rujan 2013. – Stranica 14

24. rujna 2013.

115

Na ZagrebaÄkoj su burzi cijene dionica danas zavrÅ¡ile s negativnim predznakom, a promet je duplo manji nego juÄer. CROBEX je oslabio 0.22 posto dok je CROBEX10 izgubio na vrijednosti 0.39 posto.

Ostvareno je oko 9.8 milijuna kuna redovnog prometa, a dvije su dionice ostvarila promet preko milijun kuna.

Najlikvidnija s prometom od 1.5 milijuna kuna je danas bila dionica Hrvatskog telekoma koja je pala 1,41%. Sijedila ju je dionica Ericssona Nikola Tesla koja je dobila na vrijednosti 0,33%, a na prometu od 878 tisuÄ‡a kuna.

U fokusu su bile joÅ¡ i dionice Atlanske plovidbe, Äuro ÄakoviÄ‡a te povlaÅ¡tena dionica Adris Grupe.

Europske indekse danas su poduprle aktivnosti spajanja i akvizicija u sektoru telekomunikacija, meÄ‘utim njihov rast ograniÄili su slabi gospodarski podaci iz NjemaÄke i zabrinutost zbog ameriÄke fiskalne i monetarne politike.

Na ameriÄkim burzama vlada nesigurnost jer su juÄer na Wall Streetu cijene dionica pale treÄ‡i dan za redom, nakon Å¡to su ponovno oÅ¾ivjele Å¡pekulacije o smanjenju poticajnih monetarnih programa Feda, vrijednih 85 milijardi dolara.

Nadamo se da Ä‡e viÅ¡e optimizma biti sutra, a oÄekujemo da Ä‡e u fokusu ponovno biti dionice Hrvatskog telekoma, Adris grupe, te Ericssona Nikola Tesla.

Mediji danas piÅ¡u da je Vlada odluÄila produljiti rok za prikupljanje neobvezujuÄ‡ih ponuda za privatizaciju Hrvatske poÅ¡tanske banke i Croatia osiguranja do kraja mjeseca. No, sluÅ¾bene obavijesti o tome nema.

Stiven ToÅ¡, analitiÄar Fima vrijednosnica

Patite od nedostatak kalija zbog Cole?

24. rujna 2013.

107

Cola nikada nije bila poznata kao zdravo piÄ‡e, no brojni oboÅ¾avatelji ovog zaslaÄ‘enog napitka ne znaju da Cola moÅ¾e uzrokovati nedostatak kalija u tijelu, Å¡to moÅ¾e biti veoma opasno po zdravlje, javlja Fem.

U nedavnom istraÅ¾ivanju otkriveno je da Cola ne uzrokuje samo poznate probleme poput karijesa, bolesti metabolizma, osteoporozu i dijabetes, veÄ‡ da uzrokuje i manjak kalija.

Prilikom uÅ¾itka u Coli, razina kalija u krvi opasno pada, Å¡to ugroÅ¾ava vitalne miÅ¡iÄ‡ne funkcije. TakoÄ‘er, postajemo podloÅ¾niji nastanku srÄanih aritmija.

Poznati su brojni sluÄajevi ljudi koji su godinama konzumirali po dvije litre Cole dnevno, te u konaÄnici zavrÅ¡ili u bolnici s teÅ¡kim simptomima, a u opasnosti su svi koji piju viÅ¡e od jedne litre ovoga soka dnevno tijekom nekoliko mjeseci. PatiÅ¡ li dulje vrijeme od slabosti miÅ¡iÄ‡a, razmisli o tome pijeÅ¡ li previÅ¡e Cole.

LijeÄnici smatraju kako do ove pojave dolazi usred djelovanja sastojaka poput Å¡eÄ‡era, fruktoze i kofeina, no i bezkofeinska Cola uzrokuje istu pojavu, a daljnja istraÅ¾ivanja se tek oÄekuju.

