U Noći kazališta 4 izvedbe Male scene
KazaliÅ¡te Mala scena kao i uvijek misli na najmlaÄ‘e pa će tako u  petak, 15. studenoga u 17 i 18.30 za klince i klinceze od 1,5 do 5 godina  Vitomira Lončar igrati “Priču o kotaču”. Manifestaciji Noć kazaliÅ¡ta, koja se već petu godinu zaredom održava u Hrvatskoj i inozemstvu, pridružuje se u subotu 16. studenoga i Mala scena s četiri izvedbe. 

Tako je u 10 i 11.30 ponovno na programu “Priča o kotaču”, u 17 sati za uzrast od 4 godine naviÅ¡e (takoÄ‘er i mlade i odrasle) igra “SmijeÅ¡no čudoviÅ¡te”.  U 20 sati možete pogledati predstavu “Kamenje” koja je namijenjena mladoj publici od 11 godina naviÅ¡e i odraslima. 

Ulaznice za sve izvedbe u Noći kazališta u Maloj sceni su po 30 kuna, a mogu se rezervirati ovdje.



timeout.hr 



Indeksi na novoj najnižoj razini u godini
Uz nešto veći promet nego jučer, ali i nadalje iznimno skroman, indeksi Zagrebačke burze danas, 12. studenog, su nastavili kliziti, drugi dan zaredom te su došli do nove najniže razine u ovoj godini. CROBEX indeks bio je u minusu 0,69 posto, na 1.742 boda, na novoj najnižoj razini u ovoj godini.

CROBEX10 spustio se 0,71 posto, na 985 bodova, također najnižu razinu u ovoj godini. Redovni promet dionicama dosegnuo je svega 5,2 milijuna kuna, što je nešto više nego jučer, ali još uvijek vrlo nisko.

U fokusi investitora danas je bila dionica Đure Đakovića koja je jedina imala promet veći od milijun kuna te je ostvarila rast cijene od 3.65% nakon Å¡to je u medijima objavljeno kako je kompanija blizu dobivanja posla za Kuvajt, vezanog uz gradnju i opremanje bojnih vozila. Po visini prometa slijedi dionica HT-a, kojom je ostvareno 900.000 kuna. Cijena joj je oslabila 0,36 posto, na 168,40 kuna. Najveća gubitnica je dionica Viadukta, s padom cijene za 3.22 posto, na 237.99 kuna, uz 200.000 kuna prometa. 

Na europskim su burzama cijene dionica jutros pale, nakon jučeraÅ¡njeg rasta, jer su ulagače razočarali slabi kvartalni poslovni rezultati europskih kompanija.  Isto tako, trgovanje u Americi je danas započelo negativno te se očekuju neke poticajne vijesti koje bi mogle preokrenuti tok trgovanja.


Nikola Bakšaj, analitičar Fima vrijednosnica
Filmske radionice za djecu i mlade u KIC-u
Filmske radionice za djecu i mlade “Izrazi se filmom” u zagrebačkom KIC-u izvode se u dva ciklusa, u polugodiÅ¡tima u skladu s kalendarom Å¡kolske godine. Svaki ciklus uključuje Å¡ezdeset polaznika u dobi od 10 do 18 godina koji zajedno sudjeluju u stvaranju filma. 

OsmiÅ¡ljeni koncept  temelji se na ideji da se svako dijete upozna sa svakim elementom filma kako teoretskog tako i praktičnog, a u svrhu promiÅ¡ljenog stvaranja cjeline tj. filma kao konačnog proizvoda.

Djeca će se upoznati s teoretskim aspektima filma putem analize filma s mentorima, ali i gostujućim predavačima, a imat će priliku naučiti i sve o tehničkim aspektima rada na filmu pri čemu će se sami naučiti služiti opremom potrebnom za stvaranje filma.

Radionice izvodi deset stalnih predavača i facilitatora, a programom su predviđene i projekcije filmova za djecu hrvatskih autorica i autora kao i razgovor s autorima, ali i gostujuća predavanja stručnjaka s područja audiovizualnih djelatnosti.

