2013. – Stranica 507

6. svibnja 2013.

187

Arhiva

NogometaÅ¡i Zelengaja definitvno su izaÅ¡li iz krize. U derbi susretu 22. kola na domaÄ‡em su terenu deklasirali treÄ‡eplasirani Rudar rezultatom 7:0. Gosti su na ovu utakmicu doputovali bez nekolicine standardnih igraÄa Å¡to su domaÄ‡i znali iskoristiti i doÄ‡i do rekordne pobjede. ÄŒini se kako Ä‡e nakon ove katastrofe rudarima â€žsve laÄ‘e potonuti“ i da Ä‡e prvo mjesto ostati samo iluzija.

VodeÄ‡a Plitvica teÅ¡kom je mukom doÅ¡la do bodova protiv Zadrugara. Iako su nakon prvog poluvremena golovima Kocijana i Buhina vodili 2:0, â€žfrku“ je skuhao Novak u 55. minuti kada je smanjio na 1:2. No radost i nada domaÄ‡ih kratko je trajala jer je Pero Kocijan svojim drugim golom pet minuta kasnije doveo Plitvicu u vodstvo od 3:1. Do kraja utakmice VuÄkoviÄ‡ je smanjio na 2:3.

Prava drama odigrana je u Babincu. Tamo je domaÄ‡i Dinamo u 56. minuti vodio protiv SraÄ‡inca 2:0, ali se Srakari nisu predavali. Za samo Äetiri minute stigli su do izjednaÄenja, a do pobjede ih je odveo Strelec golom u 83. minuti. Ovom pobjedom sigurno im je pao velik kamen s srca jer nakon poraza od Nedeljanca u proÅ¡lom kolu sigurno se nisu dobro osjeÄ‡ali.

Mlada i poletna momÄad Nedeljanca stigla je i do druge uzastopne pobjede, a“Å¾rtva“ je bio ObreÅ¡. JalÅ¾abet je bio siguran protiv Sloge, Dubravka je bez problema svladala Udarnik, baÅ¡ kao i Novi Marof Polet, a Mladost i Bednja su remizirali.

Rezultati 22. kola: JalÅ¾abet – Sloga 2:0, Dubravka – Udarnik 3:0, Zadrugar – Plitvica 2:3, Novi Marof – Polet 4:1, Dinamo – SraÄinec 2:3, Nedeljanec – ObreÅ¡ 1:0, Zelengaj – Rudar 7:0, Mladost (Å ) – Bednja 1:1.

Poredak: 1. Plitvica 52, 2. Zelengaj 51, 3. Rudar 45, 4. Dubravka 44, 5. Bednja 39, 6. JalÅ¾abet 37, 7. Novi Marof 33, 8. Sloga 31, 9. Polet 28, 10. Zadrugar 27, 11. ObreÅ¡ 26, 12. SraÄinec 22, 13. Dinamo 19, 14. Mladost (Å ) 16, 15. Nedeljanec 16. Udarnik 13.

Prvenstvo se nastavlja veÄ‡ ove srijede 8. svibnja. VodeÄ‡a Plitvica doma doÄekuje Dubravku, a drugoplasirani Zelengaj gostuje kod Bednje.

www.vzaktualno.hr

Kad Äovjek ima viška vremena

6. svibnja 2013.

204

Arhiva

Sigurno se nikad niste pitali Å¡to se dogodi kada stavite petardu u kravlji izmet? Naravno da vam takvo neÅ¡to ne bi palo na pamet, ali ne i ovom tipu. Izvucite pouku.

ISPOVIJEDI IZA ZATVORSKIH REŠETAKA

6. svibnja 2013.

667

Arhiva

Ovo su autentiÄne priÄe zatvorenika o vlastitim Å¾ivotnim sudbinama, njihova razmiÅ¡ljanja o sebi i doÅ¾ivljavanju izopÄ‡enosti iz slobodnog svijeta. Prikupio sam ih i zapisao tijekom viÅ¡egodiÅ¡njih posjeta, iza reÅ¡etaka zatvora u kojima zatvorske kazne izdrÅ¾avaju ljudi kaÅ¾njeni za najteÅ¾a kriviÄna djela.