SreÄ‡om, tijelo Ä‡e se od manjka kalija brzo oporaviti uzimanjem preparata kalija, no ovo istraÅ¾ivanje je joÅ¡ jednom pokazalo kakve sve posljedice moÅ¾e imati neumjereno uÅ¾ivanje u najpopularnijem gaziranom napitku.

www.timeout.hr/Valentina Juren

Uskoro Facebook i Twitter zona u Kini

24. rujna 2013.

115

Facebook, Twitter i druge “osjetljive” stranice koje su do sada bile blokirane od strane kineske vlade, uskoro Ä‡e biti ponovno dostupne, no samo u planiranim Å¡angajskim zonama slobodne trgovine, javlja HuffingtonPost.

VladajuÄ‡a kineska komunistiÄka partija agresivno cenzurira Internet, redovito briÅ¡e objavljene poruke i blokira pristup stranicama koje smatra neprikladnima ili koje sadrÅ¾e politiÄki osjetljivi sadrÅ¾aj.

Sredinom 2009. godine Beijing je blokirao Facebook i Twitter, nakon nemira u zapadnoj pokrajini Winjiang, do kojih je doÅ¡lo radi blokada, a proÅ¡le godine je blokiran The New York Times, nakon Å¡to je izvijestio da je obitelj tadaÅ¡njeg premijera stekla veliko bogatstvo.

Izvori tvrde kako vlada oÄekuje ponude stranih telekomunikacijskih tvrtki kako bi u zoni pruÅ¾ali internetske usluge, a cijela ideja deblokiranja internetskih stranica nastala je “kako bi se stranci osjeÄ‡ali kao kod kuÄ‡e”.

Zona Ä‡e sluÅ¾beno biti predstavljena 29. rujna.

www.timeout.hr/Valentina Juren

"MeÄ‘imurje Open 2013" povodom Dana policije

24. rujna 2013.

110

Policijska udruga IPA MeÄ‘imurje-ÄŒakovec poziva na sportsko natjecanje pod nazivom â€žMeÄ‘imurje open 2013“, koje Ä‡e se povodom Dana policije odrÅ¾ati ove subote, 28. rujna 2013. godine, a koje Ä‡e okupiti oko 150 sudionika i gostiju iz Hrvatske, Slovenije i MaÄ‘arske.

Natjecatelji Ä‡e odmjeravati svoje sportske vjeÅ¡tine u Å¡est disciplina: paintballu, Å¡portskom ribolovu udicom na plovak, tenisu – parovi, nogometu, kartaÅ¡koj igri Belotu i odbojci na pijesku.

Okupljanje sudionika natjecanja je u 10,00 sati kod lovaÄkog doma u NedeliÅ¡Ä‡u, gdje Ä‡e uz piÄ‡e dobrodoÅ¡lice biti upoznati sa odvijanjem susreta, dok je zavrÅ¡etak i proglaÅ¡enje pobjednika predviÄ‘eno za 17,00 sati.

Paintball natjecanje odvijat Ä‡e se na poligonu u Strahonincu, dok Ä‡e se natjecanje u ribolovu odrÅ¾avati na ribnjaku u mjestu ÄŒreÄan. Igranje bele odvijat Ä‡e se u prostoru lovaÄkog doma u NedeliÅ¡Ä‡u, a teniski, nogometni i odbojkaÅ¡ki susreti odigravat Ä‡e se na terenima Tenis kluba â€žNedeliÅ¡Ä‡e“ u NedeliÅ¡Ä‡u, Josipa MarÄeca bb.

www.vzaktualno.hr

"Ribar Palunko i njegova Å¾ena" u Å½aru ptica

24. rujna 2013.

100

Slavna bajka Ivane MaÅ¾uraniÄ‡ “Ribar Palunko i njegova Å¾ena” joÅ¡ Ä‡e jednom oÅ¾iviti na kazaliÅ¡nim daskama, ovoga puta u zagrebaÄkom kazaliÅ¡tu “Å½ar ptica” gdje Ä‡e se u srijedu, 25. rujna, u 19 sati odrÅ¾ati premijera predstave u reÅ¾iji Dore RuÅ¾djak Podolski i dramaturÅ¡koj obradi Tomislava Zajeca.

