Uručena potpora za revitalizaciju dvorca Opeka
Prva potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske, ministrica vanjskih i europskih poslova i predsjednica Hrvatske narodne stranke Vesna Pusić, boravila je u srijedu u Varaždinskoj županiji. Kako bi dala podršku kandidatu za župana Varaždinske županije koalicije HNS-SDP-HSU-HSLS Predragu Štromaru, kandidatu za načelnika općine Vinica Mirku Juriću, te kandidatkinji za gradonačelnicu Grada Varaždinskih Toplica Goranki Štefanić, ministrica Pusić nazočila je predizbornim skupovima u općini Vinica i Varaždinskim Toplicama.

Ovo su ljudi za koje bih ja glasala i da nisu iz moje stranke, ljudi koji su, kao dosadaÅ¡nji župan Å tromar, dokazali kako odlično znaju raditi taj posao, da su poÅ¡teni i da ne zaboravljaju ono Å¡to političari često zaboravljaju, a to je da moraÅ¡ biti u kontaktu i komunikaciji s ljudima – pojasnila je ministrica Pusić, ističući pritom kako ljudi imaju pravo od političara čuti i znati Å¡to rade. 


Kandidata za načelnika općine Vinica Mirka Jurića, okarakterizirala je kao hvaljenog kandidata za jednu relativno malu općinu poput Vinice, budući da se Jurić bitno razlikuje od drugih kandidata jer ima potrebnu količinu energije i znanja za provedbu zacrtanih programa važnih za društveni i gospodarski boljitak Vinice.

Prva potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske je tom prigodom iznenadila župana Predraga Å tromara, predavÅ¡i mu potvrdu o stručnoj i financijskoj potpori za Projekt revitalizacije dvorca Opeka s arboretumom, poslan od strane Ministarstva kulture. 


Ministarstvo kulture, naime, daje kompletnu podrÅ¡ku za navedeni projekt kojim bi se očuvala kulturna baÅ¡tina, obogatila kulturna, turistička i obrazovna ponuda Varaždinske županije, a ujedno i pridonijelo razvoju regije. 

Nakon druženja s mještanima Općine Vinica, predsjednica Hrvatske narodne stranke Vesna Pusić krenula je u Varaždinske Toplice, gdje je u društvu koalicijskih čelnika SDP-a i HSU-a dala svoju podršku stranačkoj kolegici Goranki Štefanić i njezinoj kandidaturi za gradonačelnicu Grada Varaždinskih Toplica.


Koalicija HNS-SDP-HSU-HSLS jučer je predstavila svoj izborni program i u općini Maruševec, gdje su izborni program predstavili kandidat za načelnika ove općine Stjepan Klen, zamjenik Ivica Matijašec i nositeljica liste za Općinsko vijeće Andreja Ptiček.
Skupu koalicije HNS-SDP-HSU-HSLS u Maruševcu nazočili su kandidat za župana Varaždinske županije Predrag Štromar, zamjenik Alen Kišić, saborski zastupnik Mario Habek te kandidati za vijećnike Županijske skupštine.

www.vzaktualno.hr/A.G.
Medvjedi "zamrzli" Vareksovce na – 28
Rukometaši Medveščaka kao da se protiv Varteksa uvijek posebno motiviraju. U 6. kolu Lige za ostanak pobijedili su Varteksove kadete 51:23, nanjevši im tako jedan od najtežih poraza ove sezone.

Samo prvih sedam-osam minuta Varteks je držao neizvjesnost, da bi onda Medveščak krenuo žestoko i do kraja poluvremena napravio prednost od dvanaest golova razlike. 
Naravno da je u drugom dijelu ta njihova prednost samo rasla do zaključnih 51:23.
 
Kod Varteksa je opet iznenadio Tomislav Hirš sa stopostotnim učinkom postigavši pet golova iz pet pokušaja, a po 4 gola postigli su Luka Trojko i Petar Svetec
U redovima domaćina posebno raspoložen bio je Ante Tokić sa čak 16 postignutih golova.

Rezultati 6. kola Lige za ostanak: Split – Gorica 27:27, Marina KaÅ¡tela – Spačva 32:27.

Poredak: 1. Marina KaÅ¡tela 22,  2. Medveščak 21, 3. Spačva 20, 4. Gorica 19, 5. Split 14, 6. Varteks Di Caprio 2. 

