2013. – Stranica 521

28. travnja 2013.

597

Arhiva

ÄŒetvrto izdanje VAFI-ja, jedinstvenog meÄ‘unarodnog festivala animiranog filma djece i mladih VaraÅ¾din, koje je u Äetiri dana u VaraÅ¾dinu udomio Äak 103 filma mladih animatora iz 26 zemalja, ali i brojne goste iz cijelog svijeta, od Hong Konga do Izraela i Belgije, zavrÅ¡ilo je sveÄanom dodjelom nagrada najboljima.

Pred Å¾irijem, na Äijem je Äelu bio osnivaÄ i predsjednik ASIFA-e (International Animated Film Association) Afrike i arapskog svijeta – Mohamed Ghazala, te zagrebaÄki ilustrator i animator Zdenko BaÅ¡iÄ‡, i njegov kolega Berin TuzliÄ‡, nije bio lak zadatak. Kako je Ghazala i sam istaknuo – nekad je teÅ¾e ocijeniti djeÄje filmove nego one profesionalnih animatora.

Od 21 filma koji su pogledani u MINI kategoriji, Å¾iri je odluÄio dati statuu VAFI talijanskom filmu o bizarnom putovanju u svijet tisuÄ‡u vrsta kruha – naziva “Od kruha”. ÄŒetiri ravnopravne diplome, 2. mjesto, osvojili su talijanski “Let”, njemaÄki film “Fantazija – stvari koje se mijenjaju”, te dva hrvatska filma. Kao i sve ostale nagraÄ‘ene u kategoriji MINI i film “Zvonkec stiÅ¾e”, nastao na Ljetnoj Å¡koli filma Å ipan, izradila je skupina autora. Jedini osvajaÄ diplome koji je samostalni autor je Ilija BiÅ¡kup (10) iz ÄakoveÄke Å kole animiranog filma. Njegov film “Å½deronja” prati put jednog vrlo gladnog svemirca.

NaranÄasti VAFI osvojila je grupa autora belgijskog studia Kidscam, za priÄu o pohlepi i inovativnosti – Pik pik. Diplome za drugo mjesto primila je grupa autora Å kole crtanog filma “Dubrava” za film “KALEIDOSCaffe”, grupa autora Foto kino video klub “ZapreÅ¡iÄ‡” za film “LAAA”, grupa autora iz talijanske Modene za “Pokreti – izmeÄ‘u, prije i poslije” te grupa autora iz Belgije za film “Å½edna Å¾aba”, u kojoj protagonistica Å¾aba popije svu vodu na planeti.

MeÄ‘u 28 filmova prikazanih u kategoriji MAXI statuu VAFI su dobila dva filma. Jedna statua pripala je izraelskom filmu “SvjeÅ¾i zid”, koja opisuje Å¡to se sve moÅ¾e uÄiniti u sobi praznih zidova i bez prozora, naravno, ako imate maÅ¡te, grupe autora studija Wild kids iz Jeruzalema. Drugi, jednako dobar film koji je osvojio statuu VAFI, zove se “O siroÄetu”, inspiriran je pjesmom, a izradila ga je grupa autora iz poljskog Lublina.

Tri ravnopravne druge nagrade osvojio je takoÄ‘er poljski film – “O malom jastuku”, belgijski film “Crvena crta” te “100 posto jabuka”, film koji potpisuju Marta Krpan (15), Jelena GaliÄ‡ (16), Helena IvkoviÄ‡ (16) i Domagoj Kudek (16) iz Foto kino video kluba “ZapreÅ¡iÄ‡”.

Plavu statuu VAFI dobio je belgijski film iz kategorije MIDI – “Å kola na selu”. Dvije od Äetiri diplome PLAVOG VAFIJA ostaju u Hrvatskoj. NagraÄ‘eni su filmovi “PriÄa mog Å¾ivota” VaraÅ¾dinke Klementine Plantak (9) te “LAA”, film nastao u Foto kino video klubu ZapreÅ¡iÄ‡. JoÅ¡ dvije diplome otiÅ¡le su u Indiju, i to za film “Djeca svijeta” te u Italiju, za film “Poetsko putovanje”.

OvogodiÅ¡nji VAFI, nakon tri godine ponovno je odrÅ¾an u varaÅ¾dinskom kinu Galerija, a po rijeÄima organizatora cijeli je festival protekao besprijekorno.

– Izuzetno smo zadovoljni kako je proÅ¡ao ovaj, 4. VAFI. Drago nam je da interes za naÅ¡ projekt ne blijedi, veÄ‡ postaje sve veÄ‡i – kod djece, a hvale nas i profesionalni animatori. Ovaj VAFI bio je u znaku MTV-a Å¡to je svima bilo interesantno– rekla je Sandra Malenica, programska direktorica festivala.

