2013. – Stranica 69 – Aktualno hr

Kupci odustaju, POS u VaraÅ¾dinu propada?

28. studenoga 2013.

110

JoÅ¡ jedna velika varaÅ¾dinska sapunica, ona oko POS stanova u Ulici Vilka Novaka, njihove izgradnje te rokova i financija, dobila je novi nastavak, a prema najavama predsjednika Udruge stanara POS VaraÅ¾din, Tomice Drvara-Trtinjaka, moÅ¾da uskoro i svoj kraj. NaÅ¾alost ne pozitivan.

Naime, neki od kupaca nedavno su uselili u dugooÄekivane stanove u zgradi A1 i time napravili korak u pozitivnom smjeru, no njih 17 je joÅ¡ uvijek na “ulici”. Njihova priÄa o kupovini nekretnine preko gradske tvrtke koja je trebala biti najpovoljnija i joÅ¡ bitnije najsigurnija, pala je davno u vodu, a oni nakon godinu dana intenzivnog odgaÄ‘anja rokova i dalje otplaÄ‡uju kredite (veÄ‡ viÅ¡e od dvije godine), plus stanarina i reÅ¾ije. Mnogi su dovodeni se do ruba bankrota, te se i dalje zaduÅ¾uju, troÅ¡e uÅ¡teÄ‘evine i minuse na karticama, a Å¾ive kao podstanari ili kod roditelja. A rokovi se i dalje samo odugovlaÄe i odgaÄ‘aju.

Uz to, kako tvrde u udruzi, do ovog 29. studenog se svi kupci moraju izjasniti o prihvaÄ‡anju ili raskidu ugovora, Å¡to bi moglo rezultirati prekidom POS-a u VaraÅ¾dinu.

– 99 posto smo sigurno da POS u VaraÅ¾dnu nakon ponedjeljka staje jer kupaca nema, a sumnjamo i da ima interesa kako tvrde u Gradskim stanovima. Osim toga, gradonaÄelnik nam na sastanku u ponedjeljak nije znao odgovoriti na pitanja kako Ä‡e se onima koji raskinu ugovor povratiti financije koje su veÄ‡ uplatili. Njemu je moÅ¾da tih 17 kupaca malo, no oni su tokom zadnje dvije godine u gradski proraÄun uplatili viÅ¡e od 3 milijuna kuna – objasnio je Drvar-Trtinjak i dodao kako su kupci ponovno izmanipulirani te prisiljeni potpisati ugovore kojima se odriÄu bilo kakve naknade Å¡tete, ali samo zato jer nemaju viÅ¡e gdje i od Äega Å¾ivjeti.

– U nedovrÅ¡enim B1 i A2 zgradama koja broji 80 stanova, ostalo je svega 17 kupaca, od kojih je do sada 8 veÄ‡ odustalo, a ostali joÅ¡ razmiÅ¡ljaju. Ukoliko kupci odustanu, neÄ‡e se potpisivati ankes ugovora sa izvoÄ‘aÄem, a koji je na rasporedu u ponedjeljak, te radovi prestaju – pojasnio je te dodao kako Ä‡e kao Udruga odgovorne osobe prijaviti USKOK-u i DORH-u zbog zloupotrebe poloÅ¾aja i ovlasti.

– Unatrag dvije godine za cijelo POS naselje dobili su viÅ¡e od 60 milijuna kuna, cijena jedne manje zgrade je 17.5 milijuna kuna, dok izgradnja veÄ‡e iznosi oko 35 milijuna kuna. Mogli su zavrÅ¡iti bar dvije male zgrade, no nisu uspjeli niÅ¡ta osim A1 za koju je takoÄ‘er probijen rok. Sa prijavom USKOK-u smo Äekali kako bi se zgrada A1 izgradila do kraja i kupci uselili, te kako ne bi mi sluÄajno bili krivi za kaÅ¡njenja. Sada vidimo da nastavka gradnje za B1 i A2 neÄ‡e biti, te smo odluÄili stvar predati institucijama – pojasnio je i dodao kako su veÄ‡ viÅ¡e puta gradonaÄelnika traÅ¾ili da s mjesta ravnatelja JUGS-a smijeni Vladimira Kukeca, na Å¡to on nije pristao.

