2013. – Stranica 551

13. travnja 2013.

568

Arhiva

Sutra, u nedjelju 14. travnja, oÄekuju nas prvi izbori na kojima Ä‡emo izabrati 12 predstavnika koji Ä‡e Hrvatsku zastupati u Europskom parlamentu, kada poslije 1. srpnja 2013. godine postanemo 28. zemlja Älanica Europske Unije.

No, sutraÅ¡nji se izbori u mnogoÄemu razlikuju od svih dosadaÅ¡njih.

Isti su samo po tome Å¡to Ä‡emo izaÄ‡i na uobiÄajena glasaÄka mjesta rasporeÄ‘ena prema mjestu stanovanja i u vremenu od 7 do 19 sati moÄ‡i dati glas za one koje smo odluÄili zaokruÅ¾iti na glasaÄkom listiÄ‡u.

U Äemu je razlika i kako se glasa za Europski parlament?

Glasamo na glasaÄkom listiÄ‡u na kojem su navedene liste kandidata. Cijela Hrvatska u ovom je sluÄaju jedna izborna jedinica, a biraÄi mogu glasovati samo jedanput i samo za jednu listu kandidata.

Razlika u odnosu na parlamentarne izbore jest Å¡to Ä‡e biraÄi uz izbornu listu stranke, moÄ‡i glasovati i za jednog od kandidata s te liste.

GlasaÄ moÅ¾e i samo parcijalno iskoristiti svoje glasaÄko pravo na naÄin da zaokruÅ¾i samo redni broj ispred naziva liste, tada Ä‡e glas dobiti samo lista. MoÅ¾e isto tako odluÄiti glas dati samo kandidatu, pa Ä‡e se uzeti da je glas dao i za listu i za kandidata kojeg je zaokruÅ¾io.

Kada je glasaÄki listiÄ‡ vaÅ¾eÄ‡i?

Ukoliko glasaÄ samo zaokruÅ¾i redni broj ispred naziva liste, a nije dao preferirani glas kandidatu, glasaÄki listiÄ‡ je vaÅ¾eÄ‡i.
Ako je preferirani glas zaokruÅ¾en za dva ili viÅ¡e kandidata na istoj listi glasaÄki listiÄ‡ je vaÅ¾eÄ‡i u odnosu na glas za listu, bez obzira na to da li je redni broj ispred te liste zaokruÅ¾en ili ne, ali u tom sluÄaju se glasovi za kandidate neÄ‡e priznati.
Ukoliko je glasaÄ odabrao dva ili viÅ¡e kandidata na istoj listi, glasaÄki listiÄ‡ je vaÅ¾eÄ‡i u odnosu na glas za listu.
Ako se glasuje za kandidata s odreÄ‘ene liste, a nije zaokruÅ¾en redni broj ispred te liste, tada glasaÄki listiÄ‡ vrijedi i za listu i za kandidata s te liste.
Ukoliko je glasaÄ dao preferirani glas za kandidate s razliÄitih lista i zaokruÅ¾io redni broj ispred jedne od tih lista, glasaÄki listiÄ‡ vrijedi za listu, kao i za preferirani glas s liste, ukoliko je na toj listi zaokruÅ¾en samo jedan preferirani glas.

Sve ostale detalje u sluÄaju nedoumica rado Ä‡e pojasniti duÅ¾nosnici na biraÄkim mjestima.

Prve nesluÅ¾bene rezultate provedenih izbora za hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu DrÅ¾avno Ä‡e izborno povjerenstvo predstaviti u nedjelju 14. travnja 2013. godine u ponoÄ‡, na konferenciji za medije.

www.vzaktualno.hr

HUP je udruga opasnih namjera!

12. travnja 2013.

840

Arhiva

– U juÄeraÅ¡njoj sam izjavi predstavnika Hrvatske udruge poslodavaca Äuo da je nova hrvatska minimalna plaÄ‡a, poveÄ‡ana za 170 kuna – dakle sa 2,814 na 2,984 kune, previsoka minimalna plaÄ‡a. Ja sada ovdje javno izjavljujem da je HUP udruga opasnih namjera, i da su kapitalisti, koji tvrde da je ta minimalna plaÄ‡a previsoka, kapitalisti opasnih namjera i nepoÅ¾eljni u Hrvatskoj!

