U krivolovu ranili srndaća, životinja uginula
U ponedjeljak 20. svibnja u Policijska uprava meÄ‘imurska zaprimila je telefonsku obavijest graÄ‘ana da su u krivolovu zatečene nepoznate koje su se udaljile u nepoznatom smjeru. Kriminalističkim istraživanjem utvrÄ‘eno je da je u polju zvanom “Fučička”, nedaleko mjesta DomaÅ¡inec, nepoznati počinitelj vatrenim oružjem nanio prostrijelnu ranu srndaću, uslijed čega je uginuo.

Na mjesto dogaÄ‘aja izaÅ¡ao je lovočuvar lovačkog druÅ¡tva iz DomaÅ¡inca  koji  je i preuzeo 
srndaća. 

Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisuća kuna, a protiv počinitelja će se podnijeti kaznena prijava Općinskom državnom odvjetniku.



www.vzaktualno.hr 
Varaždinski maturanti plešu Quadrillu u petak
U petak, 24. svibnja  u 12 sati varaždinski maturanti će na Korzu zaplesati Quadrillu. Na taj će se način ponovo uključiti u europski plesni festival – European Quadrille Dance festival 2013 koji okuplja njihove vrÅ¡njake iz cijele Europe. Manifestacija će se održati u sklopu Dana maturanata, a prijedlog da se i varaždinski maturanti uključe u tu europsku akciju stigao je od Savjeta mladih Grada Varaždina. 

Uz njih, u organizaciju će biti uključeni članovi Savjeta mladih Varaždinske županije, Plesna Å¡kola „Havana“ te Koncertni ured Varaždin. U tijeku su pripreme i učenje plesnih koraka tradicionalnog francuskog plesa četvorke, a očekuje se da će na varaždinskom Korzu istovremeno s vrÅ¡njacima iz cijele Europe zaplesati nekoliko stotina maturanata. Svake godine nastoji se sruÅ¡iti svjetski rekord u sinkroniziranom plesanju četvorki, a varaždinski su maturanti sudjelovali u ruÅ¡enju tog rekorda  2009. godine kada je u 75 gradova Europe istovremeno zaplesalo 27280 maturanata. 

DoÄ‘ite i vi na Korzo u petak u 12 sati i podržite naÅ¡e maturante! 





Sveukupni pobjednik – Dječji vrtić Bajka
Na stadionu Slobode u Varaždinu u ponedjeljak je poslijepodne održan 12. Olimpijski festival dječjih vrtića grada Varaždina, na kojem je nastupilo 300-tinjak djevojčica i dječaka iz 16 gradskih vrtića. Prvobitno najavljen za proÅ¡li petak pa zbog kiÅ¡e odgoÄ‘en za danas, dogaÄ‘aj je svečano otvorio gradonačelnik HabuÅ¡, a svečani defile uz postrojavanje svih vrtićkih ekipa predvodile su Varaždinske mažoretkinje. 

Djevojčice i dječaci natjecali su se u pet atletskih disciplina – trčanju na 50 metara, Å¡tafeti 4 x 25 metara, skoku u dalj, bacanju loptice i malom nogometu. 


– Najveći uspjeh danaÅ¡njeg natjecanja jest u tome Å¡to se ovdje okupilo toliko mnogo djece i Å¡to su postignuti kvalitetni i dobri rezultati. Svakako bih istaknuo dva odlična rezultata u trkačkim disciplinama koje su postignuli Jana Koščak kod djevojčica i Ivan Trubić koji su pokazali zaista sjajne rezultate u utrci na 50 metara. Bilo je tu i odličnih bacača loptice, pa skakača u dalj ali i nogometnih ekipa, tako da iskreno čestitam svim natejcateljima i njihovim tetama – kazao je Patrik Koščak, voditelj za sport i razvojne programe u Zajednici sportskih udruga grada Varaždina.