Uz brojne filmove, ovogodiÅ¡nji je festival obuhvatio zaista brojne i razliÄite popratne programe – od radionica i predavanja, do izloÅ¾ba i crtanja grafita. Naime, u varaÅ¾dinskom Parku za mlade je odrÅ¾ano MTV party u sklopu kojeg su brejkdenseri i bajkeri pokazali Å¡to znaju, dok je Slaven KosanoviÄ‡ – Lunar, najpoznatiji hrvatski grafiter varaÅ¾dinskom Parku za mlade poklonio jedno svoje umjetniÄko djelo – na stijeni skejt rampe nacrtao je biotop, ruÅ¾iÄaÅ¡tu Å¡umu Lunarovih likova.

– Htio bih zahvaliti svima koji su nas podrÅ¾ali u organizaciji festivala, nadam se da Ä‡e to Äiniti i za 5. VAFI. Vidimo se sljedeÄ‡e godine – poruÄio je izvrÅ¡ni direktor Hrvoje Selec.

Kako je proÅ¡la VAFI subota pogledajte u galeriji fotografija i videu ispod…

www.vzaktualno.hr

Laburisti prvi predali potpise za kandidaturu

28. travnja 2013.

203

Arhiva

Iako rok za predaju kandidatura traje do 02. svibnja, varaÅ¾dinski Laburisti su prvi koji su predali kandidaturu za gradonaÄelnika, kao i listu svojih kandidata za vijeÄ‡nike u Gradskom vijeÄ‡u Grada VaraÅ¾dina.

BoÅ¾idar KolariÄ‡, kandidat Hrvatskih laburista – Stranke rada, za gradonaÄelnika Grada VaraÅ¾dina je, u pratnji svojih kandidatkinja za zamjenice gradonaÄelnika Jadranke LukaveÄki i

BoÅ¾ice ÄŒiÄ‡ek-MutavdÅ¾iÄ‡, protekle subote predao potrebne potpise biraÄa.

Iako je bilo potrebno prikupiti 900 pravovaljanih potpisa biraÄa, KolariÄ‡ je skupio Äak 1.355 potpisa za svoju kandidaturu.

www.vzaktualno.hr

Bezkofeinska kava nije i bezopasna?

28. travnja 2013.

3709

Arhiva

Ima ljudi koji Å¾ive u uvjerenju da je kava bez kofeina zdravija od Å¡alice jake, crne turske kave bez Å¡eÄ‡era, ali naÅ¾alost tome nije tako. Ako osoba konzumira viÅ¡e od 3 do 4 Å¡alice bez – kofeinske kave na dan, onda se svjesno izlaÅ¾e bolestima poput reumatoidnog artritisa, poveÄ‡avanje razine Å¾eluÄane kiseline, pojavljivanje Äireva, nastanak Å¾garavice te postoji veÄ‡a Å¡ansa da osoba doÅ¾ivi srÄani udar.

Kava bez kofeina je mondeno Äudo 20. stoljeÄ‡a i svoje porijeklo vuÄe iz NjemaÄke, gdje je davne 1820. prvi puta proizvedena. Druga zemlja koja prednjaÄi u proizvodnji kave bez kofeina je Å vicarska. Proces dobivanja ovakvog oblika jednog od najboljih napitaka na svijetu se sastoji od odstranjivanja kofeina iz zrna, Äime se znatno smanjuje i aroma kave.

PoÅ¡to se ispijanje kave u nekim kulturama definira kao ovisnost, ljudi su se odluÄili prebaciti na kavu bez kofeina, ali bez saznanja da ni ta kava nije u potpunosti liÅ¡ena supstance koja izaziva ovisnost. IstraÅ¾ivanje koje je provedeno od strane znanstvenika sa SveuÄiliÅ¡ta u Floridi pokazalo je da tzv. kava bez kofeina ustvari i nije u potpunosti bez kofeina. Uz to, vaÅ¾no je spomenuti da postoji niz znaÄajnih kemijskih spojeva prisutnih u kavi, pored kofeina, koji takoÄ‘er imaju jak utjecaj na naÅ¡ organizam.

Jedna od tih supstanci je i klorogenska kiselina, koja se moÅ¾e naÄ‡i kao jedan od sastojaka brojnih marki tzv. kave bez kofeina.

Neka istraÅ¾ivanja su pokazala da kava bez kofeina povisuje rizik od srÄanog udara isto koliko to Äini i obiÄna kava bez obzira na smanjene razine kofeina. AmeriÄki Nacionalni institut za zdravstvo u jednom istraÅ¾ivanju pokazuje kako ispijanje kave bez kofeina poveÄ‡ava rizik od nastanka srÄanih bolesti.