“Ribar Palunko i njegova Å¾ena” jedna je od najljepÅ¡ih bajki slavne hrvatske spisateljice Ivane BrliÄ‡ MaÅ¾uraniÄ‡, koju zbog bujne maÅ¡te, nestvarnih mitoloÅ¡kih biÄ‡a i virtuoznog pripovijedanja, Äesto nazivaju hrvatskim Andersenom.

Ribar Palunko priziva morsku vilu Zoru djevojku traÅ¾eÄ‡i od nje da mu donese sreÄ‡u. Zora djevojka se pojavi i poÅ¡alje ga kuÄ‡i, rekavÅ¡i mu kako se najveÄ‡a Å¾ivotna sreÄ‡a nalazi upravo tamo. I zaista, pred kuÄ‡om Palunka je Äekala sirota djevojka koju on uze za Å¾enu, a nedugo zatim rodi im se sin Vlatko. MeÄ‘utim, Palunko nije shvatio mudru poruku Zore djevojke. Nije prepoznao sreÄ‡u koja mu je poklonjena, njegove ambicije su bile puno veÄ‡e. Zavidio je Morskom kralju i njegovom silnom bogatstvu. Njegova pohlepa odvuÄ‡i Ä‡e ga u taj nepredvidivi, nestvarni svijet bogatstava, ni ne pomiÅ¡ljajuÄ‡i da sreÄ‡u i Å¾ivotne vrijednosti treba traÅ¾iti u sebi samome.

Autorsku ekipu Äine scenograf Igor PauÅ¡ka, kostimografkinja je Barbara Bouerk, a skladatelj Stanislav KovaÄiÄ‡.

Igraju: Ante KrstuloviÄ‡, NataÅ¡a KopeÄ, Drago UtjeÅ¡anoviÄ‡, Natalija ÄorÄ‘eviÄ‡, Gorana Marin, Sanja Crljen, Karla BrbiÄ‡ i Marko HergeÅ¡iÄ‡.

www.timeout.hr

JaÄanje suradnje kroz zajedniÄke projekte

24. rujna 2013.

112

Delegacija Bratislavske regije iz Republike SlovaÄke, na Äelu sa zamjenicom Å¾upana Gabriellom NÃ©meth, juÄer je boravila u jednodnevnom radnom posjetu VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji, realiziranom s ciljem obnove i intenziviranja suradnje izmeÄ‘u dviju Å¾upanija, zapoÄete joÅ¡ 2005. godine.

Visoku slovaÄku delegaciju u Å½upanijskoj palaÄi doÄekali su Å¾upan VaraÅ¾dinske Å¾upanije Predrag Å tromar i njegov zamjenik Alen KiÅ¡iÄ‡ sa suradnicima, pri Äemu je Å¾upan naglasio kako VaraÅ¾dinska Å¾upanija Å¾eli iznova ojaÄati suradnju s Bratislavskom regijom.

– Smatramo da naÅ¡a Å½upanija moÅ¾e mnogo nauÄiti iz iskustva Bratislavske regije, posebno o povlaÄenju sredstava iz strukturalnih i kohezijskih fondova Europske unije. Primjerice, 2005. godine vaÅ¡a su nam iskustva puno pomogla kod povlaÄenja sredstava iz pretprisupnih fondova – izjavio je Å¾upan iskazujuÄ‡i nadu u skoraÅ¡nju partnersku suradnju na nekom od europskih projekata.

Zamjenica Å¾upana Bratislavske regije Gabriella NÃ©meth sloÅ¾ila se s njim te naglasila kako je cilj ovog posjeta upravo produbljivanje suradnje, obzirom da je ista posljednjih nekoliko godina, naÅ¾alost, pomalo stagnirala.