Program je namijenjen djeci i mladima u dobi od 10 do 18 godina, osnovnoškolcima i srednjoškolcima

Prva radionica održat će se u subotu, 16. studenog u 11 sati u Kulturno informativnom centru (KIC), Preradovićeva 5.

Prijavite se na kic@kic.hr



timeout.hr 

Zajednički interes za djelovanje HGSS-a
U prostorijama Krapinsko-zagorske županije jučer 11. sudenog sporazum o zajedničkom interesu za djelovanje Hrvatske gorske službe spašavanja Stanice Krapina na prostoru Krapinsko-zagorske županije potpisali su Darko Berljak, pročelnik HGSS Stanice Krapina i župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar.

Prema Zakonu o Hrvatskoj gorskoj službi spaÅ¡avanja potpisanim sporazumom HGSS Stanica Krapina i Krapinsko-zagorska županija utvrdili su zajednički interes djelovanja HGSS Stanica Krapina na području županije u cilju zaÅ¡tite života i imovine u brdsko-planinskim i drugim nepristupačnim prostorima te pri elementarnim nepogodama, kada treba primjeniti posebno znanje, opremu i kadrove koje se koriste u gorskom spaÅ¡avanju. 

HGSS

Krapinsko-zagorska županija će sufinancirati troškove pripravnosti i održavanja spremnosti, te redovite djelatnosti HGSS Stanica Krapina, sukladno Programu aktivnosti.



www.vzaktualno.hr 

Stipendije za 43 redovita studenta
DonoÅ¡enjem Odluke o uvjetima i kriterijima pružanja novčane potpore studentima s područja Općine Vinica stvoreni su uvjeti ostvarivanja prava na novčanu potporu za sve redovite studente. U svrhu provedbe osnovano je posebno Povjerenstvo koje je pripremilo i objavilo Javni poziv te pregledalo sve pristigle prijave. 

Povjerenstvo je utvrdilo da 43 podnositelja prijava zadovoljavaju sve propisane uvjete te je predložilo načelniku da s njima zaključi ugovor o mjesečnim potporama. Potpisivanje ugovora sa studentima upriličeno je protekle nedjelje u zgradi Općine, a uz načelnika Općine Marijana Kostanjevca, prisutni su bili i Mirjana JambriÅ¡ko, zamjenica načelnika, ujedno i predsjednica Povjerenstva za studentske potpore te Marijan Mihalić, predsjednik Općinskog vijeća.  

U svom obraćanju okupljenim studentima načelnik je svima poželio mnogo dobrih rezultata i uspjeÅ¡an zavrÅ¡etak studija ujedno naglasivÅ¡i  kako su oni nada i budućnost Općine Vinica  te kako očekuje da će svojim znanjem pomoći kako rodnom kraju tako i čitavoj zemlji. 

Potpisivanjem ugovora svi studenti koji studiraju na području Varaždinske  i susjednih županija ostvarili su pravo na 250,00 kn potpore mjesečno, a studenti na studijima u Zagrebu i drugim županijama te inozemstvo ostvarili su pravo na 400,00 kn mjesečne potpore. 




Nikola VII. Zrinski 1649. proglašen hrv. banom
Nikola VII. Zrinski (1620. – 1664.), praunuk Nikole Zrinskog Sigetskog, brat Petra Zrinskog, hrvatskog bana i autora na maÄ‘arskom jeziku Adrijanskoga mora sirene, po čemu se smatra utemeljiteljem maÄ‘arske književnosti, roÄ‘en je u ÄŒakovcu 1. svibnja 1620., a umro je 18. studenog 1664. godine u Gornjem KurÅ¡ancu.

Grof Nikola Zrinski bio je hrvatski ban od godine 1647. do 1664. godine. Budući da je rođen u Čakovcu i da je velik dio života proveo u njemu, neki povjesničari ga nazivaju i Nikola Zrinski Čakovečki. U rodoslovlju cijele obitelji knezova Zrinskih, koja je bila vrlo moćna i utjecajna u srednjovjekovnom Hrvatsko-ugarskom kraljevstvu i kasnije u Hrvatskoj u sklopu Habsburške monarhije, on je sedmi po redu s tim imenom, pa mu neki, radi lakše orijentacije, ime pišu kao Nikola VII. Zrinski.