Primjerice, u najveÄ‡em i najstroÅ¾em hrvatskom zatvoru Lepoglavi, zatim u VaraÅ¾dinu, Ljubljani, Beogradu, MaÄ‘arskoj, Nizozemskoj…

Moji sugovornici s kojima sam razgovarao, od kojih su mnogi joÅ¡ uvijek iza reÅ¡etaka, a neki su u meÄ‘uvremenu odsluÅ¾ili svoje kazne pa su na slobodi, neki su u meÄ‘uvremenu i umrli…, pristali su na objavljivanje njihovih Ispovijedi, ali pod uvjetom da im ne spominjem puno ime i prezime, veÄ‡ samo inicijale (uz nekoliko iznimaka onih koji su to dozvolili).

Isto pravilo vrijedi i za zatvorske sluÅ¾benike s kojima sam prilikom realizacije ovog projekta kontaktirao. Napominjem kako su priÄe u potpunosti autentiÄne te da raspolaÅ¾em s punim imenima i prezimenima (pa i fotografijama) svih aktera, ali ih iz razumljivih razloga ne objavljujem, osim onih koje su mi od strane sugovornika dozvoljene.

Neki od sugovornika su mi se naknadno javili, sa slobode. RekavÅ¡i da su se snaÅ¡li, zasnovali obitelji, zaposlili se, i sada normalno Å¾ive i rade. Ima i onih koji za sve te godine nisu ni dana izaÅ¡li iz zatvora, a i onih koji su se nakon dugogodiÅ¡njih kazni naÅ¡li na slobodi, ali su je vrlo kratko uÅ¾ivali. Takve sam ponovno susretao u zatvoru. Njihove su priÄe i viÅ¡e no potresne, jer su nakon svega shvatili i morali se pomiriti s Äinjenicom da Ä‡e ostatak svojega Å¾ivota provesti iza zatvorskih reÅ¡etaka: u situaciji ograniÄene slobode, razdvojenosti od obitelji i prijatelja, optereÄ‡eni zapoÄetim i prekinutim Å¾ivotnim tokovima, lomeÄ‡i se pred vlastitom savjeÅ¡Ä‡u, okruÅ¾eni konglomeratom ljudskih sudbina i ponaÅ¡anja.

Neki od susreta i razgovora bili su krajnje napeti, osobito kada bih razgovarao s nekim od zatvorenika koje sam poznavao sa slobode ili sa suÄ‘enja.

Ipak, ako bi po nelagodnosti nekoga od njih trebao posebno izdvojiti, onda je to razgovor sa zatvorenikom koji je svojedobno muÄki ubio mog dobrog poznanika i prijatelja.

BuduÄ‡i da je rijeÄ o ljudima koji su godinama punili stranice crnih kronika, mnogi od Äitatelja neke od njih zasigurno Ä‡e prepoznati u priÄama koje slijede…

www.vzaktualno.hr/Mladen Genc

Dvanaest golova Trnja!

5. svibnja 2013.

571

Arhiva

KiÅ¡a, teÅ¡ki tereni i Äak 38 postignutih golova na Å¡est utakmica obiljeÅ¾ili su 15. kolo Druge Å½NL. VodeÄ‡e Trnje doslovce je pregazilo Polet pobijedivÅ¡i ga sa nevjerojatnih 12:0. No treba reÄ‡i kako su gosti iz Tuhovca nastupili sa juniorima, jer je veÄ‡ina seniora bila â€žsprijeÄena“ raznim obavezama.

Varteks je teÅ¡kom mukom svladao tradicionalno neugodnu Mladost iz MargeÄana. Utakmicu je odluÄio Poljan golom u 18. minuti, a svakako treba spomenuti kako su gosti prednjaÄili u gruboj igri pa su zaradili i dva iskljuÄenja. InaÄe Varteks je bio puno bolji, imao je stalnu inicijativu, stvarao je i promaÅ¡ivao prilike.

– Izuzetno teÅ¡ka utakmica u kojoj smo se morali boriti protiv â€žnabruÅ¡enog“ protivnika, ali i protiv tradicije koja je na strani Mladosti, jer znate i sami da ih do sada nikada nismo uspjeli pobijediti. Svjestan sam kako naÅ¡a igra nije bila osobito dobra, dosta smo grijeÅ¡ili u predaji lopte Å¡to nam je samo poveÄ‡avalo nervozu. Ipak najvaÅ¾nija su tri boda, a igra se ionako zaboravlja – rekao je trener Varteksa Dejan Car.

