Uvod u VAFI 4 doista je bajkovit. Najavili su ga Frankenstein, Snjeguljica, vile i bića Medvednice ilustratora i animatora Zdenka BaÅ¡ića, autora koji od ovogodiÅ¡njeg festivala oÄekuje “neopterećenu” animaciju djece i mladih.
Na samom poÄetku putovanje kroz “Sjeverozapadni vjetar” – vile Medvednice koje sjede na djetelini, nepoznata bića uz poznate jaglace. Odmah do njih bajkovit svijet poznatih nam priÄa. Prepoznajemo Palunka, odmah do njega su Jagor i RegoÄ, a evo i Potjeha koji traži istinu. SnjeguljiÄino vjenÄanje. Tu je i neobiÄan svijet H.G. Wellsa i Frankenstein Mary Shelly.
Likovi iz bajki i priÄa na Äetrdesetak ilustracija ruku su djelo diplomiranog ilustratora i animatora Zdenka BaÅ¡ića okupljeni u izložbi “Ilustracije i animacije” otvorene u petak u salonu palaÄe Sermage u Varaždinu, a koja će ostati otvorena do kraja festivala, 28. travnja. Ovom Äudnovatom izložbom najavljen je i VAFI (Internacionalni festival animiranog filma djece i mladih Varaždin 25.-28. travnja) u Äijem je žiriju ove godine upravo BaÅ¡ić.
Za autora kažu da je jedan od najtalentiranijh autora nove generacije, Å¡to potvrÄ‘uje i niz nagrada koje je primio. Njegova prva autorska knjiga “ Sjeverozapadni vjetar” dobila je posebno priznanje nagrade “Grigor Vitez” za cjelokupnu realizaciju knjige i visoku estetsku vrijednost te književnu nagradu “Kiklop” kao najbolja knjigu za djecu i mlade dok je za Gibonnijeve spotove “ŽeÄ‘am” i “Toleranca” u suradnji s Manuelom Å umbercom primio Porina.
Njegova prva izložba u Varaždinu, na VAFI-ju, bila je povod da popriÄamo s BaÅ¡ićem.
Radili ste ilustracije klasiÄnih priÄa i bajki poput Andersenovih, Grimmovih, Alise u zemlji Äudesa, namijenjenih djeci. Kako birate moment iz bajke/priÄe koji ćete prikazati? Mislite li o tome na naÄin „hoće li se to klincima dopasti“?
Taj moment, prizor koju želim prikazati iz priÄe zapravo ne biram ja. To je neÅ¡to Å¡to samo nikne iz ili kroz mene kada Äitam priÄu. Tako da prije mogu reći da on bira mene. Jedini kritiÄar kojemu se to treba «dopasti» je onaj «mali» – dio u meni, koji je joÅ¡ sa 5 godina listao slikovnice i kojeg su tada oduÅ¡evljavale slike, joÅ¡ prije nego Å¡to je znao Äitati.
Imate li neku ilustraciju koja vam je posebno draga?
Imam puno ilustracija koje su mi vrlo drage i teško mi je ovdje izdvajati segment koji zapravo doživljavam samo kao mali djelić jednog zasebnog svijeta. Recimo da bi taj predstavnik bila ilustracija «mala vila đurđevog cvijeta»
VaÅ¡ Gulliver je vrlo sliÄan Edvardu Å karorukom, a na pojedinim vaÅ¡ilm ilustracijama prisutna je i bubimirska atmosfera. Tim Burton uvukao se u vaÅ¡e radove?
Jednim dijelom on je utjecao na moj rad, premda ono Å¡to mene zanima u ilustraciji i filmu ima veliku razliku u pristupu. Ima tu poveznica u ekspresivnosti karaktera, nekom filmskom temelju u njemaÄkom ekspresionizmu i nekakvom nadahnuću u bajkama.
“Parni” punker
Unatrag 2 godine za ameriÄko tržiÅ¡te radili ste i steampunk A.E. Poea, Shellyevog Frankensteina te H.G. Wellesa. Å to je posebno kod tog žanra?
