Igrec: Od studija sam želio postaviti ovo djelo
Nakon 1941. godine i straÅ¡nog egzodusa 1.500 Židova iz Varaždina, u kiÅ¡nu nedjeljnu večer ponovo se čula propovijed na hebrejskom jeziku u varaždinskoj Sinagogi. Povod je bila izvedba oratorija “Kralj David“ Arthura Honeggera, kojeg je kao posebnu prigodu u nekadaÅ¡nji židovski hram molitve postavio AnÄ‘elko Igrec, kompozitor i dirigent, orguljaÅ¡ u Varaždinskoj katedrali, povjerenik za glazbu u Varaždinskoj biskupiji.

Tako je unutraÅ¡njost Sinagoge, pred prepunim auditorijem, podsjetila na svrhu svoje gradnje, a u budućnosti s novim multikulturnim životom. Okupljenima se kratkim čitanjem iz Židovske svete knjige obratio glavni rabin Židovske općine Zagreb Luciano MoÅ¡e Prelević. Morao je to učiniti, kako je rekao, u nekadaÅ¡njoj Sinagogi, a njegovo je kratko obraćanje popraćeno velikim aplauzom, baÅ¡ kao i varaždinskog biskupa mons. Josipa Mrzljaka i gradonačelnika Gorana HabuÅ¡a. 

Bio je to uvod u izuzetan glazbeni doživljaj koji su priredili Zbor varaždinske katedrale “Chorus angelicus“, Orkestar Oružanih snaga RH, operni pjevači Margareta Klobučar, sopran, Nikolina Virgej Pintar, alt, Josip ÄŒajko, tenor, te ugledni glumci Rene MedveÅ¡ek, kao narator i Barbara Rocco u ulozi vračare, i dječak Mateo Mikulić kao dječji glas. Izvedbom je dirigirao AnÄ‘elko Igrec, a režirala Ksenija Krčar.

Mnogi, koji su imali sreće i na vrijeme nabavili ulaznice, pitali su se kako će zvučati ovo djelo u dvorani koja još podsjeća da se Sinagoga obnavlja u prostor kakav je nekad bio. Uvjeren da će izvedba oratorija zvučati odlično bio je Anđelko Igrec još prije zajedničkih proba u tom prostoru, još dok su se za tu prigodu postavljali pod i pozornica.

oratorij

Zašto je odabrana baš Sinagoga u kojoj su obustavljeni radovi ?

– Odluka o mjestu izvoÄ‘enja povezana je s nekoliko detalja i momenata. Ovo djelo sam čuo joÅ¡ za vrijeme studija u Beču i ono me oduÅ¡evilo. Cijelo vrijeme od tada me kopkao taj David, toliko sam ga želio jednom postaviti i sad je konačno doÅ¡ao na red. Imamo zbor s kojim često nastupamo na Varaždinskim baroknim večerima i dobro nam ide. Ja sam orguljaÅ¡ u Katedrali, dobro poznajem Sveto pismo, puno sam sluÅ¡ao i tu sam nekako doma. No, ipak je to literatura koja je bitno vezana uz Židove. A i novi zavjet isto su pisali Židovi.

Izrael je 2008. godine bila zemlja partner Varaždinskim baroknim večerima, a nakon  godinu dana zbor je iÅ¡ao u Izrael. Imali smo dva koncerta, takoÄ‘er i u Sinagogi. I onda se poklopilo da u Varaždinu postoji Sinagoga kao graÄ‘evina, te da je jako blizu je Katedrale. Ona se obnavlja i ja sam razmiÅ¡ljao da za otvorenje Sinagoge izvedemo od Leonarda Bernstinea “ÄŒičerske psalme” na hebrejskom, napisane za orgulje, harfu, udaraljke i zbor. – objasnio je Igrec.

Obnova Sinagoge nije završena, a vi ste za koncert izabrali drugo djelo.