– Kupci su prevareni veÄ‡ 4 puta i sumnjamo da ravnatelj Kukec moÅ¾e dalje obnaÅ¡ati tu funkciju. Kadar se tamo mora promijeniti i mora doÄ‡i osoba koja je otvorena prema svojim kupcima i koja Ä‡e dati konkretne informacije. Uz to, saznali smo da nemaju predsjednika Upravnog vijeÄ‡a, te da su se gotovo svi Älanovi od ljeta do danas promijenili. Dakle sve odluke se, kao Å¡to je i Kukec sam izjavio, donose papirnatim putem, a tu ima mnogo mjesta za manipulaciju – objasnio i dodao kako je i sam gradonaÄelnik HabuÅ¡ pokazao nebrigu.

– GradonaÄelnik nas je joÅ¡ u kolovozu uvjeravao da Ä‡e B1 biti gotov do 30. studenog, a s obzirom na stanje zgrade moÅ¾e se zakljuÄit da on na tom gradilitÅ¡u nije ni bio! Zadnje obeÄ‡anje se odnosi na rok do 30. svibnja slijedeÄ‡e godine, no mi smo viÅ¡e puta bili prevareni i znamo da nemaju zatvorenu financijsku konstrukciju, te da tvrtka Zagorje-Tehnobeton neÄ‡e nastaviti gradnju ako im se ne plati. Uz to, svi do sada reÄeni rokovi su bili nerealni, posebice poÅ¡to zima dolazi i do veljaÄe neÄ‡e biti radnika na gradiliÅ¡tima. Tu su i gluposti poput postavljanja knauf zidova unutar zgrada na kojima joÅ¡ nije postavljena vanjska stolarija. Dakle, s obzirom na vlagu knauf Ä‡e uskoro propasti te Ä‡e morati se ponovno postavljati nove. To pokazuje nekompetenciju i nebrigu – zakljuÄuje Drvar-Trtinjak.

U VaraÅ¾dinu vlada kaos!

S Drvarom i ostalim kupcima se slaÅ¾e i Å½eljko Cecelja, gradski vijeÄ‡nik stranke Hrast, koji objaÅ¡njava da ovaj problem jasno pokazuje odnos vlasti prema mladim obiteljima kojima bi trebao priskrbiti mjesto stanovanja na najpovoljniji moguÄ‡i naÄin, naravno sukladno zakonu.

cecelja

– MeÄ‘utim, gradska vlast ne Äini niÅ¡ta, dapaÄe komplicira stvari i pitanje je kad i kako Ä‡e se sve zavrÅ¡iti – rekao je Cecelja te dodao kako Ä‡e to najvjerojatnije biti na Å¡tetu grada i graÄ‘ana. I mimo zakona.

– Naime, za zavrÅ¡etak B1 zgrade gdje je 56 stanova i 13 kupaca je potrebno minimalno 10 milijuna kuna, a financirat Ä‡e se namjenskim kreditom koji Ä‡e se diÄ‡i za zgrade u HraÅ¡Ä‡ici. Oni Ä‡e izmanipulirati tim sredstvima i namijeniti ih zavrÅ¡etku zgrade u Ulici Vilka Novaka. Uz to diÄ‡i Ä‡e kredit od 8.5 milijuna kuna, a ne znamo gdje Ä‡e naÄ‡i razliku do potrebnih 10 milijuna kuna – objaÅ¡njava Cecelja.

Osim toga, od 13 kupaca za navedenu zgradu njih 6 je odustalo od kupnje te Ä‡e se zapravo zgrada od 56 stanova graditi za svega njih 7.

– Prenamjena namjenskog kredita je pravno sporna, no nije prvi puta. Tako je bilo i kada je APN poslao novac za Novakovu ulicu, no oni nisu zavrÅ¡ili tamo veÄ‡ u Gradskim stanovima koji uopÄ‡e nisu bili u okviru POS-a. Grad opet mulja, te na isti naÄin Å¾eli rijeÅ¡iti situaciju u Vilka Novaka. Sumnajm i da Ä‡e to uopÄ‡e zavrÅ¡iti u Novakovoj jer se isti iznos spominjao i za sanaciju duga prema Meteor Grupi, tj. Hypo banci – objasnio je Cecelja te podsjetio da je ugovore potpisao sam gradonaÄelnik HabuÅ¡,te prema tome je imao moguÄ‡nost odustati od svega.