Nikola je praunuk Nikole Å ubića Zrinskog, sigetskog junaka, a unuk Jurja  IV. Zrinskog, koji je godine 1574. u Nedelišću dao tiskati znamenitu knjigu „Decretum tripartitum“ autora IvanuÅ¡a PergoÅ¡ića. Nikolin otac, ban Juraj V. Zrinski umro je 28. prosinca 1626. godine u vojnom taboru u Požunu (danaÅ¡nja Bratislava u Slovačkoj . op.a.), gdje je sudjelovao sa svojom postrojbom u TridesetogodiÅ¡njem ratu. 

Povijesni izvori govore da je bio otrovan po nalogu austrijskog carskog generala Albrechta von Wallensteina, nakon što je došlo do njihovog verbalnog sukoba. Nikolina majka, grofica Magdalena Zrinski, preudala se nakon toga za baruna Nikolu Mlakovačkog. Za Nikolu i njegova brata Petra brinulo se tijekom njihove mladosti više znamenitih osoba, među kojima zagrebački biskup Petar Domitrović i ostrogonski nadbiskup Petar Pazmany.

nikola33

Godine 1637. vratio se Nikola na svoj posjed u MeÄ‘imurje, u utvrÄ‘eni čakovečki dvorac. Na kraljev poziv 1646. sudjelovao je u TridesetogodiÅ¡njem ratu. Zbog pokazanog junaÅ¡tva i vojne vjeÅ¡tine, kralj Ferdinand III. Imenovao ga je 1647.“generalom svih Hrvata“, a 27. prosinca iste godine hrvatskim banom!

U Varaždinu je na zasjedanju hrvatskog sabora, 14. siječnja 1649. postavljen za hrvatskog bana.
Osim Å¡to je uspjeÅ¡no ratovao protiv Turaka, Nikola Zrinski je bio mudar političar i intelektualac. Napisao je niz značajnih književnih djela, meÄ‘u kojima je jedno od najpoznatijih velika knjiga lirike pod nazivom Sirena Jadranskoga mora, koju je s maÄ‘arskog na hrvatski preveo njegov brat Petar i objavio 1660. u Mlecima. Autor je i prvoga epa na maÄ‘arskom jeziku Propast Sigeta.  

U Mađarskoj on je smatran najvećim likom mađarske barokne književnosti!

Ipak, Nikola Zrinski sam je sebe smatrao Hrvatom, kako je to 1659. napisao u pismu svom prijatelju zagrebačkom dožupanu Ivanu pl. Ručiću na latinskom jeziku, gdje se nalazi i slavna rečenica „Ego mihi conscius aliter sum, etenim non degenerem me Croatam et quidem Zrinium esse scio“, koja u prijevodu glasi: „Inače, svjestan sam, dapače znam, i neću zatajiti da sam Hrvat, i to Zrinski“.

Hrvatski domoljub i mađarski pjesnik, bio je to čovjek koji je u praskozorju europskog doba buđenja nacionalnih svijesti i početka težnji za nacionalnim državama, posvetio svoj život očuvanju europske i kršćanske civilizacije, ali i dobrobiti svog naroda. Međutim, našao se istovremeno upleten u političke intrige svog vremena, koje s njegovim idealima nisu imale puno toga zajedničkog, i može se smatrati tragičnom osobom hrvatske povijesti.

Iste, 1659. godine, Nikola Zrinski osniva franjevački samostan u ÄŒakovcu te dovodi franjevce hrvatske provincije Svetog Ladislava (a ne franjevce maÄ‘arske provincije Svete Marije). 

Nikola je u svom dvorcu u ÄŒakovcu posjedovao veliku i bogatu knjižnicu, koja je u stručnim krugovima poznata pod imenom Bibliotheca Zriniana, a spletom sretnih okolnosti sačuvana je do danas. Njen cjelokupni fond danas sadrži 731 knjigu neprocjenjive vrijednosti. Premda je Nikola bio vrlo uspjeÅ¡an vojskovoÄ‘a u ratovima protiv Turaka, u burnim danima i tjednima koji su slijedili nakon VaÅ¡varskog mira u redovima nezadovoljnika, 1664. pogiba pod nejasnim okolnostima u lovu na vepra. To se dogodilo u blizini meÄ‘imurskog naselja Gornji KurÅ¡anec, na području loviÅ¡ta zvanog KurÅ¡anečki lug. Postoje sumnje da je ubijen po nalogu bečkog dvora, ali je sve zataÅ¡kano i prikazano kao smrt od ranjenog divljeg vepra. Njegovom smrću Zrinsko-frankopanska urota izgubila je svog predvodnika. 