– Ovo oko otvorenja se odužilo, pa sam se odlučio za Honeggera, ali ne na hebrejskom, već na hrvatskom jeziku u prepjevu Marjane i Radovana IvÅ¡ić. To se djelo izvodilo viÅ¡e puta u Hrvatskoj, ali verzije za veliki simfonijski orkestar. Ovo Å¡to mi izvodimo je originalna verzija, onako kako je Honegger napisao, za manji sastav od 16 instrumenata, za zbor i soliste. Cijelo vrijeme je bila prisutna poveznica Davida, Sinagoge, zbora katoličke katedrale i to u gradu u kojem uz katolike nema previÅ¡e drugih konfesija. TakoÄ‘er u gradu nema Židova, koji su deportirani 1941.. U oratoriju David hoće sagraditi hram, ali Bog mu ne da, tek Salamon gradi veliki hram, pa je to opet jedna poveznica s ovim naÅ¡im hramom. Sve je to upečatljiv znak da se neÅ¡to napravi. Dobio sam i pismo podrÅ¡ke od predsjednika Josipovića, koji je i sam kompozitor. NaÅ¡ biskup Josip Mrzljak me je odmah podržao. On je inače predsjednik hrvatskog ogranka svjetske konferencije „Religija za mir“, gdje postoji dijalog izmeÄ‘u religija – opisivao je Igrec situaciju u kojoj se odlučio za „Kralja Davida“.

Htjeli ste odavno postaviti to djelo, kako Vam je ono „leglo“?

– Kad se scenski postavlja glazbeno djelo uvijek se dogode novi momenti, vidiÅ¡ neÅ¡to Å¡to prije nisi vidio. PitaÅ¡ se Å¡to je zapravo Honegger htio reći. Govor nije baÅ¡ točno notiran, ima različitih verzija. Morali smo se malo potruditi, neka mjesta su bila teÅ¡ka za zbor. Kroz posljednje probe u pravom ambijentu tražili smo sklad. Jer, uvijek je tako, svi sve znamo, ali to joÅ¡ mora zazvučati. Glazba je to raÄ‘ena dvadesetih godina proÅ¡log stoljeća, nema veze s romantikom, barokom niti s klasikom, to je neÅ¡to Å¡to je malo zahtjevnije. Ima impresionističkih akorda, ima kvarta akorda. S tercama je lakÅ¡e pjevati i sluÅ¡ati. Zato je to neÅ¡to neobično, akordi zvuče malo drugačije nego su ljudi naučeni.  Jako je ritmički naglaÅ¡eno za jedan zbor katedrale, koji pjeva viÅ¡e meditativniju i smireniju glazbu. Sad se susrećemo s jednom teatralnom glazbom. Mi nikad ne pjevamo nekakve ratne pokliče, nikad nismo ratnici, vojska. Ima u djelu aleluje, a tu smo doma.

oratorij

Jeste što mijenjali u glazbi?

– Ne, radio sam onako kako je napisano. Vidi se da je Honegger promislio, znao je Å¡to hoće. Ako ja njega ne shvaćam krivica je u meni. U ovoj partituri koju ja imam, ima puno greÅ¡aka koje su nastala kod prepisivanja partiture rukom. Trebalo je pripremit partituru, jedino su takve intervencije. Kod teksta sam konzultirao Bibliju, jer Židovi su pisali neÅ¡to Å¡to nisu izgovarali, a kod prijevoda je malo izmijenjeno. Tako smo primjerice ime Jahve iz Biblije promijenili u Gospode. Eto takve stvari smo mijenjali, nebitne.

Spada li ovo djelo u Vaše teže izvedbe?

– U svakom slučaju. Mislim da bi verzija za simfonijskim orkestrom bila lakÅ¡a. Nemam puno iskustva sa simfonijskim orkestrom, ali mislim da bi se kolege dirigenti složili s time. Jer, ovo je komorni sastav. Mislim da je lakÅ¡i balans i čitav spjev u noći kad je predstavljen Å aulov logor i zvukovi zvona kad je veći korpus, nego Å¡to ovdje imamo samo harmonij. Teže je sa komornim, nego s bogatstvom jednog simfonijskog orkestra. ÄŒinimi se, da nitko kod nas nije izvodio ovu originalnu verziju. Mi to izvodimo zbog naÅ¡ih praktičnih razloga, ne možemo si priuÅ¡titi simfonijski orkestar. Kad hoćete približiti rat to se mjeri i u decibelima. Razlika je 80 ljudi, prema 16 instrumenata koje mi imamo. No, u ovom prostoru Sinagoge postignuta je jedna punoća. Nije preglasno, taman volumen za taj prostor.