– Dakle, odgovornost za situaciju oko POS-a je iskljuÄivo na trenutnoj vlasti. U VaraÅ¾dinu vlada kaos, a uzrok je nekompetentnost s jedne strane, ili joÅ¡ gore namjera s druge. Ukoliko je namjera onda je to kriminal. I ja se bojim jer Ä‡e nam trebati jako puno vremena da se sve vrati na svoje mjesto, a sve na Å¡tetu graÄ‘ana. Vlast ne nudi niÅ¡ta novo, situacija je kaotiÄna, prema izvjeÅ¡Ä‡u drÅ¾avne revizije imaju rupu od 50 milijuna kuna koju ne mogu opravdati. Katastrofa – zakljuÄuje.

www.vzaktualno.hr/MG

Cijena dionice Diokija potonula za 57 posto

28. studenoga 2013.

126

Na ZagrebaÄkoj burzi danas, 28. studenog, se trgovalo oprezno dok su investitori oÄekivali sutraÅ¡nju objavu kljuÄnih makroekonomskih pokazatelja, pri Äemu su Crobexi zavrÅ¡ili mjeÅ¡ovito, a najveÄ‡a gubitnica je bila dionica Diokija. CROBEX indeks bio u minusu 0,07 posto, na 1.767 bodova, a blue chip indeks Crobex10 je porasao 0,04 posto, na 992 boda.

Redovni promet dionicama dosegnuo je 9 milijuna kuna.

Danas se najviÅ¡e trgovalo dionicom ZagrebaÄke banke, pri Äemu je doÅ¡lo do pada cijene od 3,5%. Osim ZagrebaÄkom bankom, neÅ¡to viÅ¡e se trgovalo i dionicama HT-a Äija cijena je porasla 0,75% te dionicama Ericssona Äija cijena je pala 0,21%.

NajveÄ‡a gubitnica je dionica Diokija – cijena joj je potonula 57 posto, na 4,79 kuna, uz promet od 734.000 kuna. Tom dionicom danas je ponovno poÄelo trgovanje, nakon Å¡to je bilo obustavljeno juÄer poslijepodne slijedom obavijesti da je zagrebaÄki TrgovaÄki sud donio rjeÅ¡enje o otvaranju steÄaja nad Diokijem. Ujedno, ZagrebaÄka burza obavila je izvanrednu reviziju indeksa Crobex, Crobex i Crobex industrija iz kojih je dionica Diokija iskljuÄena.

Na europskim su burzama cijene dionica jutros blago porasle, no trguje se oprezno jer se danas u SAD-u zbog blagdana ne radi, pa se oÄekuje nevelik promet.

Stagnacija na domaÄ‡em trÅ¾iÅ¡tu se oÄekuje i sutra, zbog objave podataka o BDP-u za treÄ‡e tromjeseÄje i industrijskoj proizvodnji za listopad.

Na europskim su burzama cijene dionica jutros blago porasle, no trguje se oprezno jer se danas u SAD-u zbog blagdana ne radi, pa se oÄekuje nevelik promet.

Nikola BakÅ¡aj, analitiÄar Fima vrijednosnica

ZmajloviÄ‡: Odvoz otpada ne bi smio poskupjeti

28. studenoga 2013.

118

Nakon izvanredne konferencije za medije na kojoj je varaÅ¾dinski gradonaÄelnik Goran HabuÅ¡ opovrgnuo navode ministra ZaÅ¡tite okoliÅ¡a i prirode Mihaela ZmajloviÄ‡a da se Grad nije baÅ¡ iskazao u dinamici rjeÅ¡avanja problema 120.000 tona baliranog otpada u Brezju, te da neÄ‡e dobiti 35 milijuna kuna iz Fonda za zaÅ¡titu okoliÅ¡a, ministar ZmjaloviÄ‡ je tokom posjeta odlagaliÅ¡ta otpada Jerovcu demantirao HabuÅ¡a.

