Ivan Rabuzin, velikan hrvatskog i svjetskog naivnog slikarstva, roÄ‘en je u KljuÄu, kod Novog Marofa 27. ožujka 1921. godine, a u ovom tekstu (uz one poznate pojedinosti), otkrivamo manje znane detalje iz života i rada I. Rabuzina!
Bio je promotor naivne umjetnosti, donator brojnih dijela, domoljub i Äovjek koji je cijeli život posvetio naivnoj umjetnosti, boreći se za njezinu integraciju u modernu umjetnost.
Rabuzin je roÄ‘en u brojnoj obitelji, a nakon zavrÅ¡ene puÄke Å¡kole, odlazi u Zagreb, a potom u Zemun, gdje zavrÅ¡ava stolarski zanat. Nije imao slikarsko obrazovanje osim veÄernjeg teÄaja crtanja kod Koste Angelija Radovanija. Nakon prve samostalne izložbe krajem pedesetih godina, koju je priredio u Novom Marofu, ostavlja posao stolara i izradbu namjeÅ¡taja te se u potpunosti posvetio samo slikanju.
Osebujnim stilom (toÄke, krugovi, krivulje) i živim bojama slika maÅ¡tovite poetiÄke krajobraze te alegorijske i nadrealne prizore prirode i sela Hrvatskoga Zagorja. NajÄešće je slikao brijegove, cvijeće, oblake i sunce. Za života je imao viÅ¡e od 200 samostalnih izložbi diljem svijeta, te u brojnim hrvatskim gradovima.
Za Ivana Rabuzina i njegovo slikarstvo osobito je znaÄajna 1963. godina, kada je izlagao u poznatoj galeriji „Mona Lisa“ u Parizu! Kao i to da je oslikao keramiku za poznatu tvrtku Rosenthal, a tu Äast su osim Rabuzina imali joÅ¡ samo Victor Vasarely i Henri Rousseau!
U javnosti je takoÄ‘er manje poznato da je Ivan Rabuzin izradio i oslikao velike zastore za kazaliÅ¡te u Tokiju i Muzej moderne umjetnosti u Urawi u Japanu! Slikar za kojega se ubrzo proÄulo diljem svijeta, jer je razvio svoj osobni naÄin slikanja zvan peindre a la Rabuzin.
Kod nas se malo koji slikar može pohvaliti da su mu slike po nekoliko puta proputovale svijetom kroz brojne izložbe u Hrvatskoj, Europi, SAD-u, Japanu…, kao Rabuzinove.
Stoga i ne Äudi da je o Ivanu Rabuzinu i njegovu stvaralaÅ¡tvu do danas napisano nekoliko stotina likovnih kritika, eseja, studija i zapisa, te 13 opsežnih monografija i snimljeno desetak filmova! Njegove slike danas možemo naći u najpoznatijim muzejima i privatnim zbirkama naivne umjetnosti diljem svijeta, u kojima zauzimaju istaknuto mjesto.
Motivi i sadržaji Rabuzinovih slika nastalih, primjerice 1956. godine, pokazuju dvojnost vizije i nestalnost rukopisa. Da bi godine 1958. uÄestala njegova slikarska djela na kojima se jasno vidi da je slikar prevladao svoju podvojenost, oslobaÄ‘ajući se usput i njezinih negativnih posljedica. Već 1959. godine nastaju prva paradigmatska djela Rabuzinova stila u kojemu osnovnu plodotvornu Äesticu Äini kružić boje – trag ostavljen vrhom tankog kista.
Rabuzin je svoje slikarstvo opisivao kao (voluntaristiÄku) viziju, ono je idealistiÄka rekonstrukcija svijeta. JoÅ¡ preciznije, slika je za njega bila rekonstrukcija raja, raj na zemlji!
S vremenom Rabuzinovi cvjetni motivi postali su u cijelom svijetu raspoznatljiv autorski znak.
Taj naÅ¡ veliki majstor slikarstva za života se uspjeÅ¡no nekoliko puta okuÅ¡ao i kao scenograf. Bio je i saborski zastupnik od 1993. do 1999. godine. Zatim, osnivaÄ novomarofskog Ogranka Matice Hrvatske, a pod imenom Zmaj grebengradski bio je i aktivan Älan Družbe Braće hrvatskog zmaja.
Za svoje vrhunsko slikarstvo primio je za života niz vrijednih nagrada i priznanja.A najveće je svakako to Å¡to je Ivan Rabuzin s pravom proglaÅ¡en najvećim slikarom naive u svijetu! Ivan Rabuzin preminuo je od posljedica moždanog udara, u 88. godini života – 18. prosinca 2008. godine, u varaždinskoj bolnici.
Severina povrijedila Rabuzina
Svojedobno je najpopularnija hrvatska estradna zvijezda Severina VuÄković, bez znanja i dozvole autora Ivana Rabuzina, upotrijebila njegove slike za ilustraciju omota i plakate svog albuma „Zdravo Marijo“, Å¡to je duboko povrijedilo velikog slikara, te je za života bio najavio i sudsku tužbu protiv Severine.
Ona i njen menadžer tek su se naknadno javili Rabuzinu, uz ispriku.
Piše i snimio: Mladen Genc