Naime, o Äemu se radi? Iznos od 2,800 kuna predstavlja 34% prosjeÄne plaÄ‡e i poveÄ‡ani iznos minimalne plaÄ‡e za tih 170 kuna Äak i ne predstavlja punih 37% prosjeÄne plaÄ‡e. Kada minimalna dosegne nivo od 50% prosjeÄne plaÄ‡e, tada moÅ¾emo govoriti o dohodovnoj jednakosti – govori Å¡ef laburista Dubravko Lesar.

– Sve Europske institucije i meÄ‘unarodna organizacija rada upozoravaju i pozivaju Vlade drÅ¾ava da minimalnu plaÄ‡u diÅ¾u postupno do 50%. Mi smo s poÄetnih 39% pali na 34% i sada pokuÅ¡avamo to diÄ‡i na 37%, a HUP javno protestira protiv toga. To nije niÅ¡ta drugo nego ugroÅ¾avanje stabilnosti socijalnog sustava Hrvatske – opominje Lesar.

KomentirajuÄ‡i tijek izborne kampanje za Europski parlament, Lesar je optuÅ¾io medije za bojkotiranje kampanje objaÅ¡njavajuÄ‡i to odlukom vlasnika medija ili urednika na koju se ne moÅ¾e utjecati.

– VladajuÄ‡a koalicija Å¾eli Å¡to manji izlazak biraÄa. Zato i nisu prihvatili naÅ¡ prijedlog da izbori budu na isti dan kada i prvi krug lokalnih izbora, Å¡to bi znaÄilo i veÄ‡i izlazak. Hrvatska radiotelevizija kao javni servis pratila je kampanju na programu koji ne moÅ¾e pratiti 60 posto graÄ‘ana ove zemlje. Gospodin Radman, koji je to oÄito odluÄio, upropastio je zadnje ostatke javnog medija u Hrvatskoj. Po prvi puta zbog izbornog modela graÄ‘ani odabiru listu, ali i ono najvaÅ¾nije – odabiru jednu osobu od 12 za koju smatraju da je najbolja, najsposobnija i najvjerodostojnija za predstavljanje interesa Hrvata i Hrvatske u Europskom parlametu. Taj izborni model zaista graÄ‘anima daje straÅ¡nu snagu, pa pozivam sve da iskoriste tu Å¡ansu. Ako se pokaÅ¾e veÄ‡i interes graÄ‘ana, odnosno veÄ‡a izlaznost na Izbore, mi Ä‡emo inzistirati da takav izborni model uvedemo i za hrvatski Sabor – zakljuÄio je Dragutin Lesar za prijepodnevnog druÅ¾enja s VaraÅ¾dincima uoÄi preksutraÅ¡njih Izbora za Europski parlament.

www.vzaktualno.hr/A.G.

Klinci obiljeÅ¾avaju stotu obljetnicu Šegrta HlapiÄ‡a

12. travnja 2013.

206

Arhiva

MaliÅ¡ani iz djeÄjeg vrtiÄ‡a VaraÅ¾din i njihovi vrÅ¡njaci iz vrtiÄ‡a Zeko ukljuÄili su se u akciju “Od Äudnovatog do Äudesnog: sto godina ÄŒudnovatih zgoda Å¡egrta HlapiÄ‡a”, koja ima za cilj u Å¡to veÄ‡oj mjeri djeci pribliÅ¾iti trenutak proÅ¡losti od prije stotinu godina.

Å to su sve maliÅ¡ani nauÄili o starim, sad veÄ‡ gotovo izumrlim obrtima, pokazali su malom izloÅ¾bom koja je postavljena danas u izlozima na srediÅ¡njem varaÅ¾dinskom Trgu kralja Tomislava.

Ravnateljica djeÄjeg vrtiÄ‡a VaraÅ¾din Jasenka Husnjak kazala je kako se ovaj projekt provodi na drÅ¾avnoj razini, a u VaraÅ¾dinu je u njega ukljuÄeno 150-tero djece, puno odgojitelja, dva pedagoga i dva ravnatelja s koordinatoricom projekta Anom KrÄar VelimiroviÄ‡.

