U povodu zavrÅ¡etka mandata gradonaÄelnika Lepoglave, koji je u protekle Äetiri godine obilježen brojnim kapitalnim investicijama i ulaganjima, ali i provoÄ‘enjem temeljite preobrazbe iz grada ranije spominjanog uglavnom u kontekstu Kaznionice, a danas Grada za 10, predstavljamo Äovjeka koji je moderno vrijeme prilagodio koristi Grada kojeg uspjeÅ¡no vodi.
“Sa skromnim smo proraÄunom u proÅ¡le Äetiri godine gradili, asfaltirali, urbanizirali i stvarali zavidnu druÅ¡tvenu nadgradnju. A istodobno nismo ni podizali cijene komunalne naknade i usluga niti pak smo dodatno financijski opterećivali graÄ‘ane.”
Osvrt na rad u svom drugom gradonaÄelniÄkom mandatu, inventura golema posla Å¡to je na cijelom gradskom podruÄju obavljen u proÅ¡le Äetiri godine te projekti s kojima Lepoglava spremno doÄekuje ulazak Hrvatske u EU – glavne su teme o kojima u povodu zavrÅ¡etka mandata 2009. – 2013. razgovaramo s gradonaÄelnikom Lepoglave dipl. ing. Marijanom Å kvarićem.
Možete li povući paralelu izmeÄ‘u Lepoglave prije Äetiri godine i Lepoglave danas? Å to se promijenilo?
– Tijekom proÅ¡le Äetiri godine Lepoglava je postala grad. Kad naglaÅ¡avam rijeÄ â€žgrad“, mislim prvenstveno na dosegnuti stupanj komunalno – infrastrukturne i prometne izgraÄ‘enosti, na stvorene preduvjete za razvoj poduzetniÅ¡tva, na izgraÄ‘enu druÅ¡tvenu infrastrukturu te na položene Ävrste temelje na kojima, u pogledu kandidiranja projekata za EU-fondove, Lepoglava vrlo ambiciozno ulazi ne samo u EU, već i u njen sedmogodiÅ¡nji proraÄun. Na tim dosegnutim standardima temelje se svi budući razvojni projekti Lepoglave. Trebat će mnogo struÄnog i operativnog znanja, ali i energije za njihovu realizaciju.
– Prati vas glas radoholiÄara, osobe visoke radne energije, naprosto sveprisutne – od dužnosti saborskoga zastupnika, do sudjelovanja na gospodarskim sajmovima, struÄnim skupovima, pa sve do vatrogasnih, vjerskih, vrtićkih i sportskih manifestacija. Morate li tako?
– Moram. Jer to je tempo kojim morate raditi ukoliko s proraÄunom od 11 milijuna kuna, koliki je izvorni lepoglavski gradski budžet, želite napraviti „puta dva“. A mi smo to uspjeli. GraÄ‘ani moraju znati da lepoglavski proraÄun iznosi jedva 1.300 kuna per capita, Å¡to je neusporedivo sa sredinama koje raspolažu s 3.000, pa i viÅ¡e tisuća kuna. Ipak, i s takvim preskromnim prihodom mi smo u proÅ¡le Äetiri godine gradili, asfaltirali, urbanizirali i stvarali zavidnu druÅ¡tvenu nadgradnju. A istodobno nismo ni podizali cijene komunalnih usluga niti pak smo dodatno financijski opterećivali graÄ‘ane.
Sustav kanalizacije – najskuplji projekt u povijesti Lepoglave
Na što konkretno mislite?