– Obzirom da je Republika Hrvatska nedavno postala punopravnom Älanicom Europske unije, vjerujemo kako vam moÅ¾emo ponuditi naÅ¡a europska iskustva i savjete. TakoÄ‘er, iznimno smo zainteresirani za projekte VaraÅ¾dinske Å¾upanije i uvjereni smo u mnoge uspjeÅ¡ne buduÄ‡e suradnje – kazala je NÃ©met izdvojivÅ¡i posebno kao moguÄ‡a podruÄja suradnje Å¡kolstvo, zdravstvo i socijalnu skrb, turizam i kulturu, kao i povezivanje na razini gradova i opÄ‡ina u vidu osnivanja gradova-prijatelja.

Nakon uvodnog dijela sastanka, ÄelniÅ¡tva obiju strana predstavila su osobitosti svojih Å¾upanija, njihov gospodarski, obrazovni i kulturni potencijal, planove regionalnog razvoja i prekograniÄne suradnje, kao i projekte financirane sredstvima EU fondova te projekcije planova za programsko razdoblje od 2014. do 2020. godine. Ugledni gosti tako su imali prilike saznati detaljne informacije o pogodnostima za ulagaÄe u VaraÅ¾dinsku Å¾upaniju, kao i o najvaÅ¾nijim aktualnim projektima u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji; transformaciji Specijalne bolnice VaraÅ¾dinske Toplice u destinaciju zdravstvenog turizma, Centru izvrsnosti za drvnu industriju u Lepoglavi, Centru za nano-tehnologiju u Novom Marofu, izgradnji srednjoÅ¡kolskog i fakultetskog kampusa, ali o razvoju integriranog prijevoza, koji je u Bratislavskoj regiji iznimno dobro razvijen, zahvaljujuÄ‡i sredstvima dobivenima upravo iz EU fondova. SlovaÄki struÄnjaci, pak, predstavili su njihove provedene prekograniÄne programe, te su domaÄ‡inima prezentirali svoja iskustva s privlaÄenjem sredstava iz EU fondova.

Delegacija Bratislavske regije svoj je boravak u VaraÅ¾dinu nastavila posjetom TehnoloÅ¡kom parku, a osnovne informacije o njegovoj povijesti i razvoju, korisnicima njihovih usluga i financiranju te samim kriterijima za ulazak u TehnoloÅ¡ki park prezentirala je struÄnjakinja TehnoloÅ¡kog parka za EU fondove i financije Emilija Å½uviÄ‡.

TakoÄ‘er, ugledni gosti posjetili su i Elektrostrojarsku Å¡kolu VaraÅ¾din, gdje su prisustvovali prezentaciji ravnatelja Å¡kole Igora Kosa, kroz koju su mogli saznati sve relevantne informacije o broju uÄenika i profesora Å¡kole, specifiÄnostima po kojima se Elektrostrojarska Å¡kola razlikuje od ostalih te o projektima meÄ‘unarodne suradnje u kojima uÄenici Å¡kole sudjeluju, a poseban je naglasak stavljen na projekte financirane iz EU fondova, IPA komponente. Posjet je zavrÅ¡en obilaskom nekoliko praktikuma Å¡kole, u kojima su voditelji prezentirali inovativnu opremu koju uÄenici koriste u praktiÄnoj nastavi, a gosti su bili oduÅ¡evljeni viÄ‘enim te izrazili interes za Å¡to skorijom konkretizacijom suradnje.

SluÅ¾beni posjet zavrÅ¡io je obilaskom kulturnih i povijesnih znamenitosti grada VaraÅ¾dina te odlaskom na jedan od koncerata iz programa 43. VaraÅ¾dinskih baroknih veÄeri.