– Mi intenzivno razgovaramo i Grad VaraÅ¾din je upoznat sa svime najmanje zadnjih godinu dana od kada sam ministar. Dale su se preporuke kako bi se to trebalo rijeÅ¡iti na zakonski prihvatljiv naÄin i na naÄin da ne izazovemo probleme u ostalim dijelovima Hrvatske, koje Ä‡e onda opet morati rjeÅ¡avati Ministarstvo. NaÅ¾alost taj smjer se nije poÅ¡tivao i nakon godinu dana morali smo donijeti odluku i to presjeÄ‡i – objasnio je ZmajloviÄ‡ i dodao kako je ovo problem star viÅ¡e od 8 godina, optereÄ‡en istragama i aferama.

– Ministarstvo je dalo odreÄ‘ene preporuke kao intenzivirati rjeÅ¡avanje tog problema i nismo zadovoljni dinamikom kojom to Grad rjeÅ¡ava. OdluÄili smo se za prisilno izvrÅ¡enje inspekcijskog rjeÅ¡enja koje je izdano joÅ¡ 2007. godine, pa sama ta Äinjenica govori da je bilo dovoljno vremena da se naÄ‘e rjeÅ¡enje. Sada to preuzima inspekcija koja Ä‡e problem rijeÅ¡iti na transparentan naÄin putem natjeÄaja i izraditi odreÄ‘ene analize sastava otpada za potencijalne ponuditelje za obradu otpada koji Ä‡e sasvim sigurno biti izvan zemlje. Naime, traÅ¾e se veliki kapaciteti koje Hrvatska nema, a uz to rijeÄ je o ogromnom novcu pa od oko 100 milijuna kuna te Ä‡e to biti predmet meÄ‘unarodnog natjeÄaja.

Dio troÅ¡ka plaÄ‡a Grad, dio Fond

– Cijena odvoza i zbrinjavanja otpada Ä‡e se utvrditi na transparentan naÄin. Najjeftinije je sve zakopati u zemlju, ali mi Ä‡emo traÅ¾iti da bude cijenovno i ekoloÅ¡ki prihvatljivo – izjavio je ZmajloviÄ‡, te ponovio kako Ä‡e dio troÅ¡ka morati osigurati Grad VaraÅ¾din odnosno tvrtka Varkom, a dio Fond za zaÅ¡titu okoliÅ¡a.

Dodao je i kako se graÄ‘ani ne moraju bojati, no kako je rijeÄ o ekoloÅ¡koj bombi koja predstavlja potencijalnu opasnost za graÄ‘ane i okoliÅ¡, te zato se proces rjeÅ¡avanja tog problema upravo zato mora intenzivirati.

– Odvoz varaÅ¾dinskog otpada ne bi smio poskupjeti jer se pretpostavlja da su graÄ‘ani to veÄ‡ platili, a i Varkom i Grad VaraÅ¾din Ä‡e morati naÄ‡i naÄin za svoj dio troÅ¡ka. GraÄ‘ani su u proteklih 7 godina kroz cijenu usluge koju su plaÄ‡ali za sakupljanje otpada platili i njegovo zbrinjavanje, tako da ne sumnjam da se neÄ‡e osigurati novac, rjeÅ¡enje se mora naÄ‡i – zakljuÄio je.

Na pitanje o ponudi C.I.O.S.-a (MBO pogon) prema kojoj ima kapacitet za obradu baliranog otpada u roku od 3 godine, ministar je podsjetio kako je to postrojenje u probnom radu.

– Tako da ne znam o Äemu se priÄa. Ako i ishode uporabnu dozvolu nemaju dovoljan kapacitet. Naime, oni godiÅ¡nje mogu obraditi 25 tisuÄ‡a tona otpada, Å¡to znaÄi da bi im trebalo 4, 5 godina za obradu preko 120 tisuÄ‡a tona otpada, a toliko ne moÅ¾emo Äekati – objasnio je.

www.vzaktualno.hr

Nema odvoÄ‘enja posla u Zagreb i VaraÅ¾din!

28. studenoga 2013.

120

Na danas odrÅ¾anoj konferenciji za novinare Å¾upan Å½eljko Kolar iznio je stav Krapinsko-zagorske Å¾upanije, odnosno vladajuÄ‡e koalicije o regionalnoj podjeli Hrvatske te o reorganizaciji Porezne uprave u Hrvatskoj.

