U jedinom hrvatskom euharistijskom svetiÅ¡tu posvećenom Predragocjenoj Krvi Isusovoj na Svetu Nedjelju 1. rujna proslavljen je veliki jubilej 500 godina od Bule pape Leona X. kojom je odobrio Å¡tovanje relikvije Predragocjene Krvi Kristove i obdario ludbreÅ¡ku crkvu oprostima koji se mogu primiti kod velikih slavlja u Äast Predragocjene Krvi pod odreÄ‘enim uvjetima.
UoÄi misnog slavlja, koje je proslavljeno u zavjetnoj kapeli podignutoj u Äast Presvete Krvi, održana je veliÄanstvena procesija od župne crkve Presvetog Trojstva u kojoj je pokaznica s relikvijom euharistijskog slavlja uz molitvu i pjesmu prenesena na oltar zavjetne kapele. Procesija je proÅ¡la srediÅ¡tem Ludbrega, Äije su ulice na Svetu nedjelju već tradicionalno prepune hodoÄasnika koji u proÅ¡teniÅ¡tu žele zadobiti potpuni oprost.
Rijeke hodoÄasnika od ranih jutarnjih sati stizale su u župnu crkvu kako bi se poklonile Presvetoj Krvi i Presvetom sakramentu, izrekle svoje molitve i preporuke, pristupile sakramentu pomirenja kod brojnih ispovjednika koji su satima neumorno ispovijedali u cinktoru crkve i kod zavjetne kapele, te sudjelovale u pobožnostima i euharistiji kao srediÅ¡njem i najvažnijem hodoÄasniÄkom sadržaju koji je osobito u Ludbregu u srediÅ¡tu svih duhovnih dogaÄ‘anja.
Glavnu hodoÄasniÄku misu kojoj je prisustvovalo oko 85 tisuća vjernika predvodio je msgr. Nikola Eterović, nadbiskup, generalni tajnik Biskupske sinode u Rimu. UoÄi svete mise sve je okupljene u ime Hrvatskog sabora pozdravio Josip Leko, predsjednik Hrvatskog sabora.
– Velika je Äast danas biti ovdje u Ludbregu u ime Hrvatskog sabora, tradicionalnog pokrovitelja sveÄanosti Svete Nedjelje u Ludbregu i sudjelovati u zajedniÄkom slavlju kojim obilježavamo 500. obljetnicu bule pape Leona X. Ovo svetiÅ¡te Predragocjene Krvi Kristove nezaobilazno je mjesto molitve, okupljanja i promiÅ¡ljanja graÄ‘ana, vjernika. Ludbreg je i mjesto najÄvršće veze izmeÄ‘u dviju institucija, Crkve i Hrvatskog sabora. I Crkva i Sabor vjekovima su branili interese hrvatskog naroda te ga u najboljoj mjeri zastupali i Å¡titili od raznih nedaća. Ludbreg nas bez obzira na djelomiÄne razlike, razliÄite druÅ¡tvene pozicije, iz godine u godinu trajno okuplja i ujedinjuje u snažnoj vjeri u mogućnost ozdravljenja, bolje sutra hrvatskog naroda. To dokazuje i sama povijest Ludbrega kao svetog mjesta, a zato je i izgraÄ‘eno ovo svetiÅ¡te iako smo istina dugo Äekali na ispunjenje tog zavjeta – kazao je Josip Leko.
Pozdravnu poruku hodoÄasnicima uputili su i preÄasni Josip Äurkan, upravitelj svetiÅ¡ta te varaždinski biskup Josip Mrzljak. Svetoj misi nazoÄili su biskupi, svećenici, Ä‘akoni, redovnici i redovnice, ministri, ludbreÅ¡ki gradonaÄelnik Dubravko Bilić sa suradnicima, župan Varaždinske županije Predrag Å tromar sa zamjenicima, saborski zastupnici, gradski vijećnici Grada Ludbrega, Älanovi Županijske skupÅ¡tine Varaždinske županije, predstavnici politiÄkih stranaka, predstavnici susjednih županija i općina, brojni drugi politiÄki dužnosnici.