– Na Äinjenicu da na cijelom podruÄju grada Lepoglave gotovo viÅ¡e i nema kućanstava koja nemaju izlaz na pristupnu cestu. K tomu, sagraÄ‘eno je deset kilometara nogostupa, prvenstveno uz prometnice gdje je bila najvažnija sigurnost uÄenika i djece, ali i svih ostalih sudionika u prometu. GraÄ‘ani i sami vide kako su s državne ceste ureÄ‘eni ulazi u grad. Polagali su se asfaltni „tepisi“, iscrtavale zebre, podizala se vertikalna prometna (i svjetlosna) signalizacija. Montirali smo autobusne nadstreÅ¡nice i ureÄ‘ivali autobusna ugibaliÅ¡ta. PodruÄje grada Lepoglave do prije osam godina bilo je doslovce u mraku. Od zateÄenih – jedva – 180 svjetiljki u javnoj rasvjeti, danas je njihov broj povećan na 1400! A to koÅ¡ta. TroÅ¡kove javne rasvjete Grad na godinu plaća 700.000 kuna. Toliko od graÄ‘ana ne prikupimo od komunalne naknade, kojom bi se taj troÅ¡ak trebao financirati. Iako novca nije dovoljno, rasvjetu nigdje nismo gasili. Svugdje svijetli. A nismo graÄ‘anima povećali komunalnu naknadu. Niti pak bilo koje druge „komunalije.“
Kako komentirate podatak o radovima na dva nova vodovoda u naÅ¡emu kraju, koji su prethodnih godina bili „zaboravljeni“? Ili možda za njih prije nije bilo sluha?
– Da, s dolaskom nove vlasti promijenilo se to da su projekti vodovoda – a rijeÄ je o toliko nasuÅ¡noj potrebi kao Å¡to je voda za žedna sela – prepoznati kao nužni i prijeko potrebni, jer ima li Å¡to važnije od toga da graÄ‘ani u 21. stoljeću dobiju vodu?! Tako je sagraÄ‘eno 3 kilometra vodovoda u Zlogonju, a jako me veseli Å¡to dobro napreduje i gradnja 11 kilometara dugog vodovoda Å¡to se iz pravca Bednjanskog gradi prema KameniÄkom Podgorju. Ukupna vrijednost ulaganja je 2,92 milijuna kuna i sretan sam Å¡to će se tako napokon rijeÅ¡iti vodoopskrba stanovniÅ¡tva toga kraja.
U kojoj je fazi projekt kanalizacije?
– To je vjerojatno najskuplji projekt u povijesti Lepoglave, Äija se ukupna vrijednost procjenjuje na 90 milijuna kuna, a obuhvatit će gradnju kanalizacije i proÄistaÄa za potrebe 5.000 korisnika Lepoglave i susjednih mjesnih odbora. Grad Lepoglava financirao je izradu projekata, a imamo i graÄ‘evinsku dozvolu. Sve poslove oko te investicije povjerili smo Varkomu kao distributeru vode u Lepoglavi. On je u meÄ‘uvremenu raspisao natjeÄaj za gradnju prve faze kanalizacije za centar Lepoglave, a vrijednost ulaganja procjenjuje se na 15 milijuna kuna.
U zoni svaki ulagaÄ sutra može poÄeti graditi
Å to je Grad u proÅ¡lih Äetiri godine uÄinio u cilju stvaranja preduvjeta za pokretanje poduzetniÄkih aktivnosti?
– U potpunosti smo uredili PoduzetniÄku zonu koja se prostire na 16 hektara. To znaÄi da su u njoj stvoreni svi preduvjeti da zainteresirani ulagaÄi sutra mogu doći i poÄeti s gradnjom, pogona. Imaju sve: vodovod, kanalizaciju, cestu… i Å¡to je najvažnije, dobrog i kooperativnog partnera u Gradu. ZemljiÅ¡te u zoni nudi se pod povoljnim uvjetima – 10 eura za „kvadrat“, uz dodatne pogodnosti kao Å¡to su oslobaÄ‘anje od plaćanja komunalnog doprinosa i naknade te poreza na tvrtku, ovisno o uvjetima pod kojima ulagaÄ ulazi u zonu. NaÅ¡im ulagaÄima s 4 posto subvencioniramo kamate na poduzetniÄke kredite iz programa Poduzetnik 2. Dio zemljiÅ¡ta u zoni smo prodali. Želim naglasiti da smo zonu gradili i opremali većinom vlastitim sredstvima. Dakako da vrlo intenzivno radimo na privlaÄenju novih ulagaÄa u zonu. Veseli me i podatak da je proizvodnju u pogonu bivÅ¡e ciglane u ÄŒretu pokrenuo Drvodjelac, koji najavljuje i zapoÅ¡ljavanje 25 novih radnika. I Lepa je izaÅ¡la iz steÄaja, pa se i u njoj radi.