U slijedećem kolu ove nedjelje, 19. svibnja, Varteks DC gostuje u Vinkovcima kod Spačve.



www.vzaktualno.hr
Anđelko Stričak (HDZ-BUZ)
RoÄ‘en 1973. u ÄŒanjevu, oženjen i otac dvoje djece, živi u Varaždinu. Obrazovanjem vezan uz Zagreb, gdje 2011. godine diplomira sveučiliÅ¡ni studij iz područja druÅ¡tvenih znanosti na Ekonomskom fakultetu i postaje magistar ekonomije. Od 1992. godine radi u Policijskoj upravi Varaždinskoj u temeljnoj, a potom u Specijalnoj jedinici policije “RODA”. Sudionik Domovinskog rata, i HRVI zbog zadobivenih ozljeda kod ranjavanja. ÄŒlan HDZ-a od 1993., a od 2012. predsjednik HDZ-a Varaždinske županije te član Nacionalnog vijeća. Od 1999. godine obnaÅ¡a brojne dužnosti i funkcije kao načelnik općine Visoko, vijećnik u Županijskoj skupÅ¡tini, član Županijskog poglavarstva, brojnih odbora, povjerenstava, komisija i udruga.


1. Kako i zaÅ¡to ste odlučili „trčati“ u izbornoj utrci za mjesto župana Varaždinske županije?

Nakon desetogodiÅ¡njeg mandata općinskog načelnika, te županijskog vijećnika i člana županijskog poglavarstva (u jednom mandatu) logičan slijed je kandidatura za dužnost Župana Varaždinske županije. ProÅ¡ao sam redom sve lokalne dužnosničke razine,  sve svojim trudom i radom, bez pomoći „kumova i stričeva“.

2. Što mislite o vašim protukandidatima?

Fina gospoda. 

3. Ukratko predstavite kandidatkinje za zamjenice župana i objasnite na koji će način one doprinijeti ostvarenju Vašeg programa?

Zamjenice su mi gospođe Nadica Dreven Budinski i Barbara Rocco.
Nadica Dreven Budinski je članica HDZ-a, poduzetnica, bila je vijećnica u Općinskom vijeću i članica Poglavarstva Općine Sv. Ilija, te vijećnica u Županijskoj skupÅ¡tini. Posebno se istaknula u humanitarnom radu kao predsjednica Zajednice žena „Katarina Zrinski“ Varaždinske županije.  
Barbara Rocco je nestranačka kandidatkinja, glumica sa stalnim angažmanom u varaždinskom HNK i profesorica na osječkoj Umjetničkoj akademiji.
Izbor je pao na gospoÄ‘e, jer sam zaključio da nam treba poleta, optimizma i stručnosti, neÅ¡to novo i različito u odnosu na ono Å¡to nude drugi koji su na političkoj sceni godinama, ali bez rezultata. 

4. Koje su po Vama najbitnije tri stvari s kojima bi se u narednom mandatu nova županijska vlast trebala pozabaviti?

a) GOSPODARSKI RAST (OTVARANJE NOVIH RADNIH  MJESTA)
Potrebne su nam nove investicije za koje rjeÅ¡enja već postoje. Treba samo primijeniti model koji već provode HDZ-ovi načelnici u svojim sredinama. Npr. Općina Gornji Kneginec izgradila je poduzetničku zonu iz koje je izvoz veći od izvoza pojedinih županija, u poduzetničkoj zoni Općine Jalžabet trenutačno se provodi najveća investicija u državi (100 milijuna eura), u Općini Vidovec gradi se najveći poljoprivredno sabirni distributivni centar. Taj ćemo dobitnički model, na zadovoljstvo graÄ‘ana, primijeniti u cijeloj županiiji. 

b) IZGRADNJA KOMUNALNE I DRUÅ TVENE INFRASTRUKTURE
Nastaviti ćemo sa sufinanciranjem općinskih/gradskih projekata, daljnjom izgradnjom komunalne infrastrukture, do svake kuće: cesta, voda, struja. Navedeno sufinanciranje je ukinuo 2005. godine tadaÅ¡nji župan Radimir ÄŒačić. 
Prema potrebama, u suradnji s općinama i gradovima prići ćemo izgradnji dječjih vrtića, Å¡kolskih dvorana, Å¡kola ili samo dodatnih učionica. 

