Kraj godine pravo je vrijeme za raspravu o proraÄunu, pa je tako bilo i na juÄeraÅ¡njoj saborskoj raspravi, a o nužnosti situacije svjedoÄe i brojke – 5.5 posto deficita za 2013. godinu, odnosno 19,2 milijarde kuna, uz zaduženje od 31 milijardu kuna, umjesto planiranih 26 milijardi kuna.
ProraÄunski prihodi za 2014. godinu planirani su u iznosu od 113,1 milijardi kuna, rashodi u iznosu od 130,5 milijardi kuna, dok će minus u državnoj blagajni i nadalje biti visok, planirano viÅ¡e od 17 milijardi kuna.
Natalija MartinÄević, saborska zastupnica HNS-a i zamjenica varaždinskog gradonaÄelnika stoga je, na polovici mandata ove Vlade, jasno poruÄila da prostora za lutanja u strategiji gospodarskog rasta nema.
– Fiskalna konsolidacija je napravljena, no nju, na žalost, ne prati gospodarski rast i upravo to jest problem – rekla je.
Konkretno, upozorila je da hitno treba pokrenuti ciklus javnih investicija s jasno postavljenim projektima, odgovornostima i rokovima, uspostaviti poreznu stabilnost te osigurati pozitivno okruženje te time potaknuti privatne investicije.
Negativna iskustva velikih i ozbiljnih investitora poput Rochwoola, Ikee kao i golfa na Srđu ne smiju se ponavljati, a država i ova Vlada trebaju osigurati potrebne uvjete, koji su dijelom pokrenuti donošenjem Zakona o strateškim investicijama, Zakona o poticanju i unapređenju investicijskog okruženja i Zakona o legalizaciji.
Nadalje, presudno je donijeti potrebne reforme u pravosuÄ‘u, obrazovanju, upravi i administraciji koje izravno ili neizravno utjeÄu na uspjeÅ¡nost i mogućnost realizacije investicija.
– Tu primarno treba staviti naglasak na projekte u energetici, infrastrukturi, željeznici i vodogradnji jer su ekonomski održivi već u samom poÄetku i za njih se može dobiti kvalitetna potpora EU fondova, kao i potpora privatnog kapitala – istaknula je MartinÄević.
Jasna poruka juÄeraÅ¡njeg izlaganja stoga je bila konkretnim mjerama za koje postoje uvjeti osigurati pozitivno poslovno okruženje u javnom ali i privatnom sektoru, a Å¡to prije svega pretpostavlja ekonomsku odnosno primarno poreznu stabilnost. Stalne najave izmjene poreznog sustava nikako nisu dobre, a posebno nije dobro prebacivanje odgovornosti za izostanak investicija na privatni sektor.
Jer prema posljednjem istraživanju Euroflesha, 70 posto naÅ¡ih graÄ‘ana ima negativan stav prema poduzetnicima, a Hrvatska je ovdje na 54. odnosno posljednjem mjestu od svih ukljuÄenih država, Å¡to je joÅ¡ jedan pokazatelj alarmantnosti situacije.
Posebna inicijativa Natalije MartinÄević za jedinice lokalne samouprave
Opće je poznata Äinjenica da je 95 posto svih EU fondova usmjereno na regionalno, a ne na državno financiranje pa je pozvala Vladu na donoÅ¡enje potrebnih odluka i osiguranje potrebnih sredstava u budžetu za financiranje uÄešća od 15 posto za projekte jedinica lokalne samouprave za EU fondove, jer gradovi i općine za to nemaju snage. Unutar aktualne gospodarske situacije, fondovi su jedina ozbiljna i realna Å¡ansa za rast i razvoj koju ne smijemo propustiti zbog nedostatka sredstava u proraÄunu gradova i općina.
– Ova Vlada može i mora bolje – zakljuÄila je Natalija MartinÄević.
www.vzaktualno.hr