A koliko je Grad izdvojio za poljoprivredu?
– Ove smo godine za pomoć OPG-ima i za razvoj tradicijskih poljoprivrednih proizvoda temeljem natjeÄaja dodijelili potpore u ukupnom iznosu od 200.000 kuna.
Budući da Lepoglava svoj razvoj temelji, meÄ‘u ostalim, na turizmu, u kolikoj mjeri se tijekom proÅ¡le Äetiri godine radilo na razvitku i promidžbi vrlo specifiÄnih lepoglavskih turistiÄkih potencijala?
– Prije svega, lepoglavsku Äipku UNESCO je proglasio nematerijalnom svjetskom baÅ¡tinom ÄovjeÄanstva, Å¡to je Lepoglavi donijelo prepoznatljivost u globalnim razmjerima i dalo nov zamah naÅ¡im meÄ‘unarodnim festivalima Äipke te, s obzirom na predstojeći ulazak Hrvatske u EU i otvaranje EU-fondova, uÄinilo vrlo izvjesnim projekt vezan uz ureÄ‘enje Ekomuzeja Äipke. Cilj nam je da taj muzej ne bude samo centar lepoglavskog Äipkarstva, već da preraste u muzej Äipki Hrvatske, Slovenije, MaÄ‘arske i Å¡ire, odnosno, da na taj naÄin upravo Lepoglava dobije status regionalnog Äipkarskog centra.
U džepovima roditelja Grad je ostavio 4 milijuna kuna
– U cilju razvitka turizma bilo je i nemalo ulaganje u ureÄ‘enje nalaziÅ¡ta ahata u Gaveznici, kao i stalna promidžba pavlinske baÅ¡tine, hodoÄasniÄkog turizma (StepinÄev put), ali i potpore AgroturistiÄkom klasteru koji promiÄe niz lokalnih posebnosti. TuristiÄka zajednica Lepoglave osnovana je kao logiÄna podrÅ¡ka tom Å¡irokom spektru aktivnosti koje promiÄemo i podupiremo samo u jednom cilju – a to je novo zapoÅ¡ljavanje ili, barem, stvaranje dodatnog izvora prihoda. Dakako, kao krunu svega treba spomenuti TKIC. I osobno se ponosim tim projektom, prvim kojeg smo ostvarili uz pomoć sredstava EU, to viÅ¡e Å¡to je on u meÄ‘uvremenu posao centar svih druÅ¡tvenih aktivnosti u Lepoglavi.
U kolikoj se mjeri Grad Lepoglava prošlih godina brinuo o svojim školama, o vrtiću?
– U razne investicijske zahvate s ciljem stvaranja optimalnih uvjeta boravka maliÅ¡ana u vrtiću proÅ¡lih smo godina uložili oko 500.000 kuna. IzraÄ‘en je i projekt njegove dogradnje i rekonstrukcije u skladu s novim standardima, a u te će zahvate valjati uložiti joÅ¡ milijun kuna. Lepoglavska Å¡kola prekrasno je obnovljena, a zahvaljujući stvorenim pretpostavkama, nastava u svim osnovnim Å¡kolama (Lepoglava, ViÅ¡njica, Kamenica) odvija se u jednoj smjeni. Uslijedit će i gradnja dvodjelne sportske dvorane u Kamenici, Å¡to je ulaganje vrijedno 7 milijuna kuna.
ÄŒuje se da ste proÅ¡lih godina uspostavili dobru suradnju s udrugama na cijelom podruÄju Lepoglave.
