Ono Å¡to se zna – je činjenica da je na vrhu Želimora u davna vremena bilo dobro utvrÄ‘eno naselje s kamenom obrambenom kulom, čiji se ostaci i danas naziru ako se malo „zaore“ tlo . 

Tu su pronaÄ‘eni ostaci keramike, fragmenti brončane sjekire i joÅ¡ neki zanimljivi nalazi. Ono Å¡to je posebno interesantno, kažu ovdaÅ¡nji ljudi, je to – da se na nadmorskoj visini od oko 300 metara, sve u krug oko brda Želimor, danas nalazi čak sedamdesetak prirodnih izvora pitke vode. Nekad ih je, kažu, bilo i stotinjak, ali su mnogi s vremenom zapuÅ¡teni, ili su presuÅ¡ili. Izvori koji pak su ostali do danas nikad ne presuÅ¡e, pa ni za najsuÅ¡nijih ljetnih mjeseci. Od svih njih ureÄ‘en je samo jedan izvor, onaj u zaselku Želimorski, s kojeg se napajaju seljani te vlasnici okolnih vinograda i klijeti. Ti prirodni izvori na kraju će ipak ostati tek kao svojevrsna prirodna atrakcija i „ukras“, jer općine Bednja radi na opskrbi pitkom vodom Želimorskih i okolnih domaćinstava. Ljude ta vijest raduje, jer u skoroj budućnosti ni oni u najzabitijim zaselcima viÅ¡e neće morati kantama pjeÅ¡ice po vodu do svog „zvirounjko“.

Danas pak je Želimor, kažu nam u Å¡ali „veseljaci“ iz okolnih klijeti, „zbjeg“ za brojne ljubitelje dobre kapljice i nedirnute prirode s jedinstvenim pogledom na planine koje okružuju Želimor, a to su: Ivanščica, Strahinščica, Maceljska i Ravna Gora… Pogled odavde puca na sve strane. Na jednoj strani vidi se kula trakošćanskog dvorca, na druge dvije crkve u Lepoglavi i u Jesenju, a u daljini i kapelica Sv. Duha, ponad Ivanca. Za lijepa vremena vidi se i slovensko Pohorje, Varaždin i okolica.

U budućnosti bi, želja je ovdašnjih ljudi, bilo idealno da ovim krajem prolazi vinska cesta, jer bila bi doista prava šteta ne iskoristiti u turističke svrhe ovu do danas neotkrivenu i jedinstvenu destinaciju, udaljenu od Trakošćana svega par kilometara.

Jedna legenda kaže da je Želimor dobio ime po nekadaÅ¡njem vladaru – Želimiru, dok ona druga tumači kako su se u davna vremena na ovim prostorima vodile velike bitke, a da je primirje sklopljeno upravo na Želimoru, brdu na kojemu je jedan od tadaÅ¡njih vojskovoÄ‘a navodno izviknuo – „Želim mir“! te da je Želimor upravo po tome dobio ime.

OKVIR: Želimor je na području danaÅ¡nje općine Bednja. Mjesto se prvi put spominje u 13. stoljeću (Bedna), u 14. stoljeću već je župa, a u 16. kaÅ¡tel. Pretpostavlja se da je riječ Bednja nastala od kajkavske riječi „bedenj“ (kaca – drvena posuda). Druga je pretpostavka da je to slavenizirani oblik imena Bathinus, latinskog naziva za rijeku Bednju.