VeÄ‡ina misli da je kava bez kofeina zdravija i da ju je bolje piti, nego obiÄnu tursku kavu. Ipak Äinjenica je da niti jedna niti druga nije zdrava a niti poÅ¾eljna za organizam. Neki znanstvenici idu Äak toliko, da propagiraju potpunu apstinenciju od ovog napitka. A opet, kao i svaki put do sad, dragi moji, odluka je samo na Vama.

www.timeout.hr/PM

Mediteranska prehrana – najbolja na svijetu

28. travnja 2013.

277

Arhiva

Ne samo da Mediteran obiluje najljepÅ¡im obalama, najÄiÅ¡Ä‡im morem, veÄ‡ se moÅ¾e podiÄiti i s jednim od najzdravijih oblika prehrane na svijetu. Ona se sastoji od mnoÅ¡tva plave ribe, koja slovi kao najzdravija, puno voÄ‡a i povrÄ‡a, sjemenki i maslinovog ulja, poznate kao najbolje carice tih prostora. Ne samo da pomaÅ¾e kod odrÅ¾avanja tjelesne razine, veÄ‡ smanjuje rizik od nastanka razliÄite palete bolesti, poput artritisa, bolesti kostiju i zglobova, malignih bolesti, raznih upala i infekcija.

Mediteranska prehrana je joÅ¡ poznata pod nazivom sredozemna dijeta. Naziv se odnosi na model prehrane, koja se sastoji od maslinovog ulja, Å¾itarica, mahunarki, svjeÅ¾eg ili suÅ¡enog povrÄ‡a i voÄ‡a, plave ribe i mlijeÄnih proizvoda. Naziv za ovaj oblik prehrane dolazi od grÄke rijeÄi diaita , Å¡to znaÄi ” naÄin Å¾ivota”. Ovakav oblik prehrane za stanovnike Mediterana ne predstavlja samo naÄin prehrane, veÄ‡ je prepleten u kulturu, druÅ¡tvene norme i interakciju meÄ‘u stanovniÅ¡tvom. Za njih je ovakav oblik prehrane naÄin Å¾ivota, povezan s znanjem o hrani, pjesmama koje su o njoj ispjevane, uvjerenja koja su se proÅ¡irila i legendama koje su se kroz stoljeÄ‡a razvile.

www.bhmpics.com

Ponajbolje objaÅ¡njenje mediteranske prehrane iznudio je Dr. Walter Willett, profesor na Harvardskom sveuÄiliÅ¡tu. On je mediteransku prehranu definirao kao ” model prehrane ” karakteristiÄan za Kretu, GrÄku i juÅ¾ne dijelove Italije. Za njega je ovaj model prehrane podrazumijevao fiziÄku aktivnost i puno hrane biljnog porijekla, uz tonu maslinovog ulja. On je na temelju svog istraÅ¾ivanja ustanovio da Mediteranci jedu jako malo crvenog mesa i piju jako malo vina.

Pa ako se Å¾eliÅ¡ prebaciti na mediteransku prehranu, jedi:

1. Plavu ribu poput lososa, skuÅ¡e, tune i srdele te bakalar

2. Puno voÄ‡a i povrÄ‡a poput artiÄoke, kelja, brokule, korabe, celera, komoraÄa, poriluka, blitve, repe, Å¡paroga, mahuna, graha, luka i ÄeÅ¡njaka

3. Sjemenke poput buÄinih i lanenih

4. Maslinovo ulje za prÅ¾enje, za umake, salate i mariniranje

www.timeout.hr/PM

Smrtno stradala 61-godišnja biciklistkinja

28. travnja 2013.

230

Arhiva

Jutros oko 9.30 sati u Nedeljancu, kod kuÄ‡nog broja 159, dogodila se teÅ¡ka prometna nesreÄ‡a u kojoj je smrtno stradala biciklistkinja A. R. (61).

A.R. se propisno kretala obiljeÅ¾enom biciklistiÄkom stazom kada je, oÄito izgubivÅ¡i kontrolu, na nju osobnim automobilom marke Toyota naletjela pedesetrogodiÅ¡nja vozaÄica .

Od siline udara biciklistkinja je preminula na mjestu nesreÄ‡e. VozaÄica osobnog automobila nije bila pod utjecajem alkohola. Sve okolnosti nesreÄ‡e utvrdit Ä‡e istraÅ¾ni sudac u suradnji sa djelatnicima Prometne policije PU varaÅ¾dinske.

www.vzaktualno.hr/r.l.

MeÄ‘unarodni praznik rada uoÄi ulaska u EU

28. travnja 2013.

227

Arhiva

Prvi svibanj je u srijedu. Tog Ä‡e dana, bez obzira na vrijeme, prema IzletiÅ¡tu Drava nahrliti tisuÄ‡e ljudi, jer tamo se tradicionalno obiljeÅ¾ava MeÄ‘unarodni praznik rada. Proslavu organizira varaÅ¾dinska gradska organizacija SDP-a, a uz nezaobilazni prvomajski grah i nagradnu tombolu, mnogim VaraÅ¾dincima ova tradicija donosi bolje raspoloÅ¾enje u tmurnu svakodnevicu.