Koje je Vama najznačajnije djelo koje ste dosad skladali?

– To je sigurno oratorij „Pashalne slike“. Traje sat i pol, sudjelovao je veliki sastav, veliki orkestar i dva zbora. To mi je najznačajnije. Inače piÅ¡em jednostavnija djela. PoÅ¡to sam u crkvi piÅ¡em psalme. To su najobičnije melodije s različitim pjevačima, minijature koje su čovjeku drage. Volim pisati psalme za liturgiju, a razumljivo je mnogima koji to sluÅ¡aju. To nije neka kulturna vrijednost. 

Jeste se bojali toga kako će publika prihvatiti Kralja Davida za koji ste rekli da je teško djelo?

Govorio sam zboru da, ako mi to dobro izvedemo, publika neće primijetiti da je to teško djelo.
Radi se o tome da Rene Medvešek pripovijeda priču kako je kralj Šaulin ubio tisuću, a kralj David desetke tisuća ljudi. Ne možete to drugačije izvesti nego je Honegger uglazbio. To vam je kao i u filmu, filmska glazba ne mora uvijek biti romantična, rap ili nešto drugo popularno, ovdje ima svega i svačega.

Koliko ste dugo radili?

– Počeli smo prije Božića.

To je dovoljno vremena? Vi niste stalno tu.

– Ja sam na relaciji Beč-Varaždin, Ovdje sam uvijek kad treba svirati mise, kad su probe, puno se može organizirati putem elektronske poÅ¡te. Moji su u Beču. To je problem, supruga radi tamo, na odreÄ‘eno vrijeme. Kad gledam druge, koji rade izvan Varaždina, primjerice Davor Bobić radi u Osijeku, njemu je puno dalje nego meni, ja sam tu za tri sata. Oni koji svaki dan putuju u Zagreb, kad se zbroji putuju viÅ¡e nego ja. Svi dirigenti ovoga svijeta, osim koji su zaposleni u jednoj kući, se Å¡eću. BaÅ¡ vidim kod supruge, dolaze ljudi predavati iz cijele Austrije, dolaze iz Å vicarske, iz Njemačke. Jedino redoviti profesori ostaju, svi ostali s godinama moraju mijenjati fakultet.




www.vzaktualno.hr/Nedjeljko Krčar
Otkrivamo tajnu smrti Alojzija Stepinca
Kardinal Stepinac umro je od teÅ¡ke bolesti krvi, a ni danas se ne zna koju je krvnu grupu imao. Nema ni medicinske, kao ni ostale dokumentacije iz koje bi se to moglo pouzdano doznati. Jednostavno, netragom je misteriozno nestala. A taj bi podatak, očito, danas bio vrlo dragocjen Vatikanu koji je pred donoÅ¡enjem odluke o proglaÅ¡enju Stepinca – Svecem! 

Tko je namjestio sudski proces, kojim je Stepinac osuÄ‘en na 16 godina zatvora, potom sustavno trovan, a kad je bolest uznapredovala – prebačen u kućni pritvor u rodni KraÅ¡ić? Nakon smrti tijekom obdukcije uniÅ¡teni su svi bioloÅ¡ki tragovi tijela, a kriÅ¡om uzeto kardinalovo srce tijekom obdukcije – pronaÄ‘eno je i spaljeno u Å arengradskoj ulici. Bili su toliko oprezni da su na kraju iz zatvorske dokumentacije izuzeli dio s oznakom krvne grupe.

Prvi čovjek zatvorskog sustava onoga vremena, UdbaÅ¡ Joža Manolić, pouzdano zna odgovore na sva ta pitanja. Hoće li ih konačno doznati i Vatikan? 

Opširnije saznajte uskoro na:
www.vzaktualno.hr
TOP modeli ljetnih cipela ove sezone
Volimo dobre cipele u ormaru, pa pogledajte kakvi se modeli nose u ovoj sezoni i pronađite pravi par za sebe.