Najbolje rezultate ostvarili su mali sportaÅ¡i varaždinskog dječjeg vrtića Bajka, nagrada za fair play pripala je vrtiću ÄŒira ÄŒara, a osim njih na natjecanju su sudjelovali vrtići Palčić, Panda, Zeko, Pinokio, Sveta UrÅ¡ula, Zečić, Dječji vrtići Varaždin iz Aleje, Dravske, Gortanove, Koprivničke, Trakošćanske i DruÅ¡tvo NaÅ¡a Djeca. 

Kažimo na kraju i to kako su, osim veselja i radosti maliÅ¡ana kroz sportsko natjecanje uz proglaÅ¡enje rezultata i dodjelu medalja najuspjeÅ¡nijima, simpatije mnogobrojne publike pokupile i vrtićke tete koje su uživale u igri i druženju s djecom. 

U petak 25. svibnja poslijepodne na stadionu Sloboda održat će se Olimpijski festival dječjih vrtića Varaždinske županije, kojim će vrtićki mališani i nihove tete obilježiti ulazak Hrvatske u Europsku uniju.



www.vzaktualno.hr/A.G.
Nisam ubio Stolnika, osuđen sam nevin!
ISPOVIJEDI IZA ZATVORSKIH REÅ ETAKA (2)

V. M. je do danas najuspjeÅ¡niji hrvatski bjegunac svih vremena, čovjek koji od 1960. godine živi izmeÄ‘u zatvora i slobode i desetljećima puni stranice crnih kronika, kriminalac koji je u Francuskoj pobjegao od smrtne i doživotne kazne zatvora, ipak će ostatak svog života provesti iza zatvorskih reÅ¡etaka najčuvanijeg hrvatskog zatvora u Lepoglavi. Vrhovni sud RH potvrdio mu je 2003. godine kaznu od 20 godina zatvora, koju mu je izrekao Županijski sud u Varaždinu zbog toga Å¡to je sa svojim kompanjonom R. V. u noći sa 16. na 17. svibnja 1991. godine ubio poznatog hrvatskog naivnog slikara Slavka Stolnika u njegovoj obiteljskoj kući u zaselku Stolniki, u Donjoj Voći. 

V. M. nakon ubojstva fantomski nestaje iz Varaždina, gdje je živio, i odlazi u Grčku. Na tamošnjim je otocima proveo punih 10 godina, a uhićen je krajem 2001. u hrvatskom veleposlanstvu u Skoplju, kamo je došao po hrvatsku putovnicu. Temeljem međunarodne Interpolove tjeralice makedonsko pravosuđe ubrzo ga je izručilo Hrvatskoj. Budući da je već 1991. na varaždinskom sudu u odsutnosti bio osuđen na 20 godina zatvora, suđenje mu se na njegov zahtjev 2002. godine ponovilo, i ta mu je nepravomoćna kazna potom pravomoćno potvrđena.

                                                       Zatvor Lepoglava

No, V. M. kategorički tvrdi da je nevin osuđen, a u znak protesta u zatvoru je štrajkao glađu. Zahvaljujući posebnom odobrenju Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave te Središnjeg ureda Uprave za zatvorski sustav, V. M. sam posjetio u zatvoru u Varaždinu i razgovarao u njegovoj ćeliji. Premda su godine i buran kriminalni život ostavili traga na tom čovjeku, uvjerio sam se da je on za zatvorske stražare još uvijek potencijalni bjegunac. Tijekom našeg višesatnog razgovora pravosudni policajci budno su nas motrili. V. M. je, naime, vrlo lukav i nepredvidiv. Budući da je strastveni pušač, najprije sam mu se ispričao što nisam donio cigarete jer mi to nije bilo dopušteno od zatvorskih vlasti.

– Ne trebate se brinuti, imam ja cigarete – progovara čovjek s kojim intervju čekam već 12 godina. 