Å½ivotna zbilja, naÅ¾alost, ne govori u prilog radniÄkoj populaciji, jer nikada nije bilo veÄ‡eg broja nezaposlenih, a joÅ¡ je manje bilo onih koji plaÄ‡e za svoj rad uopÄ‡e dobivaju. TeÅ¡ka Å¾ivotna situacija s okusom gorÄine, kojoj je uzrok sveopÄ‡a kriza u kojoj se Hrvatska nalazi veÄ‡ Äetiri godine, preslika je svjetske recesije koja u Europi nije zaobiÅ¡la nikoga osim Skandinavije i Velike Britanije.

Naravno, mnoge su zemlje Älanice EU u teÅ¾oj gospodarskoj i Å¾ivotnoj situaciji od Hrvatske. Osim Å panjolske ili GrÄke, teÅ¡ko se Å¾ivi i u MaÄ‘arskoj, Sloveniji, a da o Rumunjskoj i Bugarskoj ne govorimo. U Albaniji, Srbiji, Makedoniji, Bosni i Hercegovini ili Crnoj Gori joÅ¡ je teÅ¾e. Zemlje u okruÅ¾enju u sloÅ¾enijim su Å¾ivotnim problemima iz kojih nastoje izaÄ‡i, trudeÄ‡i se preÅ¾ivjeti.

Mnogi ljudi u bremenito vrijeme potiÄu opÄ‡u krivnju optuÅ¾ujuÄ‡i sve oko sebe , pri tom ne mareÄ‡i jesu li prozvani stvarni krivci i je li iz oÄaja mrÅ¾nja nepravedno zahvatila nevine ljudske sudbine.

Ionako mali Äovjek nikada nije rijeÅ¡io probleme ekonomske krize ili politike. Zato niti najavljeni prvomajski prosvjed pet sindikalnih srediÅ¡njica u srijedu na srediÅ¡njem zagrebaÄkom trgu, realno neÄ‡e niÅ¡ta rijeÅ¡iti. Pokazat Ä‡e tek gnjev naroda, koji je zapoÄeo joÅ¡ krajem proÅ¡loga stoljeÄ‡a, kada su negdaÅ¡nji politiÄki i gospodarski uglednici ove zemlje bezoÄno krali narod koji je danas bez posla i novca.

A VaraÅ¾dinci Ä‡e u srijedu na IzletiÅ¡tu Drava, baÅ¡ kao i velika veÄ‡ina Hrvata, obiljeÅ¾iti MeÄ‘unarodni praznik rada dostojanstveno, kao i uvijek do sada. Ako niÅ¡ta drugo, prisjetiti Ä‡e se nekih drugih proÅ¡lih vremena, kada je Äovjek Äovjeku bio vaÅ¾niji nego li u surovo vrijeme kapitalizma.

www.vzaktualno.hr/Aleksandar GrabariÄ‡

Savršena Panna Cotta

28. travnja 2013.

229

Arhiva

Panna cotta ili puding od slatkog vrhnja talijanski je desert, ali je toliko ukusan, lagan i osvjeÅ¾avajuÄ‡ da se Äesto naÄ‘e i na naÅ¡im tanjurima. Pa zaÅ¡to ga ne bi i Vi isprobali?

SASTOJCI:

pola litre nezaslaÄ‘enog vrhnja za Å¡lag

10 dkg krem sira

1 mljevena Å¾elatina

1 vanilin Å¡eÄ‡er

1 Å¾liÄica meda

PRELJEV

jagode

malo vode

Å¡eÄ‡er

PRIPREMA:

Å½elatinu preliti sa 4 Å¾lice hladne vode, izmijeÅ¡ati i priÄekati da nabubri.

Vrhnje i Å¡eÄ‡er staviti kuhati i prije nego li provrije umijeÅ¡ati Å¾elatinu.

Lagano mijeÅ¡ajte na laganoj temperaturi dok se Å¾elatina ne otopi.

Dodajte med i krem sir i mijeÅ¡ati dok se sve ne otopi.

PromijeÅ¡ate mikserom na nekoliko sekundi smjesu da se bolje poveÅ¾e i pustiti 20 min.

Nakon toga pripremite manje posudice koje ste prethodno malo navlaÅ¾ili vodom i izliti smjesu.

Stavite ih u friÅ¾ider preko noÄ‡i i nakon toga istresti ih na tanjuriÄ‡e.

Pripremite preljev tako da prokuhate jagode i Å¡eÄ‡er te ih Å¡tapnim mikserom usitnite.

Dobar tek!!

www.vzaktualno.hr/MD