c) POSEBNA SKRB ZA CILJANE KATEGORIJE NAŠIH SUGRAĐANA
Borba protiv različitih oblika ovisnosti, droge, alkohola, kocke, Interneta kroz sufinanciranje rada udruga građana (npr. uključivanje djece, mladih i građana u športske aktivnosti).
Skrb o hrvatskim braniteljima, kroz suradnju i sufinanciranje programa rada braniteljskih udruga.
Poticati programe dnevnog boravka osobama starije životne dobi (radi djelovanja protiv njihove  osamljenosti) i osoba s posebnim potrebama kroz sufinanciranje programa rada njihovih udruga

5. Zašto bi birači trebali glasati baš za Vas?

Okupio sam daleko najbolji tim; hrabrih, poduzetnih i inovativnih, meÄ‘u kojima se nalaze i brojne nestranačke osobe. Želimo promijeniti stanje beznaÄ‘a, nezadovoljstva i osjećaja bezperspektivnosti. Zato smo kampanju i program usmjerili prema gospodarskim, moralnim i etičkim promjenama. 
Želim naglasiti da ćemo županiju voditi Stručno, Transparentno, Racionalno, Iskreno, Časno, Ambiciozno, Kreativno (STRIČAK).

www.vzaktualno.hr
Vic dana – Roda
Otišao mali Perica sa ocem u zoološki vrt, te pita on:
“Tata, ima li ovdje roda?”
“Naravno, a zaÅ¡to pitaÅ¡?”
“Pa da vidim da li će me neka prepoznati!”
Angelina Jolie odstranila obje dojke
Slavna glumica, Angelina Jolie, nedavno je zbog rizika od raka odstranila obje dojke, prenosi Guardian. Na operaciji je bila u veljači, a uskoro namjerava odstraniti i jajnike.

Borci za zdravlje hvale 37-godiÅ¡nju glumicu Å¡to ohrabruje žene diljem svijeta na provjeru nose li neispravan gen BRCA1. Naime, Angelina ga i sama ima, a doktori tvrde kako taj gen povećava rizik od raka dojke na čak 87%, te rizik za rak jajnika, bolest koja je ubila njenu majku u dobi od 56 godina, na 50%. 

Angelina se je u veljači ove godine podvrgnula preventivnoj dvostrukoj mastektomiji, operaciji odstranjivanja grudi, a sve iz razloga kako bi smanjila rizik za obolijevanje od raka na najmanju moguću mjeru. Majka Å¡estero djece, od kojih je troje posvojila, a troje ima s Pittom, zavrÅ¡ila je s medicinskim postupcima 27. travnja. Provedena je i rekonstrukcija njenih grudi, a prijaÅ¡nje bradavice su joj presaÄ‘ene. 

– Odlučila sam svoju priču podijeliti s drugima. Postoje mnoge žene koje joÅ¡ ne znaju da im prijeti rak. – kaže lijepa glumica, koja je svoju priču objavila u The New York Times. 

– Svojoj djeci sada mogu reći da se ne trebaju bojati da će izgubiti svoju majku radi raka dojke. To me umiruje. Oni mogu vidjeti moje male ožiljke i to je sve. Sve ostalo je Mama, ista kao Å¡to je bila i prije. Oni znaju da ih volim i da ću sve učiniti da budem s njima Å¡to je duže moguće. Učinila sam hrabru odluku, koja ni malo ne umanjuje moju ženstvenost.

I dok joj jedni čestitaju na hrabrosti radi zahvata, drugi smatraju kako ženama šalje krivu poruku, upućujući ih da odstrane dio tijela koji bi mogao oboljeti.

Istraživač raka dojke, doktor Richard Francis, objaÅ¡njava: – Osobe poput Angeline moraju biti u potpunosti upoznate sa svim opcijama koje im stoje na raspolaganju, uključujući operaciju koja smanjuje rizik od pojave raka. Angelina je odabrala mastektomiju, no to ne znači da je isti zahvat najbolji izbor za bilo koju drugu ženu u sličnoj situaciji. 