Dobro sam poznavao slikara Stolnika, često ga posjećivao i o njemu pisao. Zašto ste ubili tog dobrog čovjeka?
– Vjerujte mi, ja Stolnika nisam ubio. Nevin sam osuÄ‘en. Sve mi je smjestio taj poremećeni R. V., a Å¡to je on sa Stolnikom imao one kobne noći ja ne znam. ÄŒuo sam na suÄ‘enju da me se tereti da sam ga ubio udarcima kamenom u glavu. To je laž. Premda sam to tražio, sud mi nije dopustio da se tijekom suÄ‘enja suočim s R. V. On je krivnju prebacio na mene misleći da će se izvući iz zatvora. To je bolesna osoba, Å¡to su uostalom potvrdili i psihijatri. Ne znam kako se takvom čovjeku može vjerovati i osuditi me tek tako da sam ubio čovjeka.

                                        Ubijeni slikar Slavko Stolnik

A pronađeni materijalni dokazi ?
– Kakvi dokazi!? Nikakvih materijalnih dokaza nema. To je sudu dokazao i moj branitelj, ali samo se vjeruje tom R. V.

Zbog čega ste odmah nakon Stolnikova ubojstva pobjegli iz Hrvatske?
– Ja uopće nisam nikamo bježao. Jednostavno, razočaran životom i ogorčen Å¡to sam se razveo, htio sam nekamo zauvijek otići. Vremenski se to slučajno poklopilo sa Stolnikovim ubojstvom. Otputovao sam najprije u Split, a po povratku sam u Zagrebu sreo jednu ženu iz Vojvodine i otiÅ¡ao s njom. Otputovali smo u Grčku, a ona se nakon nekoliko godina vratila natrag. Tamo sam naÅ¡ao posao u hotelu bogatog i slavnog grčkog nogometaÅ¡a. Radio sam Å¡est godina kao konobar na Kreti, a četiri sam godina proveo na joÅ¡ nekim grčkim otocima. Budući da govorim viÅ¡e stranih jezika, većih problema nisam imao.

Jeste li imali krivotvorene osobne dokumente?
– Nikakvih ja isprava nisam imao. Izmislio sam si ime Michael i rekao da sam Francuz. Grčka je predivna zemlja liberalne demokracije. Ako se ni o Å¡to ne ogrijeÅ¡ite, tamo vas nitko ne pita za dokumente ili tko ste i Å¡to ste.

Jeste li za svih tih deset godina kontaktirali s nekim u Hrvatskoj tko bi vam rekao da ste osuđeni zbog Stolnikova ubojstva i da za vama traga Interpol?
– Ne. Nikome se nijednom nisam javljao. Jedino Å¡to sam od nekih Srba tamo čuo da kod nas bijesni rat. Novine nisam čitao, a politika me ne zanima. Ja sam internacionalni avanturist, čovjek koji voli dobar život, lijepe žene i kockanje. Tome sam se i tamo posvetio, a drugo me niÅ¡ta nije zanimalo.

Foto ilustracija

Kako to da ste iz Grčke odlučili otići u Makedoniju?
– Volim putovati svijetom, ali nigdje ne mogu ostati predugo. Kada bi me uhvatila nostalgija za krajem vraćao bih se svom Varaždinu. Tako sam i tada odlučio otići do naÅ¡eg veleposlanstva da si izvadim putovnicu i vratim se u Hrvatsku. Rekao sam im svoje pravo ime i prezime niÅ¡ta ne prikrivajući, a oni su pozvali policiju koja me uhitila uz obrazloženje da je za mnom raspisana tjeralica i da me se tereti za ubojstvo Slavka Stolnika. Mislio sam da je riječ o zabuni i da se netko želi sa mnom naÅ¡aliti. Ali, ne! Ubrzo sam izručen Hrvatskoj i tek sam  u naÅ¡em zatvoru saznao da sam u odsutnosti osuÄ‘en na 20 godina zatvora. Ostao sam Å¡okiran, pa molim vas lijepo, da sam ubio Stolnika, da li bih bio toliko naivan da se sam vratim u Hrvatsku?!