– Ovo nam je prekrasna prilika da na varaÅ¾dinskom Korzu uz poÄetak proljeÄ‡a i dolazak lijepih i sunÄanih dana svim graÄ‘anima VaraÅ¾dina pokaÅ¾emo Å¡to je to rad na projektima i kako edukativan on moÅ¾e biti za djecu, njihove roditelje ali i za odgojitelje. U projekt “Od Äudnovatog do Äudesnog”, osim obljetnice vezane uz HlapiÄ‡a, ukljuÄeni su i stari zanati i obrti, koji ukljuÄuju mlinarstvao, koÅ¡araÅ¡tvo, rad s trstikom, rad na zemlji i s prirodnim materijalima, odnosno sve ostalo u Å¡to smo mi na ovaj naÄin htjeli ukljuÄiti djecu. Razgledate li ih, vidjet Ä‡ete kako su izraÄ‘ivali predmete od rogoza, kako je nastajala tkanina ili kako su se nekada mljele Å¾itarice – kazala je Jasenka Husnjak.

PoÄetak izloÅ¾be obiljeÅ¾en je neformalno, a djeci se pridruÅ¾io i varaÅ¾dinski gradonaÄelnik Goran HabuÅ¡.

– GradonaÄelnik je danas oko djece i moram primijetiti da nam Korzo odmah Å¾ivne kada ovamo doÄ‘u naÅ¡i najmlaÄ‘i od veselja i od posebnih emocija! Predstavili su svoj rad u izlozima na trgu koji su radili proteklih nekoliko mjeseci s odgajateljicama u vrtiÄ‡u. Drago mi je da ovdje ima nekih naÅ¡ih tradicionalnih obrta poput pletarstva ili tekstila, to samo dokazuje da djeÄja maÅ¡ta i kreativnost nema granica – naglasio je HabuÅ¡, dodavÅ¡i kako ovakve projekte u svakom sluÄaju treba poticati.

www.vzaktualno.hr/A.G.

ZapeÄatite svoj stil jedinstvenim lusterom!

12. travnja 2013.

207

Arhiva

Odabir lustera, plafonjere ili lampe za osvjetljavanje prostora posljednji je peÄat stila onog tko ureÄ‘uje prostor. Bez obzira u kojem je stilu, obliku ili boji, luster Ä‡e uvijek privlaÄiti pozornost i biti fokusna toÄka prostora.

Luster ne sluÅ¾i samo kao rasvjetno tijelo u prostoru, on je i bitan dio ukupne dekorativne priÄe, a Äesto moÅ¾e posluÅ¾iti i kao glavna “muza” prema kojoj Ä‡ete urediti i ostatak svog prostora.

Jasno da Ä‡ete odabrati luster koji daje dovoljno svjetla (prave boje) vaÅ¡oj prostoriji, no moÅ¾ete ga kombinirati s lampama koje mogu biti u funkciji u isto vrijeme kad i luster, ali i dok je luster ugaÅ¡en.

Svakako pripazite da vam luster ne bude previsoko ili prenisko postavljen. Omjer razmaka primjerice blagovaonskog stola i lustera je oko 70 cm.

Staklo ne mora biti jedini materijal od kojeg je luster izraÄ‘en. Ove sezone posebno su popularni lusteri od drveta, plastike, kombinirani materijali, a atraktivni su i oni od papira ili hand made lusteri. Boja lustera najÄeÅ¡Ä‡e je u kombinaciji s tonovima boje zida.

common.csnstores.com

Luster daje vrlo bitnu dimenziju stilu ureÄ‘enja interijera, pa svakako mora biti u skladu sa ostatkom dekora, ali i sadrÅ¾avati odreÄ‘enu jedinstvenu notu. Ne zaboravite, svatko tko uÄ‘e u vaÅ¡ dom, prvo Ä‡e primijetiti upravo ovaj komad dekoracije, pa zaÅ¡to ne bi tako odmah na prvu oduÅ¡evili sve svoje goste?!

Evo nekoliko naÅ¡ih kreativnih prijedloga…

www.timeout.hr

UtrÄite u ultramaraton sa Ivanom JelaviÄ‡em

12. travnja 2013.

243

Arhiva

Nakon uspjeÅ¡no odrÅ¾ane prve trke na Mljetu, Udruga Planet Zemlja poziva na sudjelovanje u drugoj od osam dvanaestsatnih ultramaratonskih trka Earth Run Hrvatska. Trka Ä‡e se odrÅ¾ati u VaraÅ¾dinu, na Å¡etaliÅ¡tu Vatroslava JagiÄ‡a, sa startom u subotu, 13. travnja u 8.00 sati, a zavrÅ¡etkom u 20.00 sati.