Svatko tko želi porazgovarati o raku, trebao bi kontaktirati svojeg liječnika.



www.timeout.hr/Valentina Juren
Kreće sufinanciranje malih kapitalnih projekata
U Županijskoj palači u Varaždinu danas su svečano potpisani ugovori o sufinanciranju malih kapitalnih projekata u Varaždinskoj, MeÄ‘imurskoj, Krapinsko-zagorskoj, Koprivničko-križevačkoj i Bjelovarskoj- bilogorskoj županiji. Naime, 40-tak projekata komunalne i socijalne infrastrukture u tim će županijama biti potpomognuto sa ukupno 11.185.00 kuna, a Varaždinska Å¾upanija prednjači u broju od 8 odobrenih projekata. 

Projekti iz Varaždinske županije koji su se naÅ¡li na listi odabranih projekata od ukupno 700 prijava za područje cijele Hrvatske su komunalni projekti u Općini Mali Bukovec, Gradu Lepoglava, Općini Bednja, Općini Sveti ĐurÄ‘, Gradu Ivancu, Gradu Ludbregu, Općini Sraćinec i Gradu Ivancu. 

U okviru “Programa održivog razvoja lokalne zajednice” koji provodi Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije ugovore je potpisao ministar i potpredsjednik Vlade Branko Grčić.  

– Za ovih pet županija rezervirali smo oko 11.200.00 kuna. Riječ je o 40 vrlo različitih projekata u općinama i gradovima, s naglaskom na najmanje razvijene jedinice lokalne samouprave jer cilj mog ministarstva i jest da pomaže prije svega manje razvijene krajeve. Toga se kriterija najviÅ¡e držimo. S ovim projektima nema nikakvih problema, jer inače ne bi bili odabrani. Imali smo ukupno 700 prijava, a od njih smo za cijelu Hrvatsku izabrali 122 prijave – rekao je ministar Branko Grčić. 

Grcicc

Tako će se u Općini Mali Bukovec dovrÅ¡iti  rekonstrukcija dječjeg vrtića uz povećanje energetske efikasnosti objekta, u Lepoglavi  izgraditi nogostupi i  podići sigurnost djece u prometu, u Općini Bednja modernizirati cestovna infrastruktura, u Ivancu izgraditi staza na mjesnom groblju, u Ludbregu urediti prometnice, a u Općini Sraćinec i području Grada Ivanca modernizirati nerazvrstane ceste. 

Zadovoljstvo time nije krio ni vraždinski župan Predrag Å tromar.   

– Ovo je prvi puta da jedan ministar regionalnog razvoja u Varaždinskoj županiji potpisuje s općinama i gradovima sufinanciranje i izuzetno sam time zadovoljan. To se dogodilo nakon dugo godina ,a siguran sam da će ubuduće ministar viÅ¡e puta biti naÅ¡ gost. Projekti su očito bili kvalitetno napisani, a novac će se utroÅ¡iti na komunalnu infrastrukturu, zavrÅ¡etak nekih cesta, nogostupa i ostale sitne komunalne projekte – rekao je župan Predrag Å tromar.  

Ministar Grčić osim potpisivanja ugovora, kratko nam je i prokomentirao izjavu predsjednika Ive Josipovića o neučinkovitosti Plana 21 i nužnosti njegova mijenjanja. 

– Ja sam jedan od kreatora tog plana i mogu vam reći da smo u godinu dana prije izbora barem 2, 3 puta korigirali taj plan u skladu s promjenama u okruženju i situacijom koja je vrlo dinamična, posebno u vremenu krize. To radimo i sada, ali plan u onim svojim ključnim odrednicima je neÅ¡to Å¡to je za nas zakon i toga se držimo. To je uvoÄ‘enje reda u sustav, posebno u državi i javnom sektoru, javnim financijama, reforme i ono Å¡to je najvažnije – bitka za radna mjesta i oporavak investicijske aktivnosti u Hrvatskoj. U krivu ste ako mislite da se u godinu dana u mandatu koji traje četiri godine može ostvariti neki plan – rekao je ministar Grčić.   



www.vzaktualno.hr/T.M.C. 



U nesreći ozlijeÄ‘en 23-godišnji policajac
Danas, 15. svibnja oko 7 sati u Lepoglavi, Varaždinskoj ulici na državnoj cesti D-35, dogodila se prometna nesreća, slijetanje vozila s ceste kojim je upravljao 23-godišnji policijski službenik Policijske uprave Varaždinske koji se vraćao iz službe, a koji je u nesreći ozlijeđen.