VaraÅ¾din Å N projurio je kroz VaraÅ¾dinske toplice. DomaÄ‡a Mladost â€žpopila“ je Å¡est komada, a strijelci za goste bili su StruÅ¡ki i ReÅ¾iÄ‡ po dva puta, dok su LabaÅ¡ i VindiÅ¡ postigli po jedan gol.

Golijadu su malobrojni gledatelji vidjeli i u PodveÄevu. Tamo je domaÄ‡i ÄŒevo iznenaÄ‘ujuÄ‡e visoko svladao varaÅ¾dinsku Mladost 8:2. Izgleda kako su se biÅ¡kupÄanci previÅ¡e â€žispucali“ protiv Varteksa proÅ¡le nedjelje pa im je u ovoj utakmici ponestalo motiva.

U subotu je sve bolja Sloboda iz VaraÅ¾dina bez veÄ‡ih problema svladala Zagorac, a Sloboda iz TuÅ¾nog doÅ¡la je do punog plijena protiv pretposljednjeg Beretinca.

Rezultati 15. kola: Sloboda (VÅ¾) – Zagorac 3:1, Mladost (Vt) – VaraÅ¾din Å N 0:6, Trnje – Polet 12:0, ÄŒevo – Mladost (VÅ¾) 8:2, Beretinec – Sloboda (T) 2:3, Varteks – Mladost (M) 1:0.

Poredak: 1. Trnje 36, 2. Varteks 35, 3. VaraÅ¾din Å N 29, 4. ÄŒevo 29, 5. Mladost (VÅ¾) 23, 6. Polet 21, 7. Sloboda (T) 18, 8. Mladost (Vt) 18, 9. Mladost (M) 14, 10. Sloboda (VÅ¾) 13, 11. Beretinec 11, 12. Zagorac 5.

U slijedeÄ‡em kolu VaraÅ¾din Å N doÄekuje Beretinec, Varteks gostuje u TuÅ¾nom kod Slobode, a Zagorac doÄekuje Trnje.

www.vzaktualno.hr

Poštujte biološki sat za ljepotu

5. svibnja 2013.

321

Arhiva

Izgleda da je zaista vaÅ¾no koju Ä‡emo kremu upotrijebiti u koje doba dana. StruÄnjaci znaju da svi tjelesni procesi slijede unutraÅ¡nji sat. IstraÅ¾ivanja kozmetike joÅ¡ su mlada, ali se maksimalno potiÄu, kako bi se razvile Å¡to djelotvornije kreme.

Å to naÅ¡oj koÅ¾i odgovara ujutro, a Å¡to naveÄer, te kako izgleda naÅ¡ bioritam za ljepotu i zdravlje, otkrili su njemaÄkom magazinu Freundin Dr. JÃ¶rn Hendrik Reuter, diplomirani biolog i voditelj laboratorija Anti – Aging Care u Nivei i prof. Achim Kramer, biolog na Institutu za medicinsku imunologiju berlinske bolnice.

Jutro

Ujutro koÅ¾a stvara svoju otpornost i veseli se podrÅ¡ci izvana, npr. vitaminu C! NaizmjeniÄno tuÅ¡iranje toplom i hladnom vodom: od otprilike 4 sata ujutro, kora nadbubreÅ¾ne Å¾lijezde luÄi kortizol, Å¡to dostiÅ¾e vrhunac oko 6 sati. Ako u to vrijeme tuÅ¡iranje toplom vodom dovrÅ¡ite hladnim mlazom, pobrinut Ä‡e te se za to da se kortizol bolje rasporedi. Tako Ä‡e vaÅ¡a koÅ¾a biti optimalno prokrvljena, radi Ä‡ega Ä‡ete izgledati joÅ¡ svijeÅ¾ije.

NanoÅ¡enje anticelulitnih krema: Od 7 sati na dalje, metabolizam masti je najbrÅ¾i, pa Ä‡e anticelulitna njega u ovo doba dana imati maksimalni uÄinak.

Peeling: Jutro je dobro vrijeme za peeling. Radi duge faze regeneracije tijekom noÄ‡i, koÅ¾a sada nije toliko osjetljiva. Osim toga, sada stvara otpornost za ostatak dana. Tome Ä‡e pripomoÄ‡i dnevna njega s mnogo hidratacije, te vitamina C i E. Ujutro je limfa joÅ¡ usporena, pa se ne mojte zaÄuditi ako ste oteÄeni ispod oÄiju. Za smanjenje oteÄenosti posluÅ¾it Ä‡e dobar gel za podruÄje oko oÄiju s efektom hlaÄ‘enja i kofeinom.