Cijelu trku Ä‡e istrÄati Ivan JelaviÄ‡, poznati hrvatski maratonac i dragovoljac Domovinskog rata, a na licu mjesta mu se, u vrijeme kad to poÅ¾ele, mogu pridruÅ¾iti i zainteresirani VaraÅ¾dinci i trÄati s njim dionicu koju poÅ¾ele. NajmlaÄ‘i VaraÅ¾dinci i trkaÄi iz varaÅ¾dinskih klubova pozvani su da mu se organizirano pridruÅ¾e u 10 sati. Za sudjelovanje u trci nije potrebna prethodna najava niti posebne vjeÅ¡tine, svatko se moÅ¾e prikljuÄiti i trÄati u svojem tempu i sukladno svojim sposobnostima. Trka nije natjecateljskog karaktera.

Ivanu ove 12 satne trke sluÅ¾e kao dobra priprema za veliki pothvat koji ga oÄekuje. Naime, on Ä‡e nastojati istrÄati svih 2700 km trke Earth Run Europe i to u 27 dana. Svakodnevno Ä‡e trÄati prosjeÄno 101 km.

Drugom ultramaratonskom trkom, za koju je odabran grad VaraÅ¾din, promovira se nacionalni park Kornati koji je partner u ovoj akciji. Sudionici trke Ä‡e se na promotivnom Å¡tandu imati prilike informirati o jednom od najljepÅ¡ih arhipelaga u svijetu – Kornatima. VaraÅ¾dinska trka je dio projekta “Trka hrvatskih nacionalnih parkova”, Äiju osnovu Äini ultramaratonska utrka u kojoj odabrani ultramaratonci povezuju europske nacionalne parkove.

Glavni cilj projekta je usmjeriti javnosti paÅ¾nju na globalno ekoloÅ¡ko stanje i potaknuti graÄ‘ane na preuzimanju odgovornosti za oÄuvanje onoga Å¡to pripada svima – planet zemlje. TakoÄ‘er, jedan od ciljeva projekta je promocija hrvatske kao zemlje nacionalnih parkova, ekoloÅ¡ki orijentirane drÅ¾ave, zemlje ekoloÅ¡ke buduÄ‡nosti i poÅ¾eljne turistiÄke destinacije.

Proslava plesa na varaÅ¾dinskom Korzu

12. travnja 2013.

203

Arhiva

U VaraÅ¾dinu Ä‡e se i ovog 29. travnja slaviti Svjetski dan plesa. Pod parolom Go out and dance! dogaÄ‘anje Ä‡e organizirati Dani suvremenog plesa na inicijativu mreÅ¾e Nomad dance academy Hrvatska, a pozvani su svi koji vole ples.

Od 17 do 19 sati tog Ä‡e se ponedjeljka na varaÅ¾dinskom korzu plesati, a u 18 sati izvest Ä‡e se simboliÄni â€žskok za ples“. Plesom i skokom proslavit Ä‡e se u Äak sedam hrvatskih gradova simultano – Zagrebu, Karlovcu, Zadru, Splitu, Rijeci, PoÅ¾egi i VaraÅ¾dinu. TakoÄ‘er, emitirat Ä‡e se i video snimljen u navedenim gradovima, a u kojem sudjeluju ljudi iz svakodnevice te poznate i javne osobe.

VaraÅ¾dinske plesaÄe za tu je priliku snimio Martin KeretiÄ‡ iz udruge Trash.

Zastoji

Organizatori u VaraÅ¾dinu za sve ljubitelje plesa pripremaju i dodatne sadrÅ¾aje. Na Svjetski dan plesa u varaÅ¾dinskom HNK prikazat Ä‡e se suvremenoplesna predstava Zastoji triju renomiranih zagrebaÄkih autorica Sandre BaniÄ‡ Naumovski, Ane Kreitmeyer i Zrinke UÅ¾binec. Nakon toga, u Kinu Galerija oÄekuje nas projekcija dokumentarnog filma Pina, o njemaÄkoj koreografkinji Pini Bausch, redatelja Wima Wendersa.