Jeste li ikada u životu bili u Donjoj Voći, gdje se dogodilo ubojstvo?
– Jesam jer mi je otamo bivÅ¡a supruga, no tijekom mojih dolazaka tamo nikada nisam sreo Stolnika. Ne znam ni gdje mu je kuća.

Znači, nikada u životu niste vidjeli Stolnika?
– Sretao sam ga u Parizu, gdje smo slučajno obojica živjeli 60-ih godina. Kao boksač otiÅ¡ao sam tamo željan sportske slave, a Stolnik mi je pričao da želi postići slikarsku slavu izlažući u Louvreu. A eto, ni jednom ni drugom nije se ostvario san. Pariz je predivan, ali nažalost sudbina je htjela da je baÅ¡ tamo i po mene i po Stolnika krenulo po zlu.

Stolniku je tada u Parizu ukradeno dosta slika. Jeste li tijekom vašeg druženja vidjeli koju njegovu sliku?
– Ne. Ali nismo se baÅ¡ previÅ¡e družili. Jednom smo se čak i potukli budući da je Stolnik vrijeÄ‘ao mog prijatelja i ugrizao ga za uho, a meni je strgao sat s ruke. No, ja tog čovjeka nikad poslije nisam vidio i nikada ga ne bih ubio zbog novca.

Slovite već desetljećima za najuspješnijeg bjegunca, a eto, ipak ćete zbog Stolnikova ubojstva ostatak života provesti u zatvoru. Kakav je to osjećaj?
– Ne razmiÅ¡ljam o tome. Nadam se da će kod R. V. kad-tad proraditi savjest i da će reći istinu. Kada u zatvoru ne bi bilo nade, čovjek bi poludio.

                                       Vladko Mesek sa zatvorskim čuvarom

Ili pokušao pobjeći?
(Smijeh) – Da. Bježim nekamo k vragu cijeli život, ali nikada nisam bježao od kazne, već iz inata ili da nadmudrim stražare. Bježao sam bez cilja i zato sam opet ovdje. Davno je to bilo kada sam pobjegao baÅ¡ iz ovog zatvora u Varaždinu, pa iz mariborskog, GradiÅ¡ke, zatim iz zatvorske bolnice u Zagrebu, a najspektakularniji su bili bijegovi u Francuskoj i Lepoglavi. U Lepoglavi su rekli da je iz tog zatvora nemoguće pobjeći, a ja sam odlučio dokazati da je moguće. Danima nisam uzimao hranu kako bih smrÅ¡avio da se mogu lakÅ¡e provući kroz reÅ¡etke koje sam noćima pilio, a oni su mislili da Å¡trajkam glaÄ‘u. Pobjegao sam im i zakopao se u obližnjoj Å¡umi ispod hrpe kamena vapnenca. Predvečer sam odlučio izaći iz zaklona i otići na piće u Varaždin. NaiÅ¡la su dva naoružana zatvorska stražara i opazila me. “Ruke u vis! i prema kapiji” – rekli su. Podignuo sam ruke i krenuo, a onda se iznenada kroz Å¡ikaru dao u bijeg. Zapucali su za mnom i pogodili me s dva metka. Opet zatvorska bolnica, pa za kaznu samica u Lepoglavi.

Kažu da je vaš bijeg u Francuskoj poslužio kao scenarij za jedan akcijski film?
– Francuzima sam pobjegao od smrtne i doživotne kazne zatvora. Tamo su me osudili pod optužbom da sam ubio 75-godiÅ¡nju staricu Louis Vedell, vlasnicu hotela. Ja sam s kompanjonima doÅ¡ao da je opljačkamo, ali je nisam ubio ja, već nehotice D. Ć., konobar iz Smedereva. No, on je, kao i sada ovdje u Hrvatskoj R. V., sve prebacio na mene. I to je bila obična glupost. Plijen nikakav. NeÅ¡to bezvrijedne bižuterije koju smo onda bacili u pariÅ¡ku kanalizaciju. Pri prebacivanju iz jednog zatvora u drugi otključao sam lisice i iskočio iz vlaka koji je jurio oko 140 kilometara na sat. Francuski žandari koji su me pratili ostali su zaprepaÅ¡teni, a ja sam se uspio ilegalno iz Francuske prebaciti u Hrvatsku. Od tog skoka iz jurećeg vlaka sada me boli kralježnica.