– Da, i to me jako veseli. Puno smo i ulagali. Za potrebe DVD-a kupljeno je pet vozila, od toga Äetiri nova. U vatrogastvo iz proraÄuna ulažemo i viÅ¡e od zakonom propisanih 5 posto proraÄunskih sredstava. U projekciji nam je gradnja Vatrogasnog centra u Lepoglavi i doma u Kamenici te adaptacija vatrogasnog doma u ViÅ¡njici. To su ulaganja „teÅ¡ka“ dvadesetak milijuna kuna. Mnogo smo ulagali u rad Limene glazbe, PjevaÄkog zbora, Lepoglavskih puÅ¡leka, ali i ostalih udruga civilnog druÅ¡tva – kuburaÅ¡a, vinara… U suradnji sa Zajednicom sportskih udruga gradili su se novi sportski tereni i igraliÅ¡ta, u viÅ¡e mjesnih odbora. Nije sluÄajno Å¡to se upravo u Lepoglavi održavaju meÄ‘unarodni festivali ženskog nogometa. Jedan od glavnih ciljeva u segmentu sporta jest poÄetak gradnje sportskog kampa za nogometaÅ¡e – amatere.
EU fondovima lani kandidirana 32 projekta
ÄŒesto istiÄete Lepoglavu kao „grad projekata.“ Å to to znaÄi?
– Gradske službe, a velikim dijelom i ja osobno, s Projektnim uredom kontinuirano radimo na izradi projekata koje kandidiramo na sve moguće adrese – ministarstvima, nacionalnim i EU-fondovima. Svaki projekt je potencijalni izvor novca za dobrobit naÅ¡ega grada i zato projektima pridajemo tako veliku važnost. Samo proÅ¡le godine kandidirali smo 32 projekta prema fondovima EU. A to znaÄi, u prosjeku 2,5 projekta mjeseÄno. Zna li se da je svaki od njih na nekoliko stotina stranica, postaje jasnije o kakvom je opsegu posla rijeÄ.
Ima li efekta od tolikog angažmana?
– MeÄ‘u ostalim, pred potpisivanjem sam ugovora za 1,5 milijuna kuna za projekt gradnje proÄistaÄa u Kamenici. Iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU potvrÄ‘eno nam je da će financirati prvu faze izrade projektne dokumentacije za budući TehnoloÅ¡ki park u Lepoglavi. Izvjesna su i sredstva za izradu projekata Ekomuzeja Äipke, temeljem zajedniÄkog prekograniÄnog programa Äiji je nositelj općina PodÄetrtek.
Lepoglava – grad bez papira
LepoglavÄanima je drago kad se o njihovu gradu govori i u drugom kontekstu izvan onog, već pomalo otrcanog, „zatvorskog.“ Koliko je Lepoglava u zadnje Äetiri godine uspjela izaći iz tog stereotipa?
– Dosta, jer naÅ¡ grad sve se Äešće i na sve viÅ¡e mjesta afirmira u sasvim drugom kontekstu. Lepoglava je dobila nagradu Udruge gradova Hrvatske kao „grad bez papira.“ Poznato je da smo kupovinom i podjelom tableta svim gradskim vijećnicima i udrugama koje su korisnici proraÄunskog novca – a to smo, Äini mi se, uÄinili prvi u Hrvatskoj – modernizirali komunikaciju i ukinuli potrebu fotokopiranja materijala za sjednice i njihovu otpremu poÅ¡tom. Time ne samo da Å¡tedimo novac, već smo i gradsku upravu maksimalno otvorili graÄ‘anima, pa oni u svako doba gradskim službenicima mogu elektronskom poÅ¡tom uputiti pitanja i na njih dobiti odgovor u najkraćem roku. O tomu da su prepoznati napori gradske uprave da bude servis graÄ‘ana, svjedoÄi i podatak da je u GONG-ovu istraživanju o transparentnosti Grad Lepoglava bio na visokom jedanaestom mjestu meÄ‘u 556 općina i gradova u Hrvatskoj.
Koji biste projekt izdvojili kao vama osobno posebno drag?
– Onaj koji tek treba realizirati, a to je budući gradski centar sa srediÅ¡njim trgom. Prostirat će se na prostoru izmeÄ‘u Sv. Ivana, Trga kralja Tomislava i Lepe. Vidim ga kao centar sa stambeno – poslovnim objektima, kućama, ureÄ‘enim Å¡etnicama, modernim gradskim trgom. Izrada njegova idejnog rjeÅ¡enja tek predstoji. Ali mu se unaprijed radujem, jer on će pokazati budućnost Lepoglave u kojoj će živjeti naÅ¡a djeca. Jer za njih ionako to sve radimo, zar ne?
www.vzaktualno.hr