InaÄe, u sastavu slovaÄke delegacije, uz zamjenicu Å¾upana Bratislavske regije Gabriellu NÃ©meth, bile su i naÄelnica Sektora za strateÅ¡ko planiranje Barbara LukÃ¡ÄovÃ¡, proÄelnica Upravnog odjela za protokol i vanjske poslove Matilda KropaÄkova, proÄelnik Upravnog odjela za strateÅ¡ko i prostorno planiranje Martin Hakel, suradnici u Upravnom odjelu za strateÅ¡ko i prostorno planiranje Dominika ForgÃ¡ÄovÃ¡ i Martin Bezek te glasnogovornica Bratislavske regije Iveta TiÅ¡lerovÃ¡. Samom radnom sastanku u Å½upanijskoj palaÄi prisustvovali su i proÄelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, regionalni razvoj i europske integracije Martin Hajdinjak, njegova pomoÄ‡nica Larisa KriÅ¾an, proÄelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport mr. sc. Miroslav HuÄ‘ek s pomoÄ‡nicom Sanjom Herceg, direktor Agencije za razvoj VaraÅ¾dinske Å¾upanije Nikola KuÄiÅ¡ sa suradnicama Majom Lehman i Petrom Å½unec.

www.vzaktualno.hr

Kazališnoj zgradi 140. godina tek!

24. rujna 2013.

107

Dana 24. rujna 1873. godine, nakon Äak dvije godine gradnje, VaraÅ¾din je dobio zgradu kazaliÅ¡ta. GraÄ‘ani su zajedniÄkim snagama sakupili financije, te zaduÅ¾ili arhitekta Hermanna Helmera i graditelja Ivana JambreÅ¡Ä‡aka da se bace na posao, te je prije toÄno 140. godina posao dovrÅ¡en, a Hrvatsko narodno kazaliÅ¡te u VaraÅ¾dinu danas slavi sasvim poseban roÄ‘endan.

Pa sretan roÄ‘endan!

www.vzaktualno.hr/Foto: JM

Krenuo projekt Sign 2 me / Daj mi znak!

24. rujna 2013.

106

S ciljem jednakih moguÄ‡nosti u obrazovanju za uÄenike s hendikepom, krajem kolovoza zapoÄeo je joÅ¡ jedan vrijedan projekt u nizu EU projekta kojima se Å¾eli poboljÅ¡ati kvaliteta obrazovnih ustanova u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji. Ovoga puta rijeÄ je o jednogodiÅ¡njem projektu Sign 2 me / Daj mi znak Äiji je nositelj Gospodarska Å¡kola VaraÅ¾din, a njime Ä‡e biti obuhvaÄ‡eni gluhi, nagluhi, slijepi i slabovidni uÄenici koji zbog mnogobrojnih teÅ¡koÄ‡a i barijera nisu tijekom obrazovanja u jednakom poloÅ¾aju kao ostali.

U projektu ukupne vrijednosti 214.596,53 EUR kao partneri sudjeluju Medicinska Å¡kola VaraÅ¾din, Srednja Å¡kola Matije Antuna ReljkoviÄ‡a Slavonski Brod i VaraÅ¾dinska Å¾upanija, a kao suradnici Udruga slijepih VaraÅ¾dinske Å¾upanije te VTV televizija. Nositelj projekta i partneri na projektu danas su medijima predstavili zapoÄeti projekt za koji vjeruju da Ä‡e biti uspjeÅ¡no proveden.

U sklopu projekta provoditi Ä‡e se edukacija nastavnika te senzibilizacijske radionice za uÄenike i javnost koja nema problema sa oÅ¡teÄ‡enjem vida ili sluha. Osim toga, uÄionice Ä‡e se opremiti pomagalima za gluhe i slabovidne uÄenike, a najdugotrajnija aktivnost bit Ä‡e eduakcija u znakovnom jeziku za 45 nastavnika svih triju Å¡kola partnera koja Ä‡e se provoditi tijekom 10 mjeseci.

– U Gospodarskoj Å¡koli je trenutno Äetvero uÄenika sa oÅ¡teÄ‡enjem sluha i Å¡estero sa oÅ¡teÄ‡enjem vida, a glavni cilj je svim uÄenicima omoguÄ‡iti da se upisuju Å¡kolu i zavrÅ¡avaju razliÄite obrazovne programe Å¡to nije moguÄ‡e ako nastavnici nisu dovoljno educirani i ako nedostaje opreme. U edukacijske radionice bit Ä‡e ukljuÄeno ukupno 120 uÄenika, a planirani su i posjeti institucijama u Hrvatskoj i inozemstvu gdje Ä‡e se vidjeti primjeri dobre prakse – naglaÅ¡eno je prilkom predstvljanja projekta.