Go out and dance! okupit Ä‡e plesaÄe varaÅ¾dinskih plesnih Å¡kola i studija, neovisno o vrsti i stilu plesa koji njeguju. ViÅ¡e o sudionicima proslave i gostima znat Ä‡e se uskoro, a organizatori zahvaljuju plesaÄima te HNK-u VaraÅ¾din i Kinu Galerija na organizacijskoj podrÅ¡ci.

Ovom akcijom NDA HR pokuÅ¡at Ä‡e ukazati na nuÅ¾nost sveukupne promjene razmiÅ¡ljanja o plesu te o njegovoj ulozi u kulturnom Å¾ivotu zajednice otvoreno pozivajuÄ‡i graÄ‘ane na proslavu plesa, slobodu njegovih moguÄ‡nosti te potencijal kreacije koji svako ljudsko tijelo posjeduje.

Kako se uspješno drÅ¾ati dijete?

12. travnja 2013.

190

Arhiva

Pretilost postaje problem sve veÄ‡eg broja ljudi, a mnogi postaju posebno svjesni svoje “koje kile viÅ¡ka” upravo na proljeÄ‡e, odnosno pred ljetnu sezonu kratkih hlaÄica i badiÄ‡a. Ako se nikako ne moÅ¾ete rijeÅ¡iti suviÅ¡nih kilograma, sigurno negdje grijeÅ¡ite. StruÄnjaci tvrde da postoji lak i jednostavan put do vitke linije, a sve Å¡to trebate uÄiniti jest da slijedite sljedeÄ‡e preporuke!

Dijetu vam mora preporuÄiti lijeÄnik, struÄnjak ili nutricionist koji Ä‡e toÄno odrediti Å¡to, kada i koliko trebate, odnosno smijete jesti.

VaÅ¡ reÅ¾im prehrane odreÄ‘ujete u zavisnosti o tome koliko kalorija dnevno troÅ¡ite. Prehrana mora zadovoljiti sve energetske potrebe vaÅ¡eg tijela. Osobe koje se bave fiziÄkim radom troÅ¡e viÅ¡e kalorija dnevno od onih koji sjede u uredu cijele dane, a opet manje od recimo porfesionalnih sportaÅ¡a.

Ultimativno pravilo dijete je – NE konzumirajte gazirane sokove i kavu. Ovi napitci spadaju u visokokaloriÄne napitke. Kava nema mnogo kalorija, ali Å¡eÄ‡er, mlijeko i Å¡lag u espresso kavi poveÄ‡avaju njenu energetsku vrijednost.

Nikako ne zaboravite na kalorije koje unosite kroz najdraÅ¾e grickalice – svakako i njih uraÄunajte u dnevni iznos kalorija.

tescomagazine.com

Pivo, vino i ostala Å¾estoka piÄ‡a puna su kalorija, a njih najÄeÅ¡Ä‡e konzumiramo vikendom. Ako se ne moÅ¾ete ili ne Å¾elite rijeÅ¡iti ove loÅ¡e navike, pogreÅ¡ku moÅ¾ete ispraviti i sa dva-tri treninga tjedno.

Ukoliko u krevet kreÄ‡ete tek poslije ponoÄ‡i, morate uzeti joÅ¡ jedan obrok oko 24 sata jer se serotonin luÄi u razdoblju od 22 do 2 sata ujutro. Najbolje je da tada pojedete male koliÄine voÄ‡a kako ne biste upali u hiperglikemiju i probudili se umorni.

Å etajte najmanje 30 do 40 minuta dnevno – ovo vrijedi i za najteÅ¾e srÄane bolesnike.

Na svaka tri do Äetiri sata konzumirajte po jedan obrok. DoruÄak treba biti oko 8 sati ujutro, uÅ¾ina oko 11, ruÄak oko 14 sati, zatim oko 17 popodnevna uÅ¾ina i veÄera oko 20 sati. Ako lijeÅ¾ete kasno, moÅ¾ete pojesti laganiji obrok i poslije 20 sati naveÄer.

Vrlo je bitno jesti polako i uÅ¾ivati u svakom zalogaju, jer Ä‡e se inaÄe osjeÄ‡aj gladi javiti ubrzo nakon obroka.

I na kraju, okruÅ¾ite se pozitivnim ljudima koji Ä‡e na vaÅ¡ trud gledati kao na uspjeh i koji Ä‡e vas pohvaliti svaki put kada vas vide da ne odustaje od svog cilja.

www.timeout.hr