Prijepodne

U ovo doba dana koÅ¾a je veoma izdrÅ¾ljiva, ali joj ipak treba pomoÄ‡ iznutra.

Sportska aktivnost: Tijelo i mozak sada su nam u vrhunskoj formi. Tko si vremenski moÅ¾e priuÅ¡titi, trebao bi svoj trening smjestiti u prijepodnevni termin. To se osobito odnosi na treninge kod kojih je potrebna dobra koordinacija pokreta: jazz dance, tenis…

entirelyfromheart.blogspot.com

Å minkanje: Do podneva naÅ¡a koÅ¾a moÅ¾e mnogo toga podnijeti, ali je najbljeÄ‘a, jer ju naÅ¡e tijelo tada opskrbljuje s malo kisika i hranjivih tvari. Malo ruÅ¾a Ä‡e lijepo osvijeÅ¾iti vaÅ¡ izgled. Ne poseÅ¾ite za cigaretama, jer nikotin suuÅ¾uje krvne Å¾ile. Izgledat Ä‡e te jednako iscrpljeno kao i da ste rano konzumirali alkohol. â€žJetra ujutro jako slabo razgraÄ‘uje alkohol“, kaÅ¾e profesor Achim Kramer.

Razmazite se: Veoma smo osjetljivi na dodire izmeÄ‘u 10 i 12 sati. ZakaÅ¾ite termin kod masera, to Ä‡e vas sigurno opustiti.

Podne

Razina Å¡eÄ‡era u krvi pada. Tijelu i koÅ¾i potrebni su proteini.

Jedite: Glad, zajedno sa slabijom koncentracijom, najavljuje prvu slabiju fazu dana. Jedite hranu bogatu proteinima, kao Å¡to je riba, perad ili svjeÅ¾i sir. Dodajte tome povrÄ‡e i salatu, a izbjegavajte riÅ¾u, tjesteninu i kruh. Naime, u tim namirnicama se nalaze ugljikohidrati koji brzo spuÅ¡taju razinu Å¡eÄ‡era u krvi. Time pojaÄavaju naÅ¡u Å¾udnju za keksama i Äokoladicama, a one pak sadrÅ¾e jednostavne Å¡eÄ‡ere koji ubrzavaju starenje koÅ¾e.

Popravite Å¡minku: Sada ubrzano rade Å¾lijezde lojnice, pa bi vam se Äelo, nos i brada mogli sjajiti. To Ä‡ete lako popraviti puderom.

Hidratacija: Nakon ruÄka, razine hormona i krvi tlak se sniÅ¾avaju. KoÅ¾a na to reagira tankim borama, osobito oko oÄiju. Hidratantni roll – on ili gel s hijaluronskom kiselinom u trenu zaglaÄ‘uje osjetljiva podruÄja.

Poslijepodne

KoÅ¾a je manje osjetljiva na bol.

Depilacija voskom, Äupanje obrvi i epilacija: Vrijednosti tvari koje prenose bol, kao Å¡to je prostagladin, poslijepodne su sniÅ¾ene. Zato je vrijeme izmeÄ‘u 14 i 16 sati najpogodnije za bolne tretmane, kao Å¡to su injekcije protiv bora. I kod zubara Ä‡ete manje patiti! Naime, injekcija protiv boli Ä‡e djelovati dvostruko dulje, nego Å¡to bi djelovala u drugo doba dana.

Deo: I Å¾lijezde znojnice su sada veoma aktivne. Ako imate zakazanu konferenciju ili vaÅ¾ni termin, bilo bi dobro da se prije toga osvijeÅ¾ite.

Nanesite puder: KoÅ¾a je sada najbolje prokrvljena. Lice vam je priliÄno rumeno, ponekad Äak i previÅ¡e, te bi priÅ¡tiÄ‡i lako mogli doÄ‡i do izraÅ¾aja. U tom sluÄaju upotrijebite kompaktniji puder, primjerice onaj u stiku!

Kupite parfem: Vrijeme nakon 17 sati je najbolje za odabir parfema. Tada su nam osjeti najizoÅ¡treniji i u stanju smo osjetiti razliku izmeÄ‘u viÅ¡e mirisa, nego Å¡to to moÅ¾emo ujutro.