1. Gladijatorice

Neki ih vole, dok drugi ne znaju što s njima započeti. Ipak, gladijatorice su ovogodišnji must have komad. Sada dolaze u svim varijantama, pa je sasvim svejedno hoćemo li se odlučiti za ravne, one s potpeticom, od jednobojne kože ili pak s raznobojnim remenčićima. Najbolje odgovaraju dugim i elegantnim nogama, a nose se uz mini suknje i kratke haljine.

cipele
 
2. U etno stilu

Upotpunite svoj ljetni outfit s nekim od cipela inspiriranih svim dijelovima svijeta. Dizajneri se ove sezone vole igrati s resicama, drvenim perlama, perjem i ornamentima, a na nama je da svoju garderobu obogatimo egzotičnim modnim dodacima, poput ovih ljepotica.
 
cipele

3. Trendi tenisice

Tenisice su sada šarenije i upadljivije no ikada, a ne nose se samo u teretani. S pravim tenisicama možemo se prošetati gradom, ali i ludo isplesati u klubu. Ukrašene zakovicama, ludim uzorcima, trendi detaljima, te upadljivim printovima, hvataju poglede prolaznika, a izrazito su udobne. Ne moraju biti visoke. Naime, u trendu su i one niske.

cipele

4. ÄŒvrste potpetice

Zaista nemamo razloga ne voljeti ovogodišnje trendove! I sljedeći trend s naše liste je veoma udoban, a u cipelama sa čvrstim potpeticama ćete izgledati fenomenalno, čak i ako imate jače noge! Naime, jačim nogama ovaj tip potpetice laska, isto kao i popularne wedges, a stabilne su, bez obzira na visinu potpetice.

cipele

5. Mašnice

Mašne na cipelama izgledaju zavodljivo i koketno, veoma retro. Cipele s mašnicama će i najobičnije odjevne kombinacije učiniti ženstvenima, samo moramo pripaziti da mašnice na cipelama budu jedine mašnice na našem outfitu.

cipele

6. Metalik cipele

Isprobajte superglamurozne  metalik cipele s joÅ¡ viÅ¡e sjaja i s posebnim detaljima. Pratit će nas u noćne izlaske, a i običnim trapericama daruju dozu glamura. Omogućuju nam da postignemo maksimalni efekt uz minimalni trud.

cipele



www.timeout.hr/Valentina Juren
Kako sačuvati kosu od ljetnih vrućina?
Slučaj ove godine je da smo preskočili proljeće i krenuli odmah na ljeto, vrućine i sparinu, Å¡to je  veliki Å¡ok za prirodu, čovjeka i njegov organizam, posebice kosu. Dokazano je da kosa ne voli suho i vruće vrijeme pa kosa i vrućina ( bilo da se radi o suncu ili izuzetno vrućoj vodi ) jednostavno ne idu skupa, zato treba posebice paziti na nju. 

Ako želiš neispucane vlasi koje nisu isušene, postoji nekoliko metoda kojima to možeš postići:

1. Prije spavanje nemoj kosu vezati u čvrsti rep, već ju drži raspuÅ¡tenu. A ako tvom partneru tvoja kosa smeta, jer ga ili Å¡kaklja ili ga od nje svrbi nos, onda mu udovolji i sveži kosu. Ali ne gumicom, već vrpcom. ÄŒari vrpce su da je dovoljno jaka da drži kosu na okupu, bez da ju oÅ¡tećuje 

2. Ne peri kosu prečesto – koliko puta na tjedan opereÅ¡ kosu, ovisi o njenom tipu i koliko se često masti. Ali prečesto pranje može imati upravo suprotan od željenog efekta, jer kosa tada gubi svoje esencijalna ulja i nadražuje se tjeme, Å¡to opet pogoduje stvaranju prhuta. Odredi si broj pranja na tjedan i pazi da kosu ne pereÅ¡ prevrućom vodom.