OsvrnuvÅ¡i se na informacije o kojima se u javnosti govori kako Ä‡e se prema novom zakonu ukinuti ispostave Porezne uprave u Pregradi, Zlataru, Klanjcu i Donjoj Stubici i da Ä‡e se pripojiti ispostavama u Krapini i Zaboku te da Ä‡e ljudi morati otiÄ‡i raditi na podruÄje VaraÅ¾dinske Å¾upanije, Å¾upan je izjavio:

“Å to se tiÄe reorganizacije Porezne uprave na podruÄju Krapinsko-zagorske Å¾upanije ostat Ä‡e dvije ispostave, ispostava Krapina i ispostava Zabok, gdje Ä‡e u ispostavu Krapina uÄ‡i Pregrada i Zlatar, dok Ä‡e pod ispostavom Zabok biti Klanjec i Donja Stubica. To nikako ne znaÄi da Ä‡e se ispostave ukinuti, veÄ‡ Ä‡e se one zvati drugim nazivom – izdvojena mjesta – i ljudi Ä‡e fiziÄki ostati raditi u tim gradovima, a graÄ‘anima Ä‡e sva usluga biti dostupna kao Å¡to je bila i dosad. Unutarnja reorganizacija Porezne uprave potrebna je zbog razliÄite optereÄ‡enosti sluÅ¾benika na odreÄ‘enim prostorima, meÄ‘utim, ukidanja ispostava nema. Cilj je stvoriti pet regija od 95-100 tisuÄ‡a poreznih obveznika zbog ravnomjerne podjele posla. Ja osobno podrÅ¾avam namjeru Vlade RH da preustrojem drÅ¾ave ostvari znatne uÅ¡tede u proraÄunu, da sve sluÅ¾be budu efikasne, a da ne budu preskupe. PodrÅ¾avam izgradnju ekonomiÄnog sustava drÅ¾ave, ali uz uvjet da dostupnost institucija graÄ‘anima ostane ista ili joÅ¡ bolja nego Å¡to je sada“

â€žNema odvoÄ‘enja institucija Krapinsko-zagorske Å¾upanije, nema odvoÄ‘enja Å¾ivota i posla iz Zagorja niti u VaraÅ¾din niti u Zagreb. Institucije koje jesu u Zagorju i ostat Ä‡e u Zagorju. Ono Å¡to je bitno, Å¡to je stav mene kao Å¾upana i Äitave naÅ¡e koalicije jest da Krapinsko-zagorska Å¾upanija u pogledu spajanja raznih sluÅ¾bi drÅ¾avnih institucija gravitira prema gradu Zagrebu i tu za nas nema nikakve dileme. TrgovaÄki sud, DrÅ¾avno odvjetniÅ¡tvo, Carinska uprava, sve te sluÅ¾be vezane su za Zagreb i ne bi bilo nikakve logike da Porezna uprava bude spojena prema VaraÅ¾dinu.“, dodao je Å¾upan.

Na temu regionalnog razvoja, Å¾upan se osvrnuo: â€žImamo dvije NUTS regije, a ovih pet planskih regija Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU predvidjelo je zbog izjednaÄavanja indeksa razvijenosti koji je diljem zemlje neravnomjeran. Kada bismo bili u regiji s gradom Zagrebom, bili bismo u izuzetno nepovoljnom poloÅ¾aju obzirom da je indeks grada Zagreba znatno viÅ¡i od ostalih Å¾upanija pa ne bismo imali priliku koristiti sredstva Europske unije u onoj mjeri u kojoj bismo to mogli u regiji Sjeverozapadne Hrvatske. NaÅ¡ je stav da smo u pogledu boljih moguÄ‡nosti povlaÄenja sredstava EU koja su nam na raspolaganju za regiju Sjeverozapadne Hrvatske, dok po pitanju reorganizacije drÅ¾avne uprave i institucija Krapinsko-zagorska Å¾upanija gravitira prema Zagrebu.“

Zamjenica direktorice Zagorske razvojne agencije d.o.o. Helena MatuÅ¡a objasnila je kako novi Zakon o regionalnom razvoju Hrvatske predviÄ‘a pet planskih podruÄja gdje KZÅ½ zajedno s VaraÅ¾dinskom, MeÄ‘imurskom i KoprivniÄko-kriÅ¾evaÄkom spada u regiju Sjeverozapadne Hrvatske.