NaveÄer

Krvni tlak i puls postaju viÅ¡i. KoÅ¾a je optimalno prokrvljena.

Kardio – vjeÅ¾be: Rano uveÄer, muskulatura je najbolje prokrvljena, Å¡to nas Å¡titi od ozljeda kod treninga izdrÅ¾ljivosti, te vodi brzim uspjesima. Nakon tuÅ¡irana obilno nanesite kremu na joÅ¡ lagano vlaÅ¾nu koÅ¾u. Naime, sada Ä‡e najbolje upiti hranjive sastojke.

PriuÅ¡tite si masaÅ¾u: Nakon 17 sati zapoÄinje staniÄna dioba epiderme i taj proces obnavljanja traje do otprilike 5 sati ujutro. U ovo vrijeme idealno je otiÄ‡i na masaÅ¾u s uljem, jer Ä‡e aktivne supstancije doprijeti do dubljih slojeva koÅ¾e.

Upotreba krema s koenzimima: Proizvodi za njegu koji sadrÅ¾e aktivne supstancije, kao Å¡to je koenzim Q10, opskrbit Ä‡e koÅ¾u hranjivim sastojcima veÄ‡ za sljedeÄ‡i dan. TakoÄ‘er, prije 24 sata razina hormona melatonina posebno je visoka i tada spavamo mnogo bolje.

www.cosmetics-sonja.de

NoÄ‡u

ImunoloÅ¡ki sustav je aktivan, ali to koÅ¾u Äini i osjetljivijom.

Izbjegavati voÄ‡ne kiseline: NoÄ‡u je zaÅ¡titni sloj naÅ¡e koÅ¾e propusniji. Kreme se zato bolje upijaju, ali – sastojci poput voÄ‡ne kiseline bi sada mogli koÅ¾u iritirati jaÄe nego u drugo doba dana – objaÅ¡njava Dr. JÃ¶rn Hendrik Reuter, Nivein biolog. Osjetljiva koÅ¾a dobro podnosi proizvode s djelatnim tvarima kao Å¡to su mikrosrebro, bisabolol iz ulja kamilice ili ekstrakt sladiÄ‡a.

Namazati ruke kremom: NoÄ‡u odmaraju i Å¾lijezde lojnice, pa suhe usne i ruke namaÅ¾ite masnom kremom.

Svezati kosu: Tijekom sna jaÄe se znojimo. Kako se vaÅ¡a kosa ne bi previÅ¡e zamastila, sveÅ¾ite ju u labavi rep ili koristite Å¡ampon za suho pranje kose.

www.timeout.hr/Valentina Juren

Završio izuzetno uspješan 7. FOI CORE

5. svibnja 2013.

313

Arhiva

Prezentacijom poslovnih rjeÅ¡enja studenata te sveÄanom podjelom nagrada, proteklog je Äetvrtka na varaÅ¾dinskom Fakultetu organizacije i informatike, sluÅ¾beno zatvoreno sedmo po redu natjecanje FOI CORE.

RijeÄ je o jednom u nizu projekata AIESEC-a VaraÅ¾din koji na neformalan naÄin poslovni sektor uvodi u sustav obrazovanja. Naime, kroz suradnju s Fakultetom organizacije i informatike tvrtke iz VaraÅ¾dina i regije dobivaju priliku pristupa raznovrsnim profilima studenata kroz svoje problemske zadatke, a za veÄ‡inu studenata to je na neki naÄin prvi kontakt s poslovnim svijetom. Ovaj projekt nudi obostranu korist – poduzeÄ‡ima kroz rjeÅ¡enje odreÄ‘enih poslovnih zadataka, a studentima kroz stjecanje iskustva i osvajanje nagrada za najbolja rjeÅ¡enja.

Prilikom zavrÅ¡nih prezentacija sve prisutne je joÅ¡ jednom pozdravio te im poÅ¾elio sreÄ‡u Vjeran Strahonja, dekan Fakulteta organizacije i informatike koji je istaknuo kako je Äinjenica da se ovdje ne radi o sluÄajnom uspjehu AIESEC-a veÄ‡ o sedmogodiÅ¡njoj tradiciji koja pokazuje koliko truda i znanja Älanovi AIESEC-a VaraÅ¾din veÄ‡ godinama ulaÅ¾u u spajanje studenata i poduzeÄ‡a.