3. Kosa je najosjetljivija kad je mokra – nakon pranja je najveća mogućnost da si pretjeranim trljanjem, pregrubim čeÅ¡ljanjem i brisanjem oÅ¡tetiÅ¡ vlasi, odnosno njen najbitniji dio, zaÅ¡titni keratinski omotač vlasi – kutikulu. Zato je najbolje kosu ocijediti rukom i lagano ju zamotati ručnikom. 

kosa
idiva.com

4. Smanji koriÅ¡tenje alata za oblikovanje kose – tu naravno u obzir dolazi pegla za kosu, koja doseže temperaturu do 180 stupnjeva. MožeÅ¡ si zamisliti kako tih visokih 180 stupnjeva utječe na tvoju kosu. Ti alati mogu doslovno spržiti kosu, ako ju prije ne zaÅ¡titiÅ¡ s preparatima poput silikonskog ulja i sličnim proizvodima za kosu. Najbolje rjeÅ¡enje je da, ako često peglaÅ¡ kosu, investiraÅ¡ u kvalitetne aparate koji imaju termo zaÅ¡titu i koristiÅ¡ ju na nekoj nominalnoj temperaturi. Trajati će duže, ali ti kosa neće biti ispucana, i suÅ¡ena i oÅ¡tećena. 

5. Koristi proizvode s keratinom – vlaknast protein koji daje snagu i elastičnost strukturi vlasi izvana i iznutra te zahvaljujući njemu, tvoja kosa može do odreÄ‘ene mjere izdržati toplinu, sunčeve zrake i visoke temperature od pegle, bez da se oÅ¡tećuje. Ali konstantna izloženost tim eksternim faktorima, kao i utjecaj stresa, mogu oÅ¡tetiti lance keratina, koji kad se razlomi u dijelove, postaje topiv u vodi i prilikom pranja se eliminira iz vlasi. Zato je veoma bitno koristiti proizvode (Å¡ampone, regeneratore, pjene za kosu i gelove) koji u sebi sadrže keratin. 

6. Prehranom do zdrave kose – naravno, prehrana je bitan faktor u održavanju kose. Za kosu su veoma bitti minerali poput željeza, cinka, bakra, magnezija i fosfora te vitamini A, B, C i E. Druge namirnice za lijepu kosu su bademovo, maslinovo, čičkovo, riblje i laneno ulje jer osiguravanju dovoljno omega 3 masnih kiselina, te grickalice poput oraha, kokosa i kikirikija. Jedi dovoljno voća i povrća poput kivija, limuna, mrkve, Å¡pinata, paprike, batata, tj. slatkog krumpira, breskvi i suÅ¡enih marelica.



www.timeout.hr/PM
Postanite najAktivac i osvojite putovanje!
Organizirali ste akciju kojem ste pozitivno utjecali na zajednicu u kojoj živite? Želite to ispričati drugima? Ukoliko ste stari između 13 i 30 godina i živite na području RH, imate priliku još danas i sutra poslati prijavu na natječaj za najAktivca godine!

Natječaj je otvorio Hrvatski Eurodesk centar, u suradnji s Odjelom za program Mladi na djelu Agencije za mobilnost i programe Europske unije,a prijave se primaju do 15. svibnja.  Za sudjelovanje u natječaju potrebno je ispuniti prijavni obrazac, a uz prijavu priložiti maksimalno pet fotografija provedene akcije i poslati ih na adresu eurodesk@mobilnost.hr.

Djelatnici Agencije za mobilnost i programe Europske unije odabrat će pet najboljih prijava i objaviti ih na Facebook stranici https://www.facebook.com/EuropskiTjedanMladih

Svi korisnici Facebook-a moći će glasati za najbolju prijavu, a prijava s najviše glasova osvojit će glavnu nagradu, povratnu aviokartu za europsku destinaciju po odabiru pobjednika. Pobjedniku natječaja glavna nagrada bit će uručena 28. svibnja na zagrebačkom trgu Zrinjevac, u sklopu proslave Europskog tjedna mladih.




timeout.hr 
Deftones će konačno objaviti "Eros"?
Alternativni metalci iz Sacramenta, Deftones, bliži su no ikad objavljivanju svog “zaboravljenog” albuma Eros!