â€žNovim Zakonom o regionalnom razvoju planska podruÄja se formiraju u okviru susjednih jedinica regionalne samouprave. One nemaju svoju pravnu osobnost, niti zadiru u autonomiju Å¾upanija, veÄ‡ se formiraju na naÄin da se radi partnerski sporazum za plansko podruÄje sa svim predstavnicima tih Å¾upanija i definiraju se odreÄ‘eni prioriteti tog planskog podruÄja. U skladu s tim definiraju se i prioriteti unutar strategija razvoja pojedinih Å¾upanija Å¡to naravno mora biti usklaÄ‘eno s nacionalnom strategijom, a ona pak sa strategijom Europske unije. To je osnovni preduvjet vertikalne usklaÄ‘enosti – kod prijave nekog projekta, on mora imati svoje uporiÅ¡te upravo u tim definiranim prioritetima razvoja. Iz tog razloga se formiraju planska podruÄja.“, dodala je zamjenica direktorice.

Å½upan je na kraju naglasio joÅ¡ jedanput kako se reformom Porezne uprave ne uskraÄ‡uje nijedna usluga graÄ‘anima Krapinsko-zagorske Å¾upanije, niti se ukidaju podruÄni uredi u Zlataru, Pregradi, Klanjcu i Donjoj Stubici. Krapinsko-zagorska Å¾upanija institucionalno gravitira prema Zagrebu, dok je njezino smjeÅ¡tanje u regiju Sjeverozapadne Hrvatske povoljnije u smislu veÄ‡ih moguÄ‡nosti povlaÄenja sredstava Europske unije.

www.vzaktualno.hr

Tyra Juliette gostuje u Rogozu!

28. studenoga 2013.

124

Podrumska scena Zvonimir Rogoz u Äetvrtak 05. prosinca povodom Dana Grada VaraÅ¾dina ugostiti Ä‡e Tyru Juliette, mladu ameriÄku soul pjevaÄicu koja Ä‡e pred varaÅ¾dinsku publiku stati u 21:30 i nesumnjivi priuÅ¡tito lijepu veÄer ljubiteljima ovog muziÄkog Å¾anra.

Tyra je sa svojim hitom â€žNiteTime“ viÅ¡e od 13 tjedana bila meÄ‘u prvih 5 Maxim FM u Å panjolskoj te ima viÅ¡e od 1,500.000 pregleda na Youtube-u. SuraÄ‘ivala je s poznatim glazbenicima, kao Å¡to su Kid Rock, Pudlle of Mudd, Jon Bon Jovi, The Roots, Sam Moore, Steve Tyrell te japanskom soul senzacijom â€žAl“.

Koncert se odrÅ¾ava u suorganizaciji s udrugom HUG i klubom Z. Rogoz.

Ulaz je slobodan!

JosipoviÄ‡ i Türk s predstavnicima slovenske manjine

28. studenoga 2013.

128

Hrvatski predsjednik dr. Ivo JosipoviÄ‡ i bivÅ¡i predsjednik Republike Slovenije dr. Danilo TÃ¼rk sastali su se u ponedjeljak 25. studenoga u VaraÅ¾dinu s predstavnicima slovenske nacionalne manjine VaraÅ¾dinske Å¾upanije.

Susret je uslijedio nakon Å¡to su visoki gosti u Galeriji KovaÄiÄ‡ – MacoliÄ‡ razgledali izloÅ¾bu mariborskog akademskog slikara Bogdana ÄŒobala koju je prije neÅ¡to viÅ¡e od mjesec dana otvorila upravo predsjednica VijeÄ‡a slovenske nacionalne manjine u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji Barbara AntoliÄ‡ Vupora, a za Äije je postavljanje u VaraÅ¾dinu zasluÅ¾na mariborska VaraÅ¾dinka Dunja PaveliÄ‡ Bezjak.

RazgovarajuÄ‡i u Gradskoj vijeÄ‡nici s predstavnicima Slovenaca iz VaraÅ¾dinske Å¾upanije, dr. JosipoviÄ‡ i dr. TÃ¼rk iskazali su zanimanje za sva problemska podruÄja koja su im naznaÄili predsjednica VijeÄ‡a Barbara AntoliÄ‡ Vupora, predsjednica Slovenskog kulturnog druÅ¡tva Nagelja VaraÅ¾din Martina Lesjak i predstavnik Slovenaca grada VaraÅ¾dina Igor Å erdoner.