Znameniti hrvatski ban pokopan je 21. prosinca 1664. u obiteljskoj grobnici Zrinskih u kompleksu pavlinskog samostana u Svetoj Jeleni. Pogrebni obred vodio je zagrebački biskup Petar Petretić, a govor je održao lepoglavski pavlin Ivan Kery.



PIÅ E: MLADEN GENC
Pobjednik je Matias Söderström iz Finske!
Tijekom proteklog vikenda, 9. i 10. studenog, u Varaždinu je održan drugi meÄ‘unarodni disc golf turnir “Drava Forester” ( www.dravaforester.com ). Na turniru je sudjelovalo 50 igrača iz 12 zemalja, pa su tako uz domaće igrače leteće diskove kraj dvorane Arena na Dravi bacali i sudionici iz Islanda, Finske, NorveÅ¡ke, Engleske, Danske, Nizozemske, Njemačke, Austrije, Slovačke, MaÄ‘arske i Slovenije. 

U odnosu na prvi turnir održan godinu ranije sa 26 sudionika iz 4 zemlje, ovoga puta u Varaždinu se okupilo gotovo dvostruko brojnije te značajno teritorijalno raznolikije društvo što je pokazatelj da Drava Forester ima potencijal kako u sportskom, tako i u turističkom smislu.

Sam turnir odvijao se kroz tri runde po 18 staza koje su odigrane u subotu te nedjelju, a igrače i igračice nije omela ni izuzetno jaka kiša koja se slila na teren tokom subotnjeg popodneva. Po održane tri runde na programu je bilo finalno natjecanje u kojem je petero najboljih pokazalo svoja znanja i umijeća na šest novih staza pred zainteresiranim gledateljima.

Pobjedu na turniru suvereno je odnio Matias Söderström iz Finske koji je od samog početka pokazao kvalitetu, zauzeo vodeću poziciju i držao ju sve do samog kraja. Svoj klasu pokazao je i u finalu kada je na radost publike postigao jedini as na turniru, odnosno pogodio u koÅ¡ s početne pozicije udaljene 50 metara. Drugo mjesto osvojio je njemački igrač Dominik Stampfer, a treće je pripalo Austrijancu Otfriedu Derschmidtu. Uz njih u finalnom natjecanju sudjelovali su i, u konačnici, četvrtoplasirani Englez Derek Robins te petoplasirani Slovak Stefan Dobrev. 

Drava Forester

Ovime se potvrdila još jedna velika draž ovog sporta, a to je činjenica da u njemu mogu međusobno konkurirati igrači različitih dobnih skupina pa je tako pobijedio dvadesetosmogodišnjak, drugoplasirani je bio dvadesetogodišnjak, treće mjesto je pripalo četrdesetsedmogodišnjaku, a preostala dvojica finalista su u dobi od 40 i 50 godina.

U ženskoj konkurenciji pobijedila je slovakinja Katka Bodova, drugo mjesto je pripalo austrijanki Wiltrud Derschmidt, a treće je zauzela prošlogodišnja pobjednica turnira slovenka Jasmina Pištan.

U sklopu dodatnog  programa turnira održano je i natjecanje u „puttanju“, odnosno gaÄ‘anju u koÅ¡ s male daljine u kojem je trijumfirao Jonathan Gewirtz, Amerikanac s norveÅ¡kom adresom.

Organizacijski dio turnira kojeg su zajedno organizirali Disc golf klub Varaždin i tvrtka Lagoda j.d.o.o. proveden je na izuzetno visokom nivou, kakav se do sada nije viÄ‘ao na turnirima u regiji te su svi igrači Varaždin napustili izuzetno zadovoljni i najavili svoj povratak na 3. izdanje turnira iduće godine. 