Kako su vam svi ti bjegovi uspijevali?
–  Znate, netko je od nas manje, a netko viÅ¡e lukav. Ja sam pri svakom bijegu koristio tuÄ‘u greÅ¡ku.

Tražite li ih i sada?
– Bit ću iskren. Nema tog zatvorenika koji u zatvoru ne kuje plan o bijegu, ma kako malu kaznu izdržavao. Meni se ovdje u zatvoru u Varaždinu za sada nije ukazala prilika. A da se ukaže, naravno da bih je iskoristio. Inače, o zatvorskim stražarima i Upravi zatvora mogu izreći sve pohvale. Vrlo su korektni i profesionalni, no to se ne može reći i za neke zatvorenike. Taj novokomponirani kriminalni milje sav se ispreturao i izobličio. Mislim da smo mi kriminalci staroga kova veći džentlemeni. Mi smo jedan drugome u zatvoru pomagali, uvažavajući se i poÅ¡tujući meÄ‘usobno. Ne sviÄ‘a mi se ponaÅ¡anje ovih narkomana. Nekidan sam na krugu u Å¡etnji sreo Marcela Budimira, onog Å¡to je ubio policajca nakon pljačke banke u MeÄ‘imurju. Uopće mi ne izgleda opasno kako su ga opisivali. Sasvim miran tip. Razgovarao sam s njim i eto, kaže, dogodilo se. Žao mu je.

Imate li vi obitelj?
– Dva puta sam rastavljen, imam dva sina, sestru, brata…

Dolazi li vam tko u posjet?
– Sin i jedna moja djevojka. A zamislite, u jednom sam trenutku u Varaždinu za mlaÄ‘ih dana hodao gotovo istovremeno sa 20 žena. Eeee, tko zna gdje su sad one, najvjerojatnije su se poudavale. Ni jedna me nikada nije posjetila.

Je li vam žao što je sve tako ispalo u vašem životu?
– Premda sam puno toga lijepog proživio, život mi je promaÅ¡en. Bio sam naivan i svima vjerovao, a kada sam se opametio, već je bilo kasno. Bilo je Å¡ansi i za mene, ali sam ih sve prokockao.

Bojite li se starosti u zatvoru?
– Ne. Nastojat ću dokazati svoju nevinost. Ako kod R. V. ne proradi savjest i ne kaže istinu, žalit ću se Sudu za ljudska prava u Strasbourgu. A budu li me slučajno u zatvoru u Lepoglavi, kamo će me uskoro preseliti iz varaždinskog zatvora, opet maltretirali, opet ću im bježati.

Isplati li se?
– Pa i ne. Jer, koliko sam god bježao, opet sam iza reÅ¡etaka.

Žalite li za čim?
– Ne. Å to bih žalio. Proživio sam 10 nezaboravnih godina na grčkim otocima. Žalio bih da nisam uspio pobjeći Francuzima jer bih u njihovu zatvoru ostao čitav život. To me tjeÅ¡i.

Tako priča čovjek koji je zanat kriminalca ispekao u „vrućem“ pariÅ¡kom podzemlju, bivÅ¡i boksač koji je od 36 mečeva 35 dobio nokautom. Kad smo se opraÅ¡tali, V. M. me je zamolio da pozdravim njegove prijatelje u Varaždinu te im poručio da uživaju u životu dok mogu.

www.vzaktualno.hr/Mladen Genc
Pepito uzorak i u vašem domu!
Vrlo popularan u modi, klasičan pepita uzorak je doživio svoj comeback i u dizajnu interijera. Crno-bijeli motivi ove su sezone ponovo veoma IN, a pored njih i pepita uzorci u svim mogućim bojama!