U propovijedi, nadbiskup Eterović podsjetio je na sam dogaÄ‘aj Äuda u Ludbregu koje se dogodilo prije viÅ¡e od Å¡est stoljeća dok se pak ove godine slavi jubilej – 500 godina od Bule pape Leona X. kojom je podijelio oproste za hodoÄasnike koji se u Ludbregu skupljaju i Äaste Svetu Krv. Oprosti se primaju kod velikih slavlja u Äast Predragocjene Krvi pod uvjetom da se pohodi svetiÅ¡te, ispovijedi i priÄesti, na nakanu Svetog Oca izmoli molitva Vjerovanja i OÄenaÅ¡ te je potrebno vrÅ¡iti kršćanska djela milosrÄ‘a.
– Na slabu vjeru svećenika godine 1411. u Ludbregu je odgovoreno Äudom – podsjetio je nadbiskup Eterović koji je ovom prilikom pozdravio i sve hodoÄasnike iz zemalja Europske unije.
– NaÅ¡a crkva ima posebno znaÄenje na ovu Svetu Nedjelju kada se po obiÄaju u svetiÅ¡tu Presvete Krvi Kristove u Ludbregu okupljaju brojni vjernici iz Hrvatske i inozemstva. Ove godine posebno se radujemo hodoÄasnicima pristiglima iz zemalja Europske unije budući da je i Hrvatska postala punopravna Älanica te zajednice naroda u kojoj kršćani Äine oko 70 posto, a katolici oko 50 posto stanovniÅ¡tva. – kazao je nadbiskup Eterović koji se u nastavku propovijedi osvrnuo na bogoljublje, Äovjekoljublje i domoljublje.

– Euharistija nam otvara nova obzorja, uvodi nas u Å¡irinu mistiÄnoga Kristova tijela u kojem smo povezani sa svim Älanovima Crkve ove vojujuće na zemlji, kao i one u nebu, u blaženstvu, te one koja je u ÄistiliÅ¡tu te se sprema, osloboÄ‘ena od svih grijeha, gledati Boga licem u lice. Euharistija osvjetljuje naÅ¡ odnos s Bogom i bratom Äovjekom. Na danaÅ¡njoj sveÄanoj sv. Misi molimo i za domovinu. Nakon bogoljublja, Äovjekoljublja, dolazi i domoljublje. Prirodno je o tome razmiÅ¡ljati u ovome svetiÅ¡tu zbog zavjeta koji su u prosincu 1739. godine donijeli Älanovi Hrvatskoga sabora u Varaždinu. Oni su odluÄili da će u Ludbregu sagraditi zavjetno svetiÅ¡te ako svemogući Bog zaustavi kugu koja je harala u Moslavini i Slavoniji. Zbog raznih razloga taj je zavjet ostvaren tek u naÅ¡e vrijeme, od 1993. do 1996. godine. Ljubav prema domovini je uroÄ‘ena u srce svakoga Äovjeka. Ne može se ljubiti apstraktno svijet ako se ne voli svoju domovinu. Bez ispravnoga domoljublja, svaki je takav internacionalizam sumnjiv. Takvo se razmiÅ¡ljanje o odnosu partikularnoga i univerzalnoga nameće i nama poÅ¡to je naÅ¡a domovina Hrvatska postala Älanicom Europske Unije. U tom smislu, na primjer, Hrvatska bi u Europsku Uniji trebala unijeti sva svoja bogatstva ljudi, prirode, kulture, baÅ¡tine, kako bi doprinijela obogaćivanju drugih naroda te velike zajednice. U isto vrijeme, trebala bi se i ona obogatiti darovima drugih naroda koji su u skladu s njezinom kršćanskom i narodnom tradicijom. – poruÄio je nadbiskup Eterović.
Za vrijeme svete mise pjevao je župni zbor Presvetog Trojstva Ludbreg pod ravnanjem Antuna KranjÄeca. Na orguljama su se izmjenjivali Ivan Bosnar i sestra Zvonimira ÄŒeh, a svirao je i PuhaÄki orkestar Grada Ludbrega.