Srednja Å¡kola iz Slavonskog Broda prema rijeÄima ravnatelja Vlade Prskala za zadovoljstvom se ukljuÄila u ovaj vrijedan projekt koji je samo jedan u nizu projekata u kojima ta Å¡kola aktivno sudjeluje.

– OdluÄili smo biti partner na projektu jer to je naÄin da se pomogne ugroÅ¾enoj skupini u druÅ¡tvu. Prepoznali smo to kao moguÄ‡nost da naÅ¡e iskustvo u dosadaÅ¡njem pisanju projekta iskoristimo i ovdje kako bismo pomogli onim ljudima kojima je pomoÄ‡ zaista potrebna – rekao je ravnatelj Vlado Prskalo.

Ravnateljica Gospodarske Å¡kole Katica Kalogjera Novak istiÄe kako vjeruje u uspjeÅ¡nost ovog projekta te da Ä‡e Å¡kola svakako i dalje ustrajati na takvim i sliÄnim projektima kako bi bila ukorak s promjenama, napredna, dinamiÄna i prilagodljiva potrebama trÅ¾iÅ¡ta rada.

– TrenutaÄno je ovi jedini projekt koji provodi Gospodarska Å¡kola, ali iza nas je joÅ¡ jedan uspjeÅ¡no zavrÅ¡en projekt “UsklaÄ‘ivanja obrazovanja i karijere” kojim smo dobili modularnu nastavu za zanimanje ekonomist i turistiÄko-hoteljerski tehniÄar te ekomomsku i turistiÄku gimnaziju. TakoÄ‘er, pred potpisivanjem je projekt za cjeloÅ¾ivotno obrazovanje odraslih o kojem Ä‡emo uskoro informirati javnost. Spremamo se i dalje prijavljivati projekte- kaÅ¾e ravnateljica Kalogjera Novak.

Osim toga, Medicinska Å¡kola VaraÅ¾din ove je godine krenula sa hrvatskim znakovnim jezikom kao izbornim predmetom koji je odliÄno prihvaÄ‡en od strane uÄenika a i roditelja.

– Krenuli smo ove godine sa predmetom u tri Äetvrta razreda upravo iz razloga Å¡to je praksa pokazala da se djeca na vjeÅ¾bama susreÄ‡u sa osobama koje imaju poteÅ¡koÄ‡e i komunikacija im tada predstavlja osnovni problem. To je predmet koji se sluÅ¡a 3 sata tjedna i sadrÅ¾ava jedan sat teorije i dva sata vjeÅ¾be. Mislim da je vrlo dobro prihvaÄ‡en, dobili smo pohvale i od roditelja, a moÅ¾da Ä‡emo u buduÄ‡nosti i proÅ¡iriti edukaciju. U svakom sluÄaju to je dobar put i svugdje je potrebno naglaÅ¡avati da ne smije postojati niti jedna barijera za osobe koje imaju odreÄ‘ene poteÅ¡koÄ‡e. One moraju realizirati sve svoje Å¾ivotne potrebe kao i svaka druga zdrava osoba – istiÄe Mirjana Grabar Kruljac, ravnateljica Medicinske Å¡kole.

Zamjenik Å¾upana Alen KiÅ¡iÄ‡ naglasio je da Ä‡e VaraÅ¾dinska Å¾upanija kao i uvijek biti apsolutna podrÅ¡ka svojim Å¡kolama koje su odluÄile iskoristi sredstva EU fondova.