Modni gurui smatraju pepita uzorak neprolaznom inspiracijom, a sve češće se sreće i u interijeru, gdje je istovremeno izraz i elegancije i modernosti.

Da bi ovaj popularni uzorak najbolje doÅ¡ao do izražaja u prostoru, bolje je odabrati neÅ¡to neutralnije niajnse i kombinacije, poput sivo – bijele, krem-bijele, smeÄ‘e-krem ili bilo koje pastelne kombinacije

Pepita je vizualno toliko moćna da su dovoljne već sitnice. Komad namjeÅ¡taja u pepita uzorku može stvoriti fokusnu točku interijera ukoliko se izabere pravi dizajn.

pepita1
interiorholic.com

Pepita u crno-bijelom tonu odlična je baza za daljnju dekoraciju doma, kojem se mogu dodati različite boje, a da on i dalje zadrži dozu elegancije i otmjenosti.

pepita2
interiorholic.com

Umjesto crno-bijelog, za presvlaku stare fotelje, naprimjer, može se iskoristiti i neka druga, energična kombinacija pepita poput roze, plave, crvene …

pepita3
interiorholic.com

Svi se vodeći dizajneri slažu da pepito ima zapanjujuće jak efekt u interijeru, jer se sa samo nekoliko detalja može stvoriti snažan utisak, i jedinstveni doživljaj prostora… Isprobajte i sami!

pepita4
homedit.com



www.timeout.hr
HDZ pokazao političku inteligenciju
Iako mi se činilo da je i sam iznenađen time što je upravo on ušao u drugi krug izbora za župana Varaždinske županije i iza sebe za dlaku ostavio dr Zvonimira Sabatija, HDZ-ov Anđelko Stričak danas je na konferenciji za novinare odavao dojam zadovoljnog čovjeka.

Okružen dvjema kandidatkinjama za zamjenice župana Nadicom Dreven Budinski i Barbarom Rocco, Stričak se pred novinarima osvrnuo na izborne rezultate, prethodno rekavši kako mnogi nisu očekivali ovakav rezultat HDZ-a, a pogotovo ne njihovi protivnici u Varaždinskoj županiji, koji su jučer cijeli dan slavili svoju izbornu pobjedu u Kneginečkoj hiži, a koja se na kraju nije ostvarila.

Rezultati izbora u prvome krugu pokazali našu političku inteligenciju


– Mi smo u prvom krugu vojničkim rječnikom zadržali položaj, a prioriteti su bili naÅ¡i načelnici koji u 11, od ukupno 22 općine, uspjeÅ¡no vode. Svega u jednoj općini smo izgubili, a u osam smo uvjerljivo dobili. U dvije općine naÅ¡i kandidati idu u drugi krug i sigurni smo da će tamo pobijediti. U županiji smo broj naÅ¡ih vijećnika sa sedam digli na deset vijećničkih mandata, Å¡to unatrag deset godina nije bio slučaj i to smatram uspjehom, a pogotovo kad se zbroje svi mandati u gradovima i općinama ispada da mi držimo svakoga trećeg vijećnika. Osobno sam zadovoljan drugim krugom izbora za župana, jer sam to i očekivao. Smatram da smo pokazali političku inteligenciju i da smo polučili dobar rezultat, koji će biti joÅ¡ bolji nakon drugoga kruga – govori Stričak.

U drugome krugu izbora sve je moguće


Kakva će sada biti politička retorika i što očekuje od političkih opcija koje nisu u drugom krugu izbora za grad Varaždin?