Vozilo se uslijed nesreće višestruko prevrnulo i zapalilo, a obzirom da je policajac kod sebe imao službeno oružje i streljivo uslijed požara došlo je do zapaljenja rezervnog streljiva.

Nesreća se dogodila kada je policajac zbog nedržanja sredine obilježene prometne trake vozilom preÅ¡ao na lijevu stranu van kolnika i udario u stacionarni stupić i metalnu zaÅ¡titnu ogradu. 

Tom je prilikom ozlijeđen vozač te je prevezen u Opću bolnicu Varaždin, gdje je zadržan na liječenju, dok njegove ozljede za sada nisu okvalificirane. Na mjesto događaja izašli su pripadnici Dobrovoljnog vatrogasnog društva Lepoglava koji su ugasili požar na vozilu.



www.vzaktualno.hr
Lepoglava postala grad, slijedi uređenje trga!
U povodu završetka mandata gradonačelnika Lepoglave, koji je u protekle četiri godine obilježen brojnim kapitalnim investicijama i ulaganjima, ali i provođenjem temeljite preobrazbe iz grada ranije spominjanog uglavnom u kontekstu Kaznionice, a danas Grada za 10, predstavljamo čovjeka koji je moderno vrijeme prilagodio koristi Grada kojeg uspješno vodi.

“Sa skromnim smo proračunom u proÅ¡le četiri godine gradili, asfaltirali, urbanizirali i stvarali zavidnu druÅ¡tvenu nadgradnju. A istodobno nismo ni podizali cijene komunalne naknade i usluga niti pak smo dodatno financijski opterećivali graÄ‘ane.”


Osvrt na rad u svom drugom gradonačelničkom mandatu, inventura golema posla Å¡to je na cijelom gradskom području obavljen u proÅ¡le četiri godine te projekti s kojima Lepoglava spremno dočekuje ulazak Hrvatske u EU – glavne su teme o kojima u povodu zavrÅ¡etka mandata 2009. – 2013. razgovaramo s gradonačelnikom Lepoglave dipl. ing. Marijanom Å kvarićem.

Možete li povući paralelu između Lepoglave prije četiri godine i Lepoglave danas? Što se promijenilo?

– Tijekom proÅ¡le četiri godine Lepoglava je postala grad. Kad naglaÅ¡avam riječ „grad“, mislim prvenstveno na dosegnuti stupanj komunalno – infrastrukturne i prometne izgraÄ‘enosti, na stvorene preduvjete za razvoj poduzetniÅ¡tva, na izgraÄ‘enu druÅ¡tvenu infrastrukturu te na položene čvrste temelje na kojima, u pogledu kandidiranja projekata za EU-fondove, Lepoglava vrlo ambiciozno ulazi ne samo u EU, već i u njen sedmogodiÅ¡nji proračun. Na tim dosegnutim standardima temelje se svi budući razvojni projekti Lepoglave. Trebat će mnogo stručnog i operativnog znanja, ali i energije za njihovu realizaciju.

– Prati vas glas radoholičara, osobe visoke radne energije, naprosto sveprisutne – od dužnosti saborskoga zastupnika, do sudjelovanja na gospodarskim sajmovima, stručnim skupovima, pa sve do vatrogasnih, vjerskih, vrtićkih i sportskih manifestacija. Morate li tako?

– Moram. Jer to je tempo kojim morate raditi ukoliko s proračunom od 11 milijuna kuna, koliki je izvorni lepoglavski gradski budžet, želite napraviti „puta dva“. A mi smo to uspjeli. GraÄ‘ani moraju znati da lepoglavski proračun iznosi jedva 1.300 kuna per capita, Å¡to je neusporedivo sa sredinama koje raspolažu s 3.000, pa i viÅ¡e tisuća kuna. Ipak, i s takvim preskromnim prihodom mi smo u proÅ¡le četiri godine gradili, asfaltirali, urbanizirali i stvarali zavidnu druÅ¡tvenu nadgradnju. A istodobno nismo ni podizali cijene komunalnih usluga niti pak smo dodatno financijski opterećivali graÄ‘ane.