– VaraÅ¾dinska Å¾upanija prikljuÄila se ovom projektu sa velikim zanimanjem. Osim Å¡to konstantno ulaÅ¾emo u obrazovanje jako se ponosimo naÅ¡im Å¡kolama koje su prepoznale velike moguÄ‡nosti i nove uvjete na obrazovnom trÅ¾iÅ¡tu. Ovaj projekt je samo jedan od tri projekta koje su naÅ¡e Å¡kole zakljuÄile u proteklih desetak dana Äija je vrijednost oko 4 milijuna kuna, Å¡to nije mali novac. NaÅ¡e Å¡kole znaju iskoristiti EU fondove a mi ih kao Å½upanija apsolutno u tome podupiremo. Meni kao socijal demokratu osobito je drago zbog projekta Sign 2 me koji nudi jednake moguÄ‡nosti za sve. Osim ekonomskog benefita, veliki i dugoroÄni benefit je to Å¡to Ä‡e ta oprema i znanja ostati za buduÄ‡e generacije – rekao zamjenik Å¾upana Alen KiÅ¡iÄ‡.

www.vzaktualno.hr/T.M.C.

Vlado VlašiÄ‡ ipak na Äelu "Varkoma"

24. rujna 2013.

112

Vlado VlaÅ¡iÄ‡ (HNS) ipak je, iz drugog pokuÅ¡aja, imenovan direktorom varaÅ¾dinske komunalne tvrtke “Varkom”, te Ä‡e sa 6 glasova za, 1 protiv i 2 suzdrÅ¾ana, a na prijedlog gradonaÄelnika Gorana HabuÅ¡a uskoro preuzeti tu tvrtku Äiji je veÄ‡inski vlasnik Grad VaraÅ¾din.

Naime, Nadzorni odbor “Varkoma” je na juÄeraÅ¡njoj sjednici, drugoj po redu sa istom temom, prihvatio prijedlog gradonaÄelnika i, bez javnog natjeÄaja, dosadaÅ¡njeg proÄelnika Upravnog odjela za komunalni sustav i urbanizam, Vladu VlaÅ¡iÄ‡a imenovao novi direktorom, te istovremeno smijenio dosadaÅ¡njeg Äelnika Uprave “Varkoma” Marijana Cesarca.

Na ovaj hitan potez su se odluÄili, kako su priopÄ‡ili iz Grada, zbog Äinjenice da je Cesarec obavljao istovremeno tri zahtjevne funkcije, ali i zato jer su pred Varkomom neke zakonom prouzroÄene organizacijske promjene koje se moraju provesti do kraja godine.

– Naime, pred Varkomom je zakonska obveza prestrukturiranja do 31. prosinca 2013. godine, a najopseÅ¾niji se dio posla odnosi na odvajanje RJ “ÄŒistoÄ‡a“. S tim je u vezi potrebno u kratkom vremenu napraviti plan prestrukturiranja DruÅ¡tva, organizacijski i kadrovski plan preustroja kao i novi financijski plan za narednu godinu za Å¡to je potrebno Å¡to hitnije imenovati direktora, s obzirom na obim posla i procedure koje moraju biti dovrÅ¡ene do 1. sijeÄnja 2014. godine – tvrde u Gradu.

Da podsjetimo Nadzorni odbor Varkoma je prvi puta glasao joÅ¡ u petak, 20. rujna, no tada sjednici nisu prisustvovala 3 Älana, te je ona prebaÄena na ponedjeljak.

www.vzaktualno.hr

140. obljetnica otvorenja kazališta

24. rujna 2013.

110

Dana 24. rujna 1873. godine, nakon Äak dvije godine gradnje, VaraÅ¾din je dobio zgradu kazaliÅ¡ta. GraÄ‘ani su zajedniÄkim snagama sakupili financije, te zaduÅ¾ili arhitekta Hermanna Helmera i graditelja Ivana JambreÅ¡Ä‡aka da se bace na posao, te je prije toÄno 140. godina posao dovrÅ¡en, a Hrvatskogo narodno kazaliÅ¡te u VaraÅ¾dinu danas slavi sasvim poseban roÄ‘endan.