Drava Forester

Vrijedi spomenuti izjavu Haukura Árnasona s Islanda koji je avionsku kartu za dolazak na turnir platio 800 €, ali je rekao da je vrijedilo svakog eura i da sigurno dolazi i sljedeće godine, ili pak onu od pobjednika Matiasa Söderströma da je jako zadovoljan zanimljivim i izazovnim terenom te da kad iduće godine dođe braniti naslov, sa sobom dovodi još najmanje 5-6 igrača iz Finske.

Turistički potencijal ovog sporta nedavno je prepoznalo i Ministarstvo turizma dodijelivši financijsku potporu za razvoj sportsko-rekreativnog turizma kroz disc golf i do kraja ove godine biti će postavljena prva četiri Hrvatska javna disc golf terena pa bi naša zemlja vrlo brzo zbog svojih prirodnih ljepota i gostoljubivosti mogla postati top-destinacija za disc golfere, ali i za sve druge zaljubljenike u aktivan odmor u prirodi.

Provedbu turnira podržala je i 1. varaždinska Gimnazija čiji su učenici volonterski pomogli igračima vodeći ih kroz teren i olakšavajući komunikaciju s šetačima i publikom.

Cjelokupni rezultati turnira nalaze se na Internet adresi:

Å to je disc golf?

Ne znate Å¡to je disc golf? Niste jedini, s obzirom da je u Hrvatskoj ovo sport koji tek započinje svoj veliki “boom”. Sport je atraktivan, zanimljiv i ono Å¡to je najvažnije – jeftin, kako za organizatore tako i za same igrače.

Sam sport je vrlo sličan klasičnom golfu uz razliku u tome što igrači, umjesto da koriste palicu i lopticu, bacaju posebno dizajnirane leteće diskove u disc golf koš. Najvažnija razlika između klasičnog golfa i disc golfa je da za potonji nisu potrebni skupi, umjetni tereni već je za dobar teren idealna netaknuta priroda. Postavljanje samog terena ne zahtijeva nikakve intervencije u prirodi i prirodnim preprekama, štoviše, što zahtjevnije to bolje.

Drava Forester

Središnje globalno tijelo koje vodi brigu o razvoju sporta te o natjecanjima je Professional Disc Golf Association (www.pdga.com). Prema statistici PDGA-a od 8 do 12 milijuna ljudi barem jednom je isprobalo ovaj sport, a redovitih igrača u svijetu ima oko 500.000. Tokom 2011. godine diljem svijeta održano je 1.338 natjecanja sa ukupnim nagradnim fondom od preko 2 milijuna američkih dolara. Da je sport pogodan za igrače svih dobi pokazuje i evidencija članstva PDGA-a prema kojoj je 30% članova staro od 20-29 godina, 32% od 30-39 godina te čak 32% starijih od 40 godina.

Više informacija o disc golfu te njegovom budućem razvoju u Hrvatskoj može se naći na Internet stranici www.lagoda.hr ili putem Facebook profila Lagoda Disc Golf.



www.vzaktualno.hr 

Spomen ploča u čast Ivana Rangera
Ivan Ranger je poznati pavlinski freskoslikar kojeg u kleru joÅ¡ nazivaju i „Krstitelj“, a ove godine se obilježava 260 godina od njegove smrti. Upravo tom prilikom jučer je upriličeno otkrivanje spomen-ploče Ivanu Rangeru i lepoglavskoj pavlinskoj Å¡koli u župnoj crkvi Svetog Martina u Donjoj Voći koju je djelomično oslikao upravo Ranger, a posao zavrÅ¡ili njegovi učenici. 

Gradonačelnik Marijan Škvarić imao je čast otkriti spomen-ploču, a pridružio mu se i biskup Josip Mrzljak, načelnik općine Donja Voća, predsjednik općinskog vijeća, izvođači radova i dio župnika koji su prethodno vodili misno slavlje.

Ranger

 -Vrijedan spomen i priznanje Lepoglavi u onom kulturnom dijelu koji bi zaista trebalo stalno promovirati jer su freske naÅ¡eg majstora Rangera prevrijedno kulturno nasljedstvo na koje moramo biti ponosni – objasnio je Å kvarić.



www.vzaktualno.hr