Od HSS-a i Zagorske stranke očekujem potporu, iako nismo još o tome razgovarali, Hrast nam je također ideološki srodan tako da u narednih par dana očekujemo i njihovu podršku, a što se Laburista tiče ja se nadam da će oni prepoznati kako smo okupili puno nestranačkih osoba i da će ih ta nit vodilja prikloniti nama. Koaliciju ćemo dogovarati sada u dolazećim danima, pogotovo jer Kukuriku koalicija u Županijskoj skupštini a niti u gradu Varaždinu sada više nema većinu. S obzirom da smo već u prvom krugu iznenadili, ništa nije nemoguće u drugom krugu!




www.vzaktualno.hr/A.G.
"Osvojio sam više nego svi kandidati zajedno"
– U utrci za župana sam dobio 49 posto, Å¡to je viÅ¡e nego svi ostali kandidati zajedno, no bilo je oko 4 posto nevažećih listića te nismo uspjeli preskočiti drugi krug. No u drugom ćemo sigurno pobijediti jer je razlika izmeÄ‘u mene i protukandidata AnÄ‘elka Stričaka viÅ¡e od 30 posto – istaknuo je župan Predrag Å tromar te zahvalio medijima, ali i svim protukandidatima, na korektnosti tokom kampanje. Posebnu zahvalu uputio je biračima koji su na jučeraÅ¡njim izborima ukazali povjerenje i svoj glas dali Koaliciji HNS-SDP-HSLS-HSU. 

– Koalicija je po općinama i gradovima već u prvom krugu dobila 9 načelnika i gradonačelnika, Å¡to je rezultat kakav smo imali prije 4 godine ukupno u prvom i drugom krugu. A sada se joÅ¡ u 7 općina i gradova borimo za pobjedu, s time da u svima imamo veliku prednost, osim u Ludbregu gdje smo izjednačeni s drugim kandidatom. Zadovoljan sam izbornim rezultatima, posebice u Varaždinu gdje takoÄ‘er imamo veliku razliku i gdje će gospodin Goran HabuÅ¡ očito pobijediti – poručio je Å tromar.

stromar

Inače Koalicija je osvojila 167 od 430 vijećničkih pozicija, a od toga je čak 107 članova HNS-a. U Županijskoj skupštini su osvojili 20 od 41 vijećničkih mjesta, te je Štromar ponovno najavio koaliranje za većinu, no istaknuo i kako je prerano za bilo kakve najave.
   
– Očekivali smo viÅ¡e jedino u MaruÅ¡evcu, no istovremeno su nas iznenadili Sv. ĐurÄ‘, Beretinec i Veliki Bukovec gdje do sada nismo imali svoje načelnike, a sada ćemo ih imati. To je dokaz da smo najjača stranka i puno jači od HDZ-a. U daljnoj kampanji niÅ¡ta nećemo mijenjati i dalje ćemo birače uvjeravati da je naÅ¡ program najbolji i najkvalitetniji – zaključio je. 




www.vzaktualno.hr/MG
16. međunarodna izložba "Minijature"
U petak, 24. svibnja 2013. u 19 sati, u VrÅ¡ilnici u Novim dvorima u ZapreÅ¡iću otvara se tradicionalna meÄ‘unarodna izložba Minijature. VrÅ¡ilnica inače predstavlja jedinstveni izložbeni prostor, radi se o gospodarskom objektu iz XVII. stoljeća, spomeniku nulte kategorije. 

Izložbu će otvoriti glazbenik Davor Gobac. Nakon otvorenja izložbe ispred VrÅ¡ilnice sviraju: Bruno Crnečki trio (jazz), Groovy (acappella kvintet) i Lost Oscars (garage, indie). 

Izložba je otvorena do 10.06., svakim danom od 15,00 -20,00.