Broj pripadnika slovenske nacionalne manjine u Hrvatskoj rapidno opada dovodeÄ‡i tako u pitanje i samu opstojnost. Stoga je od najveÄ‡e vaÅ¾nosti pravovremeno i kvalitetno koriÅ¡tenje svih zakonskih moguÄ‡nosti koje pridonose brÅ¾em i uÄinkovitijem organiziranju nacionalnih manjina na podruÄju Hrvatske, od rjeÅ¡avanja problema diskrecijske ocjene kod promjene upisane nacionalnosti do veÄ‡e zastupljenosti u medijima.

VaraÅ¾dinska Å¾upanija mogla bi postati primjer organiziranja i djelovanja slovenske nacionalne manjine u Hrvatskoj, iako, istini za volju, odreÄ‘ena prava, poput prava na prvenstvo kod zapoÅ¡ljavanja, ni ovdje nisu zaÅ¾ivjela. Kako je napomenula Barbara AntoliÄ‡ Vupora, jedan od problema na razini RH jest previsoki prag za osnivanje Å¾upanijskih vijeÄ‡a nacionalnih manjina, koja mogu pridonijeti zaustavljanju negativnih trendova.

Predstavnici slovenske nacionalne manjine VaraÅ¾dinske Å¾upanije za primjer kvalitetne prakse visokim su gostima istaknuli uvoÄ‘enje slovenskog jezika kao nastavnog predmeta u Drugoj varaÅ¾dinskoj gimnaziji i12 osnovnih Å¡kola na podruÄju Å¾upanije te uvoÄ‘enje hrvatskog jezika u slovenskim osnovnim Å¡kolama uz granicu s Hrvatskom. Taj je projekt, kojeg je osmislila i potaknula osobno predsjednica VijeÄ‡a Barbara AntoliÄ‡ Vupora, jedinstven u Hrvatskoj, zaÅ¾ivio u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji djelovanjem nadleÅ¾nog upravnog odjela Äiji je proÄelnik mr. sc. Miroslav HuÄ‘ek. Veliku pomoÄ‡ u realizaciji daje i slovenska Vlada koja je preuzela financiranje nastavnog kadra.

Dr. Ivu JosipoviÄ‡a i dr. Danila TÃ¼rka predstavnici Slovenaca u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji pozvali su na otvorenje izloÅ¾be u povodu 200. godiÅ¡njice roÄ‘enja znanstvenika svjetskog glasa Franca MikloÅ¡iÄa, koja Ä‡e se 3. prosinca postaviti u 1. varaÅ¾dinskoj gimnaziji te na obiljeÅ¾avanje prve godiÅ¡njice uÄenja slovenskog jezika u 12 osnovnih Å¡kola VaraÅ¾dinske Å¾upanije 4. prosinca u OÅ ViÅ¡njica.

GradonaÄelnik Habuš demantira ZmajloviÄ‡a!

28. studenoga 2013.

139

JuÄeraÅ¡nja izjava ministra zaÅ¡tite okoliÅ¡a i prirode Mihaela ZmajloviÄ‡a za HRT u kojoj je istaknuo da VaraÅ¾din ipak neÄ‡e dobiti 35 milijuna kuna iz Fonda za zaÅ¡titu okoliÅ¡a za rjeÅ¡avanje 120.000 tona baliranog otpada iz Brezja, potaknula je i gradonaÄelnika Gorana HabuÅ¡a da se oÄituje na konferenciji za medije.

HabuÅ¡ smatra da nije primjereno da je vijest saznao iz medija, bez ikakvog sluÅ¾benog dopisa Gradu VaraÅ¾dinu i njemu osobno. Osim toga, gradonaÄelnik je nekoliko stavki iz juÄeraÅ¡njeg novinarskog priloga koje se tiÄu deponija u Brezju Å¾elio demantirati pred javnoÅ¡Ä‡u.