“Eros” je izvorno trebao biti objavljen početkom 2009. godine meÄ‘utim to se nije dogodilo. Neposredno prije toga, sada već preminuli, Chi Cheng zadobio je teÅ¡ke tjelesne ozljede u prometnoj nesreći. 

Cheng, koji je osnovao Deftonse zajedno sa pjevačem Morenom, gitaristom Stephenom Carpenterom i bubnjarem Abeom Cunninghamom 1988.godine, umro je proÅ¡li mjesec…

Frontmen Chino Moreno je album opisivao kao čudan, prepun atmosfere i agresije. Ta njegova specifičnost je i službeni razlog zbog koga je bend odustao od Erosa i sa novim basistom snimio potpuno novi album “Diamond Eyes”, piÅ¡e BlabberMouth

Ipak Chino je nedavno na dodjeli Revolver Golden Gods nagrada izjavio da je bend, imajući u vidu cijelu situaciju, odlučio u budućnosti definitivno objaviti “Eros” iako nije siguran kada će se to točno dogoditi…

PosluÅ¡ajte dio onog Å¡to nas očekuje…



www.timeout.hr/vlG
Možda u petak dobijemo odgovore!
Predstavnici Udruge stanara POS Varaždin koji su se rano ujutro u Gradskoj vijećnici sastali s gradonačelnikom Goranom HabuÅ¡em kako bi ih on obavijestio o pronalasku rjeÅ¡enja za financiranje dovrÅ¡etka izgradnje POS-a u Vilka Novaka, nisu pretjerano oduÅ¡evljeni informacijama koje su dobili. Dokaz za to je priopćenje koji su poslali novinarskim redakcijama, a u kojem navode da nisu dobili odgovore na mnoga pitanja. 

Priopćenje donosimo u cjelosti: 

Gradonačelnik nam je iznio “svježe” informacije u vezi pronalaska financiranja za dovrÅ¡etak izgradnje POSa u Vilka Novaka. Jučer, 13.05.2013.godine u 9.00 h gradonačelnik je bio na sastanku s APNom s kojima je dogovoren nastavak financiranja iz rezervnih fondova u iznosu od 12-15 milijuna kuna, a točan iznos nije znao reći. Zatražen je i kredit od Privredne banke Zagreb u iznosu do 8 milijuna kuna, a za koji će se tek u četvrtak znati odobrenje.

Napomenimo samo da gradonačelnik na sastanak nije donio nikakav pisani trag o navedenom sastanku s APNom (na čitaocu je da prosudi radi li se o predizbornim manipulacijama kupaca ili imamo dovoljno povjerenja u gradonačelnikove riječi).

Govorili smo i o zbrinjavanju najugroženijih obitelji no na to gradonačelnik nije imao nikakavkonkretan odgovor jer ne zna da li je plaćanje podstanarstva socijalno ugroženih obitelji zakonski izvedivo (o tome se mora posavjetovati sa svojom pravnom službom).

U vezi korespodencije kupaca POSa u Vilka Novaka i JUGSa gradonačelnik nije imao nikakvih saznanja što potvrđuje činjenicu da Grad i JUGS ne komuniciraju u dobrobit kupaca.

Udruzi su se javili potencijalni kupci POS stanova u Vilka Novaka s informacijom da im u JUGSu nisu ponudili potpisivanje predugovora za kupnju stana jer još nemaju konkretne datume završetka, a dobro je poznato da bi taj novac uvelike pomogao pri zatvaranju financijske konstrukcije.Gradonačelnik ni o tome nije ništa znao.

Sastanak smo zavrÅ¡ili s mnoÅ¡tvom otvorenih pitanja kao npr. broj prodanih stanova (Kukec tvrdi da je prodano 45, a na službenim Internet stranicama piÅ¡e 51 stan) Å¡to povlači pitanje “Za koga se “čuvaju” stanovi?”.

Na ta i mnoga druga pitanja možda ćemo dobiti odgovore na sljedećem sastanku zakazanom za petak, 17.05.2013. u 8.00h u Gradskoj vijećnici gdje će biti pozvani i predstavnici JUGSa.