Povodom toga, u gradskoj vijeÄ‡nici je prireÄ‘en prijem za ravnateljicu, Älanove KazaliÅ¡nog vijeÄ‡a te cijeli glumaÄki ansambl, na kojem su izreÄene iskrene Äestitke i razmijenjeni simboliÄni pokloni.

– GraÄ‘ani su se sastali na danaÅ¡nji dan u kazaliÅ¡tu i sastavili povelju na kojoj piÅ¡e kako je kazaliÅ¡te otvoreno, te sa njom otiÅ¡li tadaÅ¡njem gradonaÄelniku. ToÄno u podne on ih je primio i potpisao povelju, a naveÄer je kazaliÅ¡te otvoreno posebnom sveÄanosti koju Ä‡e i veÄeras u 20 sati, u reÅ¾iji Ksenije KrÄar, a pod nazivom “1873. – San o kazaliÅ¡tu” odraditi cijeli glumaÄki ansambl HNK – poruÄila je ravnateljica HNK Jasna JakovljeviÄ‡ i dodala kako se na sveÄanosti oÄekuju brojni gosti iz Zagreba, ali i Rumunjske, Bugarske te Austrije.

– Slavimo 140. godiÅ¡njica zgrade HNK, a prvi dokumentirani tragovi kazaliÅ¡ne umjetnosti seÅ¾u u 1637. godinu, dakle kazaliÅ¡na povijest u VaraÅ¾dinu je daleko duÅ¾a. Zahvaljujem svima iz 1637. godine, koji su dali svoj doprinos razvoju kazaliÅ¡noj umjetnsoti u gradu, a time i doprinjeli graÄ‘anskom Å¡tihu koji grad ima. ÄŒinjenica je da od Zagreba do Osijeka nema nijednog nacionalnog kazaliÅ¡ta, a varaÅ¾dinsko tu regionalnu funkciju nosi veÄ‡ dugo, te smatramo da je sada doÅ¡lo vrijeme da dobijemo i nacionalni status – istaknuo je gradonaÄelnik Goran HabuÅ¡ i Äestitao svim djelatnicima i glumcima ovaj poseban dan, a ujedno i sam dobio poklon – presliku povelje Äiji je original stavljen iza kamene ploÄe prilikom otvaranja kazaliÅ¡ne zgrade 24. rujna 1873. godine.

Planovi za buduÄ‡nost kazaliÅ¡ta su veliki, a uz dobivanje nacionalnog statusa tu su i projekti koji Ä‡e u VaraÅ¾din dovesti operu i balet.

– HNK u VaraÅ¾dinu nema operu i balet, no predalo je svoju strategiju Ministarstvu kulture u kojoj planira pokrenuti operu, zajedno sa Baroknim veÄerima. Radit Ä‡emo projektno, te prema projektu skupljati ansamble, a opera Ä‡e biti ukljuÄena na repertoar ove kuÄ‡e od slijedeÄ‡e godine. Imat Ä‡emo i gostujuÄ‡e balete, ali treba naglasiti kako veÄ‡ unutar kuÄ‡e djeluje balet Vindi, a radimo i mnogo sa baletnom Å¡kolom, te ovisi o kuÄ‡i kako Ä‡e nadalje angaÅ¾irati ansamble – objasnila je ravnateljica Jasna JakovljeviÄ‡.

InaÄe, Grad VaraÅ¾din godiÅ¡nje za HNK izdvaja 9 milijuna kuna, a gradonaÄelnik je ovom prilikom obeÄ‡ao da Ä‡e se, ukoliko zatreba, svi novi projekti pomoÄ‡i i financijski.

– Budimo realni kultura koÅ¡ta, a sve ove godine krize, te grane nismo dirali i ukoliko Ä‡e biti potrebno izdvojiti viÅ¡e, sredstva Ä‡emo naÄ‡i. Isto tako, dobivanjem nacionalnog statusa oÄekujemo da se Ministarstvo kulture jaÄe angaÅ¾ira u sufinanciranje rada varaÅ¾dinskog kazaliÅ¡ta – zakljuÄio je gradonaÄelnik.

www.vzaktualno.hr/MG