Za mene svaka priÄa, ili knjiga kojom se bavim predstavlja novi svijet koji se tada otvara predamnom, tako da su ova tri naslova u svakom sluÄaju bili novi izazovi. A pogotovo zato Å¡to omogućavaju tu igru u interpretaciji koju ja jako volim – dodatni naglaÅ¡eni stilski odmak, u ovom sluÄaju je neÅ¡to Å¡to se sove steampunk.
„Sjeverozapadni vjetar“ vaÅ¡a je prva autorska knjiga, nastala na temelju priÄa koje su vam priÄale bake o vilenjacima i elementarnim bićima sjeverozapadnog dijela Medvednice i samoborskog kraja. Je li ona bila velik izazov?
Veliki izazov i velika tema, Å¡to tek sada uviÄ‘am , kada je knjiga zaživjela svoj «život» , a ta priÄa i dalje živi u meni i dalje «raste» tražeći nove forme da bude priÄana i dalje..
Trenutno radite i na animiranju „Sjeverozapadnog vjetra“. Kako je to zamiÅ¡ljeno?
Radim na pripremi projekta, Å¡to će biti cjeloveÄernji igrani film. A zamiÅ¡ljam ga kao živu knjigu «Sjeverozapadni vjetar» koju će se moći doživjeti, gledati kroz jedan drugaÄiji medij nego Å¡to je knjiga. Iz perspektive Äetiri klinca koji se susretnu sa priÄama, s kojima sam se i ja susreo kao klinac, ali smjeÅ¡teno u danaÅ¡nju perspektivu – kada je priroda i bajka neÅ¡to Å¡to gledamo samo na televiziji, googlu ili u kompjuterskim igricama, ili pak kupujemo instant gotovo sa polica u dućanima…
Za svoje knjige radite animirane trailere, potpisujete i Gibonnijeve spotove „ŽeÄ‘am“ i „Toleranca“, radite film – aktivni ste u animaciji. Kako bi opisali stanje u hrvatskoj animaciji, ima li kakvih pomaka? ProsjeÄnom Hrvatu Äini se da se niÅ¡ta ozbiljno nije desilo od profesora Baltazara.
TeÅ¡ko mi je opisivati stanje, ali mislim da bi bilo sigurno bolje za sve nas, prosjeÄne ili vanprosjeÄne, da aktivnije sudjelujemo u kulturi, tada bismo i vidjeli Å¡to se deÅ¡ava nakon Baltazara. Svi pomaci su u naÅ¡im rukama…
Igra je stvaranje
Ove godine ste Älan žirija VAFI festivala. Jeste li ikad ocjenjivali djeÄje radove? Mislite li da će ih biti teže procijeniti od onih odraslih animatora?
Meni je teže gledati «odrasle» radove i težinu kojom se svi mi «odrasli» opterećujemo, tako da se veselim vidjeti i Äuti neopterećenu djeÄju perspektivu jer je tamo kreacija najizvornija.Nadam se da ih mi odrasli samo nismo već previÅ¡e opteretili da moraju žuriti biti «odrasliji» u tome Å¡to rade..
Kakvi su bili vaÅ¡i poÄeci animiranja i ilustriranja?
Moji poÄeci stvaranja, bili su u igri i kroz igru sam napravio sve ono Å¡to danas smatram «važnim» za sebe.
Å to bi poruÄili mladim animatorima i ilustratorima, kako se probiti? Vi ste zavrÅ¡ili zagrebaÄku Akademiju likovnih umjetnosti, no da li to na tržiÅ¡tu, pogotovo stranom, igra kakvu ulogu kod dobivanja konkretnog posla?
Nisam prava osoba da odgovori na ova pitanja o papirnatim diplomama i njihovom znaÄenju na tržiÅ¡tu… Ono Å¡to mogu reći je da kada netko voli to Å¡to radi, onda sigurno i pronaÄ‘e put, jer tada je posao igra, a dok je god igra, kreacija je neograniÄena…
