Metod Hrg se rodio 16. rujna 1916. godine u Ivancu u brojnoj obitelji, a umro je 17. studenog 1989. u samostanu sestara milosrdnica u Zagrebu. M. Hrg, bio je (kako su njegovi prijatelji i poznavatelji Äesto isticali) – tihi i vrijedni djelatnik na podruÄju arhivistike i nacionalne i crkvene povijesti. Bio je viÅ¡i arhivist Arhiva Hrvatske u miru, arhivist Nadbiskupije, Älan Vijeća Biskupske konferencije Jugoslavije za arhive, knjižnice i muzeje, predavaÄ na Institutu za crkvenu povijest pri KatoliÄkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.
Osnovnu je Å¡kolu zavrÅ¡io u rodnom Ivancu, gimnaziju u prvoj generaciji u Nadbiskupskom djeÄaÄkom sjemeniÅ¡tu na Å alati, a diplomirao je na KatoliÄkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu 1942. godine. Te je godine i zareÄ‘en za svećenika. Pet je godina bio kapelan u Svetom Ivanu Zelini; u rujnu 1947. imenovan je privremenim upraviteljem župe Sveta Nedjelja, a godinu dana poslije i stalnim župnikom u istoj župi. Od 1946. do 1966. bio je dekan okićkog dekanata. Na mjesto arhivista Kaptolskog arhiva, koji se od 1914. nalazi kao depozit pri arhivu Hrvatske, imenovan je 17. svibnja 1966. i ostao tu do svog umirovljenja 31. prosinca 1976.
Kako je o M. Hrgu, zapisao njegov dobar poznavatelj Andrija Lukinović – joÅ¡ za studentskih dana Metod se zanimao za crkvenu i nacionalnu povijest i poÄeo o tome objavljivati zapažene tekstove u crkvenim glasilima. TadaÅ¡nja policija ubilježila ga je u svoju kartoteku „jer piÅ¡e plemenskom i verskom duhu“. Kartica se Äuva u policijskoj kartoteci Savske banovine u Arhivu Hrvatske. U Metodovoj ostavÅ¡tini nalaze se i prvi pokuÅ¡aji pisanja povijesti Ivanca iz 1937. godine.
ArhivistiÄku službu Kaptolskog arhiva preuzeo je relativno kasno, kad mu je bilo već pedeset godina. No, Metod je zahvaljujući izvrsno znanju latinskog, paleografije i ostalih pomoćnih povijesnih znanosti, te marljivosti i upornosti, doista uÄinio mnogo!
Uz svagdanje usluge, informacije i pomoć u Äitanju i tumaÄenju isprava istraživaÄima Metod
je radio na sreÄ‘ivanju Kaptolskog i Nadbiskupskog arhiva, a neki njegovi zahvati u tom su podruÄju nezaobilazni. Treba svakako spomenuti osnovno sreÄ‘ivanje fonda SjedniÄkih spisa 1801.-1900.g. koji su u depozit uÅ¡li tek 1966. Ova velika graÄ‘a bila je dobrim dijelom razbacana, ili na posve drukÄiji naÄin složena, s mnoÅ¡tvom rastepenih dosjea i zalutalih spisa. Fond je inaÄe dragocjen za crkvenu i nacionalnu povijest XIX. st. Za fond Locus credibilis II 1209—1850. istog arhiva Hrg je napisao regesta za sva 4372 dokumenta toga fonda. Bio je to pravi pothvat!
Dokumenti naime ove skupine su velikim dijelom teÅ¡ko Äitljivi koncepti i pri sastavljanju hrvatskih regesta trebalo je pravo umijeće proÄitati bezbroj kartica i odgonetnuti davno zaboravljena imena mjesta i osoba. U nadbiskupskom arhivu prouÄio je njegov historijat i sadržaj. Posebno se pozabavio sreÄ‘ivanjem toga arhiva 1815. o Äemu je objavio posebnu raspravu u Arhivskom vjesniku 1967.g. Zajedno s M. Pandžićem iz Arhiva Hrvatske izvrÅ¡io je temeljitu reviziju svih glavnih serija Nadbiskupskog arhiva. Za dragocjene Kanonske vizitacije ZagrebaÄke (nad)biskupije naÄinio je kronoloÅ¡ki popis i analitiÄki inventar svih vizitacija u arhivu od 1615. do 1914. za sve župe u njima zapisane!
Ovom iznimno vrijednom radu dodao je J. Kolanović indeksažu te je sve bilo objelodanjeno najprije u reviji Croatica christiana periodica, a kasnije u posebnoj knjizi pod naslovom „Kanonske vizitacije zagrebaÄke (nad)biskupije“.
Hrg je takoÄ‘er zaslužan za objavljivanje 8. 9. 10. i 11. sveska ZakljuÄaka hrvatskog sabora za razdoblje 1759. – 1814. god. Zajedno s J. Kolanovićem objavio je u Arhivskom vjesniku „Novu graÄ‘u o Jurju Dalmatincu“ 1974. a takoÄ‘er sa suradnicima pripremio je i „SeljaÄke bune XV – XVIII. st.“ i „Prve bune Å tibrenaca (1608.-1610.)“.
Pogled na nekadaÅ¡nji ivaneÄki Stari Grad i crkvu, koje je Hrg toliko volio, a o Äemu svjedoÄi i to da mu je u Äasu smrti u pisaÄem stroju ostao rukopis teksta za monografiju Župe Ivanec.
(Snimio: PETAR JAGETIĆ, 1940. god.)
U Croatica christiana periodica objavio je meÄ‘u ostalim „IzvjeÅ¡taj biskupa Jurja Haulika Svetoj stolici o stanju ZagrebaÄke biskupije iz god. 1841.“ Zatim, „VrhovÄev izvjeÅ¡taj caru Franji Prvome o stanju ZagrebaÄke biskupije 1811.“ , „Oporuku biskupa Marina Borkovića (1667.-1687.) i „Vizitaju varaždinskog arhiÄ‘akonata 1638.“ !
Arhivsku graÄ‘u objavljivao je i u „Kaju“ i „IvaneÄkom kalendaru“.
NajznaÄajnije mu je meÄ‘utim objavljivanje „Dnevnika“ biskupa Maksimilijana Vrhovca“. Djelo je to nezaobilazno u crkvenoj i nacionalnoj historiografiji!
M. Hrg radio je i u mirovini, sve do nagle smrti. Nakon smrti na njegovu je radnom stolu naÄ‘ena otvorena Spomenica župe Ivanec, a u pisaćem stroju tekst za monografiju župe Ivanec, koju nažalost nije dovrÅ¡io. Svoju bogatu struÄnu biblioteku ostavio je priruÄnoj biblioteci Kaptolskog arhiva. Pokopan je u Ivancu 19. studenog 1989. na mjesnom groblju u grobnicu svog velikog prijatelja pokojnog Ladislava Å abana, poznatog glazbenika i muzikologa.
A gradić pak „poleg jedne velke gore“ ima danas i ulicu koja nosi ime Metoda Hrga! Å to je, u svakom sluÄaju, za pohvalu!
Piše: Mladen Genc