– NeÄ‡u komentirati izjavu ministra i rjeÅ¡enje koje nudi iz razloga jer nisam dobio niÅ¡ta sluÅ¾beno, niti usmeno niti pismeno. Nakon sastanka s njim moÄ‡i Ä‡u to komentirati, meÄ‘utim, nekoliko je stvari reÄeno koje Å¾elim demantirati zbog same istine. Moram se osvrnuti na prilog koji su radili novinari jer smatram da me nije primjereno staviti u skupinu “HabuÅ¡- ÄŒehok- T7 grupa i ostali moÄnici” – istaknuo je HabuÅ¡.

– Bilo je reÄeno da ja ne Å¾elim poÅ¡tivati ugovor koji je sklopljen. Ugovor koji je predmet USKOK-a sasvim sigurno nije ugovor koji treba poÅ¡tivati. Ono Å¡to je iz rijeÄi gospodina ZmajloviÄ‡a bilo neprimjereno je tvrdnja da je varaÅ¾dinski otpad neobraÄ‘eni. Znate da od 2003. godine Grad VaraÅ¾din putem trvtke Varkom ima jedan dio primarne selekcije otpada gdje su u posebne kante prikuplja papir, plastika i ostala ambalaÅ¾a i da imamo spremnike po gradu. VaraÅ¾dinski otpad nije neobraÄ‘eni otpad. Izjava da u Hrvatskoj trenutaÄno nema postrojenja koje moÅ¾e obraditi otpad, a da se ne smije odlagati neobraÄ‘eni otpad, govori o tome da zapravo cijela Hrvatska odlaÅ¾e neobraÄ‘eni otpad pa ne vidim razloga zaÅ¡to to ne bismo mogli i mi u krajnjoj liniji – istaknuo je HabuÅ¡.

HabuÅ¡ je demantirao i opaske da se Grad nije baÅ¡ pokazao u dinamici rjeÅ¡avanja tog problema.

– Mi smo zaista kroz koncesiju koja je bila dogovorena sa Ministarstvom u najkraÄ‡em roku proÅ¡li jednu kataklizmu, ljudi su radili i dan i noÄ‡, i subote i nedjelje, odgovarali na sve one Å¾albe i Å¾ao mi je Å¡to smo potroÅ¡ili toliko vremena za neÅ¡to Å¡to danas Ministarstvo smatra neprihvatljivim – istaknuo je gradonaÄelnik.

Izajavu ministra da bi Grad VaraÅ¾din i tvrtka Varkom trebali imati osigurana sredstva za zbrinjavanje otpada gradonaÄelnik je jednako tako demantirao.

– Ne moÅ¾ete skupljati neÅ¡to advansno za uslugu koju niste izvrÅ¡ili. Ono Å¡to je dobro iz te izjave ministra je da niÄim nije rekao da to moraju platiti Grad i Varkom nego da je trebalo prikupiti sredstva od graÄ‘ana . To se zakonski ne moÅ¾e dogoditi nego je ideja bila da onog trenutka kada bude poznata cijena i koliko Ä‡e za graÄ‘ane koÅ¡tati sanacija tih bala, da se kroz 8, 9 godina ta sredstva prikupe od graÄ‘ana, a da to ne bude preveliki pritisak za kuÄ‡ni budÅ¾et, uz naravno ona sredstva koja je Varkom do sada prikupio. U ovom tenutku Varkom ima 1,5 milijuna kuna na svom raÄunu, a 9 milijuna kuna predviÄ‘enih u tu svrhu je bivÅ¡i gradonaÄelnik dao T7 grupi kao avans, dakle, pitanje je da li Ä‡emo ih uopÄe moÄ‡i vratiti – konstatirao je HabuÅ¡.

HabuÅ¡ se nada pisanom odgovor ministra u kojem Ä‡e obrazloÅ¾iti Å¡to zapravo i na koji naÄin smjera.

– Nadam se samo da Ä‡e rjeÅ¡enje u svakom sluÄaju biti jeftinije za graÄ‘ane grada VaraÅ¾dina – poruÄuje gradonaÄelnik uz naglasak da mu je teÅ¡ko komentirati bilo Å¡to s obzirom da je za cijelu priÄu saznao iz medija Å¡to nije primjereno poslana poruka Gradu VaraÅ¾dinu.

www.vzaktualno.hr/T.M.C.