Upravo su investicije u željeznicu, koje bi prema nekim predviÄ‘anjima do 2020. godine trebale porasti na 40 milijardi kuna, važni strateÅ¡ki interesi i pokretači novog investicijskog ciklusa. No uz sve te silne milijarde, Europska unija će Hrvatskoj pomoći i na, po nekima, joÅ¡ bitnijem području. Naime, svojim legislativama omogućuje, pa čak i propisuje primjenu novih tehnologija, Å¡to je za Hrvatsku jedan veliki skok naprijed, posebno pod budnim okom EOTA-e, krovne organizacije Europske unije za tehnička dopuÅ¡tenja.

Nove tehnologije, koje najčešće predstavljaju kvalitetnije, dugovječnije i jeftinije rješenje, podignut će kvalitetu hrvatskih pruga na nove razine, te omogućiti teretnom prometu da dostigne brzinu prometa od 120, a putničkom i do 200 kilometara na sat. Samo jedna u nizu novih tehnologija je i troosna TriAx geomreža koja svoje korijenje vuče iz Velike Britanije, a dijelom i naše Hrvatske, pa i našeg Varaždina.

Riječ je o proizvodu američko-britanske tvrtke Tensar International prisutne u 180 zemalja diljem svijeta, a koji omogućuje mnogo veću stabilnost temeljnog tla o čemu ovisi vijek trajanja prometnice (tračnica), ali i brzina koju po njoj vlakovi mogu postići. Istovremeno, primjena ove nove tehnologije u tlu prometnica čini samo 0.02 posto razlike u ukupnim troškovima po kilometru pruge, te produljuje vijek same prometnice čak 3 do 4 puta!

Jasenovac – Drenov Bok

– Troosne mreže su izraÄ‘ene iz ekstrudirane folije od polipropilena, te je sastav jednak dvoosnim mrežama, no tajna je u trokutastom obliku, pojačanom posebnim dizajnom čvorova koji omogućuje veliku čvrstoću u svim smjerovima od 360 stupnjeva. Poznato je kako je trokut najjače geometrijsko tijelo, no trebalo je to izmisliti, te primjeniti tehnologiju, pokrenuti proizvodnju i razviti gotov proizvod visoke tvrdoće – objaÅ¡njava AnÄ‘elko Jagečić, prokurist varaždinske tvrtke Kotonteks koja je ekskluzivni distributer TriAx troosnih geomreža za Hrvatsku, Sloveniju, te BIH.

TriAx gemoreže proÅ¡le su detaljna ispitivanja dizajna i o utjecaju prometa, a provelo ih je SveučiliÅ¡te u Nottinghamu, istraživački laboratorij za transport TRL. Svi rezultati pokazali su da troosne Trax geomreže imaju brojne prednosti od znatno manjih deformacija od prolazaka kotača, produljenog vijeka trajanja do poboljÅ¡anog ukljeÅ¡tenja agregata i pojačane performanse mehanički stabiliziranog sloja tla. 

– Ovaj proizvod je unaprijeÄ‘en, izmeÄ‘u ostalog, zahvaljujući Hrvatima i profesoru Mulabdiću iz Osijeka, koji je radio na razvoju TriAx mreže zajedno sa britanskim stručnjacima iz Tensara. Nakon mnogo godina rada na razvoju proizvoda i poboljÅ¡anju njegovih performansi, danas možemo reći da smo prihvaćeni u cestogradnji i vodogradnji, te graÄ‘enju nasipa, a naÅ¡ proizvod je prepoznat po svojoj kvaliteti. Ista situacija i kod izgradnje te remonta pruga gdje su troosne mreže takoÄ‘er prihvaćene i sastavni dio projekata budućih radova. Do sada smo odradili preko 100 km cesta, 50 km nasipa i sada krećemo na željeznice. Izuzetno bitna je i podrÅ¡ka britanske ambasade kao doprinos gospodarskoj suradnji Hrvatske i Velike Britanije – objaÅ¡njava Mladen Mikec, dipl.ing. graÄ‘evinarstva. 

Koprivnica

TriAx mreže prisutne su na mnogim lokacijama diljem Hrvatske – Sisku, Koprivnici, Novom Marofu, Slavoniji, Zagorju…  U prometnicama, Å¡umskim putevima, nasipima… A svakako treba izdvojiti cestovnu dionicu Pregrada-Zabok koju radi Cesta Varaždin, te željezničku dionicu Velika Gorica – Turopolje koja kreće ovog tjedna. Uskoro kreću i radovi na dionici Dugo selo-Križevci čija je vrijednost oko 198 milijuna eura, te je i najdulja dionica na kojoj je projektiran TriAx, te ujedno predstavlja i najveću ovogodiÅ¡nju investiciju u željeznice.

Tehnologija je primjenjiva i kod izgradnje kuća i zgrada koje se grade na nekvalitetnom tlu. Tako je primjerice Žito Osijek gradilo silose na loÅ¡em terenu, te su ispod ugraÄ‘ene troosne mreže za stabilizaciju tla. TriAx mreže su spasile situaciju i kod projektiranja bolnice u Alžiru gdje je jedno krilo gotovo potonulo u pijesak, no primjenom troosnih geomreža bolnica će se uskoro izgraditi na mnogo jeftinijim i kvalitetnijim temeljima. 

Osim izvrsnih performansi koje nudi, primjenom ove nove tehnologije Å¡tedi se na materijalu koji se, posebice kod remonta prometnica može mijeÅ¡ati sa starim (otpadnim) materijalom, čime se ponovno Å¡tedi, ali i ne zagaÄ‘uje priroda i okoliÅ¡. Osim toga ubrzava se izvoÄ‘enje radova, te Å¡tedi na održavanju prometnica, a Å¡to je i najbitnije uz transfer tehnologije radi se i na transferu znanja. 

 

– Lokalno suraÄ‘ujemo sa Geotehničkim fakultetom iz Varaždina, varaždinskim ŽUC-om, projektantskom tvrtkom Labos, tvrtkama Cesta Varaždin i Zagorje Tehnobeton, no suraÄ‘ujemo i sa svim hrvatskim javnim poduzećima iz područja željeznica, Å¡uma, voda i cestogradnje, te brojnim ŽUC-evima. Izuzetnu suradnju i snažnu podrÅ¡ku imamo i od VABA-e, a osim toga odlično suraÄ‘ujemo sa svim graÄ‘evinskim fakultetima u Hrvatskoj, te posebno sa svim iole važnim projektantskih kućama i brojnim vodećim hrvatskim graÄ‘evinskim firmama na području niskogradnje. Ono Å¡to je bitno jest da uz primjenu novih tehnologija radimo i na transferu i primjeni novih znanja. Dakle educiramo. Naime, bez transfera novih znanja nema smisla, tako da smo u zadnjih 5 godina educirali preko 500 projektanata iz Hrvatske, Slovenije i BIH. I dalje kontinuirano radimo na projektima čija realizacija se ulaskom Hrvatske u EU očekuje uskoro. Mi smo spremni – zaključuje Jagečić.