Sustav kanalizacije – najskuplji projekt u povijesti Lepoglave


Na što konkretno mislite?

– Na činjenicu da na cijelom području grada Lepoglave gotovo viÅ¡e i nema kućanstava koja nemaju izlaz na pristupnu cestu. K tomu, sagraÄ‘eno je deset kilometara nogostupa, prvenstveno uz prometnice gdje je bila najvažnija sigurnost učenika i djece, ali i svih ostalih sudionika u prometu. GraÄ‘ani i sami vide kako su s državne ceste ureÄ‘eni ulazi u grad. Polagali su se asfaltni „tepisi“, iscrtavale zebre, podizala se vertikalna prometna (i svjetlosna) signalizacija. Montirali smo autobusne nadstreÅ¡nice i ureÄ‘ivali autobusna ugibaliÅ¡ta. Područje grada Lepoglave do prije osam godina bilo je doslovce u mraku. Od zatečenih – jedva – 180 svjetiljki u javnoj rasvjeti, danas je njihov broj povećan na 1400! A to koÅ¡ta. TroÅ¡kove javne rasvjete Grad na godinu plaća 700.000 kuna. Toliko od graÄ‘ana ne prikupimo od komunalne naknade, kojom bi se taj troÅ¡ak trebao financirati. Iako novca nije dovoljno, rasvjetu nigdje nismo gasili. Svugdje svijetli. A nismo graÄ‘anima povećali komunalnu naknadu. Niti pak bilo koje druge „komunalije.“

Kako komentirate podatak o radovima na dva nova vodovoda u naÅ¡emu kraju, koji su prethodnih godina bili „zaboravljeni“? Ili možda za njih prije nije bilo sluha?

– Da, s dolaskom nove vlasti promijenilo se to da su projekti vodovoda – a riječ je o toliko nasuÅ¡noj potrebi kao Å¡to je voda za žedna sela – prepoznati kao nužni i prijeko potrebni, jer ima li Å¡to važnije od toga da graÄ‘ani u 21. stoljeću dobiju vodu?! Tako je sagraÄ‘eno 3 kilometra vodovoda u Zlogonju, a jako me veseli Å¡to dobro napreduje i gradnja 11 kilometara dugog vodovoda Å¡to se iz pravca Bednjanskog gradi prema Kameničkom Podgorju. Ukupna vrijednost ulaganja je 2,92 milijuna kuna i sretan sam Å¡to će se tako napokon rijeÅ¡iti vodoopskrba stanovniÅ¡tva toga kraja. 

U kojoj je fazi projekt kanalizacije? 

– To je vjerojatno najskuplji projekt u povijesti Lepoglave, čija se ukupna vrijednost procjenjuje na 90 milijuna kuna, a obuhvatit će gradnju kanalizacije i pročistača za potrebe 5.000 korisnika Lepoglave i susjednih mjesnih odbora. Grad Lepoglava financirao je izradu projekata, a imamo i graÄ‘evinsku dozvolu. Sve poslove oko te investicije povjerili smo Varkomu kao distributeru vode u Lepoglavi. On je u meÄ‘uvremenu raspisao natječaj za gradnju prve faze kanalizacije za centar Lepoglave, a vrijednost ulaganja procjenjuje se na 15 milijuna kuna.

U zoni svaki ulagač sutra može početi graditi 


Što je Grad u prošlih četiri godine učinio u cilju stvaranja preduvjeta za pokretanje poduzetničkih aktivnosti?

– U potpunosti smo uredili Poduzetničku zonu koja se prostire na 16 hektara. To znači da su u njoj stvoreni svi preduvjeti da zainteresirani ulagači sutra mogu doći i početi s gradnjom, pogona. Imaju sve: vodovod, kanalizaciju, cestu… i Å¡to je najvažnije, dobrog i kooperativnog partnera u Gradu. ZemljiÅ¡te u zoni nudi se pod povoljnim uvjetima – 10 eura za „kvadrat“, uz dodatne pogodnosti kao Å¡to su oslobaÄ‘anje od plaćanja komunalnog doprinosa i naknade te poreza na tvrtku, ovisno o uvjetima pod kojima ulagač ulazi u zonu. NaÅ¡im ulagačima s 4 posto subvencioniramo kamate na poduzetničke kredite iz programa Poduzetnik 2. Dio zemljiÅ¡ta u zoni smo prodali. Želim naglasiti da smo zonu gradili i opremali većinom vlastitim sredstvima. Dakako da vrlo intenzivno radimo na privlačenju novih ulagača u zonu. Veseli me i podatak da je proizvodnju u pogonu bivÅ¡e ciglane u ÄŒretu pokrenuo Drvodjelac, koji najavljuje i zapoÅ¡ljavanje 25 novih radnika. I Lepa je izaÅ¡la iz stečaja, pa se i u njoj radi. 