Na ovogodiÅ¡njem FOI CORE-u kao glavni partneri projekta su sudjelovale tvrtke GIT.HR koji je zadao poslovni sluÄaj â€žHosting“, D MANAGEMENT d.o.o. s poslovnim sluÄajem â€žCMS sustav za praÄ‡enje istraÅ¾ivanja“ te Intera d.o.o. s poslovnim sluÄajem â€žCRM Intrix Challenge“, a nakon prezentacija studenata tvrtke su, u suradnji s mentorima i predstavnicima fakulteta, dodijelile bodove timovima i nagradile najbolje meÄ‘u njima.

Prva tri tima na svakom CASE-u su osim diploma dobila i simboliÄne nagrade od 1.400, 1.000 i 800 kuna.

Nagradu za treÄ‡e mjesto na poslovnom sluÄaju â€žIntrix Challenge“ osvojili su Nikola PavetiÄ‡ i Jurica SugentiÄ‡, dok su nagrade za drugo mjesto pripale Svenu GrÄ‘anu, Veroniki BalaÅ¾in i Jeleni GoriÄki. Prvo mjesto zasluÅ¾eno su odnijele Marijana SvrÅ¾njak, Sanja Aurer i Bojana Grobenski, za koje su predstavnici poduzeÄ‡a pripremili dodatna iznenaÄ‘enja, odnosno moguÄ‡nost stjecanja praktiÄnog iskustva u njihovom poduzeÄ‡u.

Za poslovni sluÄaj â€žCMS sustav za praÄ‡enje istraÅ¾ivanja“ nagrade za treÄ‡e mjesto dobili su Zoran AntoloviÄ‡ i Stjepan ÄŒolak. Drugo mjesto otiÅ¡lo je studentima Nikoli Novaku i Filipu Horvatu, dok su prvo mjesto u ovoj kategoriji osvojili Ivan Reif i Andrea BudiÅ¡a. Za njih je D Management kao dodatnu nagradu za trud i zalaganje na projektu, osim novÄane nagrade, spremio i vikend-putovanje.

Pobjednici CMS sustav sluÄaja i predstavnik tvrke D Management

– Prvi puta smo sudjelovali na ovakvom projektu i moram priznati da smo i viÅ¡e nego zadovoljni sa studentima i njihovim radom. OdluÄili smo se na ovaj korak kako bi lakÅ¡e pronaÅ¡li kvalitetne programere i suradnike na novim projektima. Mislim da su ovakva natjecanja dobar primjer suradnje poduzeÄ‡a sa fakultetima, te da su studenti dobili korisno iskustvo u radu na stvarnom projektu i dobili uvid u probleme i zadatke s kojima Ä‡e se susretati nakon zavrÅ¡etka Å¡kolovanja – rekao je Juraj MrazoviÄ‡, predstavnik D Management-a te dodao kako oni kao poduzeÄ‡e dobili nekoliko gotovih rjeÅ¡enja pomoÄ‡u kojih mogu zapoÄeti projekt na kojem rade veÄ‡ nekoliko mjeseci.

PoduzeÄ‡e GIT.hr je zadalo, kako kaÅ¾u studenti, najteÅ¾i posao te su dugo odluÄivali koje Ä‡e, izmeÄ‘u 4 kvalitetna rjeÅ¡enja, osvojiti nagradu. Na kraju je treÄ‡e mjesto na poslovnom sluÄaju â€žHosting“ pripalo Moniki Cerjak, Martini GraniÄ‡ i Filipu SaboliÄ‡u, dok su drugo mjesto osvojili Sandra JivanoviÄ‡ i Miljenko Å tumerger. PoÅ¡to se Älanovi Å¾irija nisu mogli odluÄiti koje je rjeÅ¡enje najbolje, na ovom su poslovnom sluÄaju dodijeljena Äak dva prva mjesta, te su pobjednicima proglaÅ¡eni tim Vinko Horvat i Ida Å nidariÄ‡, te tim Ivor Å ebalj i Moreno GrguriÄ‡.

