koncesioniranje isplativije ili jedino moguće rjeÅ¡enje, a bez razmatranja mogućnosti da autoceste emitiraju obveznice koje bi uz promjenu zakona mogla kupiti Hrvatska narodna banka, ne možemo im vjerovati jer ne znamo uvjete koncesioniranja – ističe predsjednik stranke Lesar i dodaje kako je prema dosadaÅ¡njem iskustvu sa dvije koncesije Zagreb – Macelj, te Lučka, sasvim jasno da se koncesionarima pogodovalo. 

– Koncesionari su osloboÄ‘eni plaćanja PDV-a, a uz to država je obavezna namirivati razliku izmeÄ‘u zamiÅ¡ljene i ostvarene dobiti. Tako je koncesinonaru autoceste Zagreb – Macelj, zbog manjka dobiti iz državnog proračuna isplaćeno čak 80 milijuna kuna. Bojim se da će i u ovih 1.050 kilometara autoceste posebnim pogodnostima nekome omogućiti da ostvaruje profit. Prema tome, onda nema razloga za davanje u koncesije – ističe Lesar a komentar ministra Linića da bez ovog poteza neće biti sredstava za plaće i mirovine objaÅ¡njava riječima – Ministar je dobar učenik gospoÄ‘e Jadranke Kosor te ponavlja njenu mantru iz doba uvoÄ‘enja kriznog poreza!

– Ministar Linić mora odgovoriti na pitanje gdje je studija kojom se pokazuje opravdanost i zaÅ¡to se odbija rasprava o naÅ¡em prijedlogu – zaključuje Lesar. 

Druga tema danaÅ¡nje konferencije za medije bila je i prodaja Croatia osiguranja, vodeće osiguravateljske kuće u regiji čime, prema riječima Dragutina Lesara, Hrvatska ne gubi samo 

zgradu i ljude koji u njoj rade, već i tvrtke kćeri koje imaju svoja sjediÅ¡ta i veliki dio tržiÅ¡ta na području BIH, Srbije, Kosova i Makedonije. 

– Država trenutno ima 82.47 posto vlasniÅ¡tva, dok nakon prodaje namjerava zadržati 25 posto jednu dionicu, a po nekim izračunima Croatia Osiguranje i njenih 13 tvrtki kćeri trenutno vrijedi preko 12 milijardi kuna. Da li je moguće da netko danas da toliko novaca i da se prodaja time isplati? Koliko zna država računa na tek 2 milijarde dobitka od prodaje. Druga stvar je 600 milijuna kuna zadržane dobiti iz prijaÅ¡njih godina, Å¡to država kao većinski vlasnik sa viÅ¡e od 82 posto tvrke u svom vlasniÅ¡tvu, može povući u ovom trenutku i time nadomjestiti dio gubitka. ZaÅ¡to to ne učini? – pita Lesar i dodaje kako se, iako je službeno za kupnju CO zainteresiran samo poljski PZU, u zagrebačkim kuloarima se već mjesecima Å¡uÅ¡ka da će CO kupiti Adris grupacija.

– O interesima Adris Grupe znat ćemo viÅ¡e nakon Å¡to ponuditelji daju svoje ponude. Naime, Vlada je odlučila raspisati pozivni, a ne javni natječaj za prodaju CO, a razlika je ogromna. Kod javnog natječaja kupac daje nabolju cijenu i nabolje uvjete, dok je kod pozivnog natječaja ponuda neobvezujuća i onaj koji prodaje vrÅ¡i selekciju izmeÄ‘u ponuda, te se ne mora pridržavati osnovnog kriterija najbolje ponude – objaÅ¡njava Lesar. 

Laburisti su pažnju javnosti skrenuli i na nedavno potpisani ugovor izmeÄ‘u hrvatske Vlade i norveÅ¡ke tvrtke Spectrum, kojime se tvrtci omogućuje seizmičko istraživanje Jadranskog podmorja. Prema uvjetima ugovora troÅ¡kovi istraživanja pokrit će se prodajom rezultata na svjetskom tržiÅ¡tu, ali rezultate neće prodavati Hrvatska već spomenuta norveÅ¡ka tvrtka. 

– Seizmička istraživanja, bilo na moru ili kopnu služe za utvrÄ‘ivanje mogućih nalaziÅ¡ta ugljikovodika, tj. plina i nafte. Podaci o tim istraživanjima i rezultati predstavljaju jednu od navrijednijih energetskih tajni neke države. Oni moraju i uvijek jesu, sukladno zakonima, u vlasniÅ¡tvu države. Davati nekome ugovor da vrÅ¡i seizmička istraživanja, a da rezultate može iznijeti na svjetsko tržiÅ¡te, te njima trgovati je naprosto nevjerojatno i nezabilježeno praksa modernih europskih država – objaÅ¡njava Lesar i napominje kako je situacija posebice osjetljiva zbog činjenice da je Hrvatska, nakon donoÅ¡enja novog zakona o istraživanju i ekspolataciji ugljikovodika, pred postupkom raspisivanja natječaja za davanje koncesije i odreÄ‘ivanja koncesijskih polja. 

– Ako će netko prije same Hrvatske znati gdje čega ima, tko će biti prednosti prilikom utvrÄ‘ivanja uvjeta natječaja? To je neÅ¡to straÅ¡no – zaključuje Leser i poziva čelne ljude da reagiraju i objasne svoje poteze. 

– Vlada nije dala nikakav komentar, izjavu ili reakciju na ovu temu, Å¡to doista ne razumijem. Isto tako, raspolažem informacijom da je ministar Vrdoljak taj ugovor s norveÅ¡kom firmom potpisao na temelju pozitivnog miÅ¡ljenja ministra Jovanovića, da će se tobože rezultati istraživanja biti korisni  u znanstvene svrhe. Ako je to tako, pozivam oba ministra da javno objave koje svrhe su u pitanju, te koje znanstvene institucije stoje iza toga.  

– ÄŒudi me i nereagiranje MOL-a te INA-e na ovaj ugovor. Oni danas jedini imaju pravo na iskoriÅ¡tavanje ugljikohidrata na području RH, a nisu se ni oglasili iako bi nakon Spectrumovih istraživanja njihova pozicija takoÄ‘er mogla jako pasti. ÄŒim i oni Å¡ute, neÅ¡to ne valja – zaključuje Lesar.