A koliko je Grad izdvojio za poljoprivredu?

– Ove smo godine za pomoć OPG-ima i za razvoj tradicijskih poljoprivrednih proizvoda temeljem natječaja dodijelili potpore u ukupnom iznosu od 200.000 kuna. 

Budući da Lepoglava svoj razvoj temelji, među ostalim, na turizmu, u kolikoj mjeri se tijekom prošle četiri godine radilo na razvitku i promidžbi vrlo specifičnih lepoglavskih turističkih potencijala?

– Prije svega, lepoglavsku čipku UNESCO je proglasio nematerijalnom svjetskom baÅ¡tinom čovječanstva, Å¡to je Lepoglavi donijelo prepoznatljivost u globalnim razmjerima i dalo nov zamah naÅ¡im meÄ‘unarodnim festivalima čipke te, s obzirom na predstojeći ulazak Hrvatske u EU i otvaranje EU-fondova, učinilo vrlo izvjesnim projekt vezan uz ureÄ‘enje Ekomuzeja čipke. Cilj nam je da taj muzej ne bude samo centar lepoglavskog čipkarstva, već da preraste u muzej čipki Hrvatske, Slovenije, MaÄ‘arske i Å¡ire, odnosno, da na taj način upravo Lepoglava dobije status regionalnog čipkarskog centra. 

U džepovima roditelja Grad je ostavio 4 milijuna kuna

– U cilju razvitka turizma bilo je i nemalo ulaganje u ureÄ‘enje nalaziÅ¡ta ahata u Gaveznici, kao i stalna promidžba pavlinske baÅ¡tine, hodočasničkog turizma (Stepinčev put), ali i potpore Agroturističkom klasteru koji promiče niz lokalnih posebnosti. Turistička zajednica Lepoglave osnovana je kao logična podrÅ¡ka tom Å¡irokom spektru aktivnosti koje promičemo i podupiremo samo u jednom cilju – a to je novo zapoÅ¡ljavanje ili, barem, stvaranje dodatnog izvora prihoda. Dakako, kao krunu svega treba spomenuti TKIC. I osobno se ponosim tim projektom, prvim kojeg smo ostvarili uz pomoć sredstava EU, to viÅ¡e Å¡to je on u meÄ‘uvremenu posao centar svih druÅ¡tvenih aktivnosti u Lepoglavi.


U kolikoj se mjeri Grad Lepoglava prošlih godina brinuo o svojim školama, o vrtiću?

– U razne investicijske zahvate s ciljem stvaranja optimalnih uvjeta boravka maliÅ¡ana u vrtiću proÅ¡lih smo godina uložili oko 500.000 kuna. IzraÄ‘en je i projekt njegove dogradnje i rekonstrukcije u skladu s novim standardima, a u te će zahvate valjati uložiti joÅ¡ milijun kuna. Lepoglavska Å¡kola prekrasno je obnovljena, a zahvaljujući stvorenim pretpostavkama, nastava u svim osnovnim Å¡kolama (Lepoglava, ViÅ¡njica, Kamenica) odvija se u jednoj smjeni. Uslijedit će i gradnja dvodjelne sportske dvorane u Kamenici, Å¡to je ulaganje vrijedno 7 milijuna kuna. 

ÄŒuje se da ste proÅ¡lih godina uspostavili dobru suradnju s udrugama na cijelom području Lepoglave. 