                                                                             
                                                                             Udruga stanara POS Varaždin 




www.vzaktualno.hr 
 

 

Energetskom obnovom do miljunskih ušteda
Srednja strukovna Å¡kola Varaždin uskoro će prva u nizu Å¡kola proći kroz cijeli proces obnove, s unutraÅ¡nje, ali i vanjske strane zgrade. Naime, uz rekonstrukciju sustava grijanja, promjenu vanjske fasade i prozora, proces modernizacije rasvjete, zamijenit će se i katodne cijevi na LCD monitorima, a sve s ciljem povećanja uÅ¡tede i smanjenje troÅ¡kova energenata. 

Riječ je o programu energetske obnove zgrada javnog sektora kojim je obuhvaćeno 5 srednjih škola i učenički dom s područja Varaždinske županije, a ukupna vrijednost investicije iznosi 16.4 milijuna kuna bez PDV-a, pri čemu je vrijednost uštede u slučaju Strukovne i Gospodarske škole ukupno 4.4 milijuna kuna, a u slučaju Elektrostrojarske, Prirodoslovne, rudarske i graditeljske škole Varaždine te Strojarsko-prometne škole i Učeničkog doma oko 12 milijuna kuna.

– U projekt su uključene Å¡kole kojima je to stvarno bilo potrebno, gdje se najviÅ¡e energije propuÅ¡ta van i gdje se može ostvariti najveća uÅ¡teda. Ravnatelji će plaćati isti iznos energije i vode kao do sada, no razlikom će plaćati kredit kojim se financira energetska obnova, a kojeg je dao HBOR – objasnio je varaždinski župan Predrag Å tromar te pratnji ravnatelja Srednje strukovne Å¡kole Dražena Koščaka, gradonačelnika Grada Varaždina Gorana HabuÅ¡a te direktora tvrtke Reflex Marina Validžića, obiÅ¡ao vanjske i unutarnje radove na Srednjoj strukovnoj Å¡koli.

Prema riječima ravnatelja Dražena Koščaka Å¡kola zimi mjesečno izdvaja oko 100.00 kuna za plin, te oko 40.000 kuna za struju, dok bi se ovim mjerama, prema predviÄ‘anjima, iznosi trebali smanjiti za viÅ¡e od 60 posto. 

– Mi smo prva Å¡kola koja je u obnovi i već je zamjenjeno 80 posto prozora, te kreću radovi na fasadi. Ima odreÄ‘enih poteÅ¡koća, ali to ćemo rijeÅ¡iti i jako se veselimo slijedećoj Å¡kolskoj godini. Imat ćemo ljepÅ¡u Å¡kolu, a ujedno ćemo uÅ¡tediti i čak preko 60 posto – objasnio je ravnatelj, dok je Marin Validžić, direktor tvrtke Reflex koja odraÄ‘uje radove, dodao kako je obnovljena kompletna ovojnica. 

reflex

– Zamijenili smo postojeću stolariju koja je bila u derutnom stanju i sanirali stropove i krovove, te sanaciju strojarskih instalacija, a kreće i obnova fasada – objasnio je Validžić te dodao kako se tvrtka upustila u ovaj projekt jer je model jednostavan te za Grad, Županiju i investitora ne pretpostavlja rizik poÅ¡to se investitor u potpunosti naplaćuje iz uÅ¡teda energenata. 

Isti model i na gradske objekte

Programu energetske obnove zgrada javnog sektora primijenit će se i na sve gradske vrtiće i I. osnovnu školu.

– Prijavili smo i II. osnovnu Å¡kolu ponovno, te mi nije jasno zaÅ¡to nije proÅ¡lo, ali evo nakon ovog obilaska s nestrpljenjem očekujem početak radova na vrtićima i I. osnovnoj Å¡koli. UÅ¡tede su, posebice na starijim objektima, izuzetno velike, a poÅ¡to imamo neke vrtiće u sličnim objektima, mislim da se svakako isplati. Novce koji se u konačnici, nakon 10 godina, uÅ¡tede možemo usmjeriti u programe i dizanje standarda u vrtićima – objasnio je varaždinski gradonačelnik Goran HabuÅ¡



www.vzaktualno.hr/MG