16. godinu zaredom Udruga likovnih stvaralaca (ULS) organizira Minijature sa željom da njeguje i predstavi suvremeni likovni izričaj u malom formatu – do 15 centimetara veličine. Da bi taj izričaj bio doista reprezentativan, od proÅ¡le godine uvedena je praksa žiriranog natječaja. Ove je godine na natječaj pristiglo 333 domaćih i stranih autora, a stručni žiri je izabrao njih 140. 

minijature1

Sudjeluju autori iz Hrvatske,  Slovenije, Srbije, BIH, Crne Gore, Rumunjske. Izabrani radovi pokazuju Å¡irok raspon likovnih tehnika, motiva i pristupa malom formatu: od svježine crteža, atmosferičnosti ulja na platnu, preciznosti kolaža preko grafičkih eksperimenata, skulptura i umjetničkog nakita u raznim materijalima do minijaturnih video projekcija i intimističkih umjetničkih instalacija. Oni pokazuju da manji format ni u kom slučaju nije i manje vrijedan, niti nužno zlo, nego stvaralačka mogućnost koja, baÅ¡ zbog svoje zadanosti, može dati novo značenje izrazu: “Manje je viÅ¡e”.

MeÄ‘u izabranim radovima posebno su se istakli radovi dvojice autora te će im biti dodijeljene dvije jednakovrijedne nagrade: Grgur Akrap je u svojim radovima pokazao slikarsku uvjerljivost unutar koje uspjeÅ¡no “razgovaraju” reminiscenca na stare majstore i njihova suvremena negacija; i Darko Brajković čiji je rad minuciozna koloristička igra izvedena od specifičnog materijala, a u sebi nosi čaroliju opt-arta i odvodi nas u svoj autohtoni mikrokozmos.

miinijature2

TKO JE ULS? 

Udruga likovnih stvaralaca (ULS) sa sjediÅ¡tem u ZapreÅ¡iću djeluje od 1980. godine i okuplja velik broj umjetnika iz Hrvatske i inozemstva.  Redovite izložbe ULS-a su osim Minijatura i već poznata kolonija „Akvareli na skeli“ te godiÅ¡nja izložba članova. Svojim radom promovira mlade umjetnike kao i one afirmirane. Deset godina Udrugu vodi osam volontera (Irena Å krinjar, 
Gabrijela Rukelj, Silvio Balija, Å imun Tolić, Mirko Å koc, Ivan Majzec, Iris Poljan, Ivan ÄŒačić) koji pomažu oko organizacije izložbi, od administracije, prikupljanja radova, fotografiranja radova, grafičke pripreme  pa sve do likovne postave i komunikacije s medijima.

PROJEKT REVITALIZACIJE „KUĆE MAROF“

22.11.2012. ULS-u je dodijeljena koncesija u trajanju od dvadeset godina za koriÅ¡tenje kulturnog dobra – stambene zgrade “Kuće Marof” u povijesnom kompleksu Novi dvori.    

minijature3
                                                                                                                  
Novi dvori su zaÅ¡tićeni reprezentativan spomenički kompleks s bogatom povijesti nastajanja u kojem se nalaze dvorac  Jelačić, grobnica obitelji Jelačić, neogotička kapela sv. Josipa,  kukuružnjak, Muzej „Matija Skurjeni“ (nekadaÅ¡nje spremiÅ¡te plodina), VrÅ¡ilnica, te bivÅ¡a mljekara (Kuća Marof). 

Revitalizacija Novih Dvora započela je: obnovom dvorca, vrtlareve kuće prenamjenjene u restoran te izgradnjom golf terena. Osim grada ZapreÅ¡ića kvalitetu ULS-a i njezinog programa prepoznalo je i Ministarstvo kulture – Konzervatorski zavod koje je uputilo pismo podrÅ¡ke u kojem se pozitivno izjasnilo  o ULS-u kao idealnim korisnikom Kuće Marof s obzirom na konzervatorske smjernice.

Jako puno posla je već odraÄ‘eno Å¡to se tiče potrebne dokumentacije,  projekt je u visokom stupnju pripremljenosti i kao takav mogao bi konkurirati za strukturne fondove već u 2014. godini. Vraćanje graÄ‘evina u život, a time i ambijenta čitavog kompleksa dug je i složen proces, koji zahtjeva spregu kreativnih impulsa, znanja i materijalne potpore.



Više info na www.uls.com.hr