– Da, i to me jako veseli. Puno smo i ulagali. Za potrebe DVD-a kupljeno je pet vozila, od toga četiri nova. U vatrogastvo iz proračuna ulažemo i viÅ¡e od zakonom propisanih 5 posto proračunskih sredstava. U projekciji nam je gradnja Vatrogasnog centra u Lepoglavi i doma u Kamenici te adaptacija vatrogasnog doma u ViÅ¡njici. To su ulaganja „teÅ¡ka“ dvadesetak milijuna kuna. Mnogo smo ulagali u rad Limene glazbe, Pjevačkog zbora, Lepoglavskih puÅ¡leka, ali i ostalih udruga civilnog druÅ¡tva – kuburaÅ¡a, vinara… U suradnji sa Zajednicom sportskih udruga gradili su se novi sportski tereni i igraliÅ¡ta, u viÅ¡e mjesnih odbora. Nije slučajno Å¡to se upravo u Lepoglavi održavaju meÄ‘unarodni festivali ženskog nogometa. Jedan od glavnih ciljeva u segmentu sporta jest početak gradnje sportskog kampa za nogometaÅ¡e – amatere.

EU fondovima lani kandidirana 32 projekta


ÄŒesto ističete Lepoglavu kao „grad projekata.“ Å to to znači?

– Gradske službe, a velikim dijelom i ja osobno, s Projektnim uredom kontinuirano radimo na izradi projekata koje kandidiramo na sve moguće adrese – ministarstvima, nacionalnim i EU-fondovima. Svaki projekt je potencijalni izvor novca za dobrobit naÅ¡ega grada i zato projektima pridajemo tako veliku važnost. Samo proÅ¡le godine kandidirali smo 32 projekta prema fondovima EU. A to znači, u prosjeku 2,5 projekta mjesečno. Zna li se da je svaki od njih na nekoliko stotina stranica, postaje jasnije o kakvom je opsegu posla riječ. 

Ima li efekta od tolikog angažmana?

– MeÄ‘u ostalim, pred potpisivanjem sam ugovora za 1,5 milijuna kuna za projekt gradnje pročistača u Kamenici. Iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU potvrÄ‘eno nam je da će financirati prvu faze izrade projektne dokumentacije za budući TehnoloÅ¡ki park u Lepoglavi. Izvjesna su i sredstva za izradu projekata Ekomuzeja čipke, temeljem zajedničkog prekograničnog programa čiji je nositelj općina Podčetrtek.

Lepoglava – grad bez papira

Lepoglavčanima je drago kad se o njihovu gradu govori i u drugom kontekstu izvan onog, već pomalo otrcanog, „zatvorskog.“ Koliko je Lepoglava u zadnje četiri godine uspjela izaći iz tog stereotipa?

– Dosta, jer naÅ¡ grad sve se češće i na sve viÅ¡e mjesta afirmira u sasvim drugom kontekstu. Lepoglava je dobila nagradu Udruge gradova Hrvatske kao „grad bez papira.“ Poznato je da smo kupovinom i podjelom tableta svim gradskim vijećnicima i udrugama koje su korisnici proračunskog novca – a to smo, čini mi se, učinili prvi u Hrvatskoj – modernizirali komunikaciju i ukinuli potrebu fotokopiranja materijala za sjednice i njihovu otpremu poÅ¡tom. Time ne samo da Å¡tedimo novac, već smo i gradsku upravu maksimalno otvorili graÄ‘anima, pa oni u svako doba gradskim službenicima mogu elektronskom poÅ¡tom uputiti pitanja i na njih dobiti odgovor u najkraćem roku. O tomu da su prepoznati napori gradske uprave da bude servis graÄ‘ana, svjedoči i podatak da je u GONG-ovu istraživanju o transparentnosti Grad Lepoglava bio na visokom jedanaestom mjestu meÄ‘u 556 općina i gradova u Hrvatskoj.  

Koji biste projekt izdvojili kao vama osobno posebno drag?

– Onaj koji tek treba realizirati, a to je budući gradski centar sa srediÅ¡njim trgom. Prostirat će se na prostoru izmeÄ‘u Sv. Ivana, Trga kralja Tomislava i Lepe. Vidim ga kao centar sa stambeno – poslovnim objektima, kućama, ureÄ‘enim Å¡etnicama, modernim gradskim trgom. Izrada njegova idejnog rjeÅ¡enja tek predstoji. Ali mu se unaprijed radujem, jer on će pokazati budućnost Lepoglave u kojoj će živjeti naÅ¡a djeca. Jer za njih ionako to sve radimo, zar ne?

www.vzaktualno.hr