– Na projektu smo radili neÅ¡to viÅ¡e od mjesec dana i jako smo zadovoljni napravljenim. Mislim da smo razvili jednu jako inovativnu stvar i briljantno rjeÅ¡enje, te da smo Hostingu dali totalno drugaÄiju dimenziju i osmislili novi naÄin poslovanja. Nadam se da Ä‡emo projekt realizirati i konkretnije poÅ¡to smo sa ovim proizvodom spremni odmah izaÄ‡i na trÅ¾iÅ¡te. Puno smo nauÄili, te pozivam sve kolege studente da prihvate ovakve prilike i sudjeluju u sliÄnim projektima, jer samo takvim prilikama se mogu diferencirati od ostatka studenata, prihvatiti rizik i napraviti neÅ¡to drugaÄije – istaknuo je Ivor Å ebalj te dodao kako teorija bez prakse ipak ne ide i da ne treba uvijek sve gledati kroz novac.

Pobjednici Hosting sluÄaja i predstavnik GIT-a

S njime se sloÅ¾io i kolega iz drugog tima s kojim su podijelili prvo mjesto – Vinko Horvat, koji je dodao kako u VaraÅ¾dinu ima puno kreativnih ljudi koji znaju neÅ¡to napraviti, kao i onih koji veÄ‡ imaju neÅ¡to i za pokazati. Njima samo treba prilika da se i dokaÅ¾u na konkretnom projektu te se s tom referencom kasnije lakÅ¡e mogu izdvojiti iz mase.

– Smatram da bi bilo poÅ¾eljno organizirati Å¡to viÅ¡e sliÄnih natjecanja i dopustiti studentima da, uz teoretski dio, uÄe i kroz konkretnu praksu, koja Ä‡e im pomoÄ‡i pri pronalasku posla ali i prilikom samozapoÅ¡ljavanja – zakljuÄio je Horvat.

Sudjelovanjem na FOI CORE-u su zadovoljni i Denis TerziÄ‡ iz GIT-a te Mario Pintar iz tvrtke Avalon, koji su istaknuli kako su uvjereni da je studentima sudjelovanje na ovom natjecanju pruÅ¾ilo vrijedno iskustvo koje Ä‡e im pomoÄ‡i u buduÄ‡nosti.

– Siguran sam u da Ä‡emo nastaviti suradnju s FOI-em, pa Äak i Älanovima iz pobjedniÄkih timova, jer oni su vjerojatno najbolji studenti, a uz to su pokazali dodatni volju i interes da neÅ¡to konkretno naprave. Svaka tvrtka koja se Å¾eli razvijati i rasti, treba razmiÅ¡ljati o buduÄ‡im kadrovima i treba ih stvarati za vrijeme studija, te probrati najbolje. Nije istina da nema Å¡anse da se neÅ¡to promijeni i odradi, no naÅ¾alost previÅ¡e se danas radi bez plana. Mi smo doÅ¡li iz privrede, pruÅ¾ili ruku studentima te im dali priliku da se dokaÅ¾u, a sa time i praksu uz koju Ä‡e u buduÄ‡nosti lakÅ¡e naÄ‡i posao. Danas viÅ¡e radno mjesto nikoga ne Äeka samo zato Å¡to ima diplomu, veÄ‡ zato jer zna kako nauÄeno primijeniti u konkretnom radu – zakljuÄio je TerziÄ‡.

www.vzaktualno.hr/MG

VaraÅ¾dinski Auto sajam uoÄi ulaska u EU

5. svibnja 2013.

330

Arhiva

Nedjeljno jutro 5. svibnja 2013. godine. Nekada redoviti nedjeljni ritual muÅ¡ke populacije VaraÅ¾dina i regije gotovo da viÅ¡e ne postoji. Tek stotinjak zaljubljenika u ponudu i potraÅ¾nju automobilskog sajma, koji je u bolja vremena poslije zagrebaÄkog JakuÅ¡evca nudio najveÄ‡u izloÅ¾bu rabljenih vozila u Hrvatskoj, uglavnom sada kupuju sve drugo – od krumpira i kuÄ‡nih ljubimaca do jeftine obuÄ‡e i odjeÄ‡e sumnjive kvalitete.

Razgovaramo s predsjednikom Autokluba Varteks Josipom Vugrincem.

– Danas je ponuda i potraÅ¾nja slaba, jer je osim krize svoje uÄinilo loÅ¡e i kiÅ¡ovito vrijeme pa je na sajmu malo ljudi. Danas prosjek na naÅ¡em sajmu iznosi 200 do 250 vozila, dok je nekadaÅ¡nji prosjek od oko 500-600 automobila u ponudi opao za 60%. Nekada smo u jednom danu znali sklopiti 30 pa i 40 kupoprodajnih ugovora, danas je taj broj pao na tek par ugovora. Drugi dio te prodaje obavlja se bez naÅ¡ega posredovanja u Å¡to nemamo uvid. Nema se novaca, sve je u padu pa tako i kupoprodaja automobila – zakljuÄuje Vugrinec.

PrimjeÄ‡ujemo veÄ‡u ponudu obuÄ‡e, odjeÄ‡e, rabljenih stvari i razliÄite druge robe koja se obiÄno nudi na sajmovima, o Äemu Vugrinec kaÅ¾e:

– Å to se kuÄ‡nih Å¾ivotinja tiÄe, njih se ne smije prema Zakonu prodavati unutar sajma, ali sa svima ostalim prodavaÄima od ugostitelja do prodavaÄa razliÄite robe imamo ugovore. Ljudi se snalaze kako umiju i znaju, kod nas joÅ¡ prodaja ide relativno dobro u odnosu na druge sajmove, ali Äini se da slaba kupovna moÄ‡ i kriza polako uzimaju svoj danak – govori naÅ¡ sugovornik.

Zanima nas miÅ¡ljenje kakva Ä‡e situacija biti za dva mjeseca kada uÄ‘emo u Europsku uniju, hoÄ‡e li Auto sajam opstati ili propasti?

– Iskreno ne znam Å¡to Ä‡e Europska unija donijeti. Neki sajmovi na zapadu su i dalje jako dobri, primjerice Ljubljanski sajam automobila, ali teÅ¡ko je prognozirati Å¡to Ä‡e se dogoditi. Kupovna Ä‡e moÄ‡ odluÄiti o buduÄ‡nosti naÅ¡eg Auto sajma, ali vjerujem da Ä‡emo tradiciju nastaviti – zakljuÄio je predsjednik Autokluba Varteks.

Jedan od redovitih posjetitelja Sajma je vlasnik autopraonice Star, VaraÅ¾dinac Robert Å ercer.

– NiÅ¾e od ovoga ne moÅ¾emo, mislim da bude Auto sajam ostao u istom intenzitetu kao i do sada. Prema nekim pokazateljima manja Ä‡e vozila koja zadovoljavaju viÅ¡e standarde pojeftinjeti, a vozila veÄ‡ih zapremnina i veÄ‡i zagaÄ‘ivaÄi okoline poskupjeti. Konkretno, ulazak u Europsku uniju ne bi trebao utjecati na cijene rabljenih vozila, jer je kriza kod nas veÄ‡ uvelike utjecala na pad cijena vozila, tako da neÄ‡e biti niÅ¡ta jeftinije u NjemaÄkoj ili Austriji kupiti vozilo nego li u Hrvatskoj. Cijene rabljenih vozila kod nas su sada niÅ¾e nego li u zemljama Europske unije, Äemu u prilog govori cijena Å kode Octavije iz 1998. godine. Automobil ima atestiranu plinsku instalaciju, Äija ugraÄ‘nja koÅ¡ta 9 tisuÄ‡a kuna, registriran je do listopada, a prodaje se s kompletnim setom zimskih guma na ÄeliÄnim felgama, Å¡to vrijedi joÅ¡ tisuÄ‡u kuna. Cijena je automobila 16 tisuÄ‡a kuna, pa ako sve spomenuto uzmete u obzir i kad odbijete uloÅ¾enih 10-tak ili viÅ¡e tisuÄ‡a kuna, tada vidite da vlasnik auto prodaje za 600 ili 700 eura. Ako takav auto kupujete vani i tome pribrojite troÅ¡kove uvoza, homologacije, papirologije i razliÄitih renti o Äemu kupci Äesto malo znaju, tada vidite da je cijena od 2200 eura za Å kodu vrlo povoljna i da Ä‡ete za takav auto vani sigurno platiti viÅ¡e – govori Robert Å ercer.

OÄito je da Ä‡e Auto sajam u BiÅ¡kupcu i dalje ostati uobiÄajena nedjeljna navika mnogima i po ulasku u Europsku uniju. Omiljeno kraÄ‡enje vremena uoÄi nedjeljnog ruÄka, Å¡etnju i razgovor te kupovinu voÄ‡a, povrÄ‡a, odjeÄ‡e, obuÄ‡e i razliÄite druge robe pa i automobila, prenosimo, dakle, u Europu.

www.vzaktualno.hr/A.G.