2014. – Aktualno hr

31. prosinca 2014.

499

Arhiva

NajdraÅ¾i naÅ¡i Äitatelji,

stigla nam je i 2015. godina. Godina za koju se svi nadamo da Ä‡e biti bolja od protekle, no u ovom trenu Vam samo Å¾elimo – sve najbolje – veselje, zdravlje, ljubav i uspjeh! Neka Vam Nova godina protekne mirno, a dani pred svima nama Å¡to bezbolnije, sa Å¡to manje stresa i krize.

Sretna Vam Nova 2015. godina!

Å½ivjeli!

VaÅ¡ portal Aktualno.hr

Å½upan Štromar otvoreno o godini na izmaku i planovima za Novu 2015.

31. prosinca 2014.

226

Arhiva

Kraj godine idealno je vrijeme za â€žpodvlaÄenje“ crte ispod svega uÄinjenog, za zbrajanje rezultata i analizu ostvarenih planova, ali i za najavu konkretnih planova i projekata za narednu godinu. O â€žÅ¾ivotu“ VaraÅ¾dinske Å¾upanije u proteklih 365 dana te sve ono Å¡to graÄ‘ane oÄekuje u iduÄ‡oj godini razgovarali smo s prvim Äovjekom Å¾upanije Predragom Å tromarom.

Iako veÄ‡inu graÄ‘ana zanima Å¡to nosi Nova, 2015. godina, ne moÅ¾emo a da ne zapoÄnemo razgovor s ocjenom godina koja je na izmaku?

Generalno gledajuÄ‡i sva podruÄja rada Å¾upanije moÅ¾emo zakljuÄiti da vidljiv daljnji napredak i najava boljih dana. PodsjeÄ‡am samo na Äinjenicu smanjenja nezaposlenosti za 21 posto u odnosu na kraj studenog 2013., toÄnije za 2.291 osobu. Zatim daljnja dovoÄ‘enja novih investicija i otvaranje novih radnih mjesta kao i stvaranje konaÄnih pretpostavki za novi investicijski ciklus kada je u pitanju obrazovanje, a ne smijemo zaboraviti niti veliki projekt dogradnje naÅ¡e OpÄ‡e bolnice.

Upravo ste sami spomenuli nove investicije u obrazovanju odnosno izgradnju i dogradnju Å¡kola te investiciju u OpÄ‡u bolnicu. To su projekti po modelu javno-privatnog partnerstva, model kojeg je oporba najÄeÅ¡Ä‡e kritizirala?

Da smo sluÅ¡ali i uvaÅ¾avali njihove kritike, uvoÄ‘enje jednosmjenske nastave, podizanje i stvaranje jednakih uvjeti obrazovanje za sve, kao i izvrsni rezultati koje naÅ¡i uÄenici postiÅ¾u na nacionalnoj razini, sada bi bili samo daleki san a ovako su stvarnost. Idemo dalje s projektom izgradnje i dogradnje Å¡kola sve dok i zadnjem uÄeniku u Å¾upaniji ne stvorimo jednake uvjete za uspjeh i stjecanje znanja. SlijedeÄ‡e godine projekt izgradnje i dogradnje Äetiriju Å¡kola, u KljuÄu, Ivancu, Svetom Iliji i Martijancu, otvorit Ä‡e investicije vrijedne viÅ¡e od 100 milijuna kuna.

Å to je sa OpÄ‡om bolnicom i dogradnjom kirurgije? I tu je rijeÄ o modelu javno privatnog partnerstva?

Izuzetno smo ponosni i sretni Å¡to je taj projekt konaÄno dobio svoju konkretizaciju, a posebno veseli Äinjenica da se drÅ¾ava maksimalno ukljuÄila u taj projekt i da Ministarstvo zdravlja u 100-postotnom iznosu financijski prati projekt. Ne moram isticati Å¡to investicija veÄ‡a od 300 milijuna kuna znaÄi za naÅ¡u bolnicu, za naÅ¡u Å¾upaniju. GraÄ‘anima ove Å¾upanije i regije znaÄi podizanje zdravstvenih usluga, a OpÄ‡oj bolnici pozicioniranje kao najjaÄoj i najkvalitetnijoj zdravstvenoj ustanovi u regiji. Ove je jedan od kapitalnih projekata aktualne Å¾upanijske vlasti i mi Ä‡emo ga do kraja ovog mandata i realizirati.

Kada govorimo o dogradnji Å¡kola veÄ‡ nekoliko mandata uzastopce ne odustajete od zacrtanog cilja, a to je VaraÅ¾dinska Å¾upanija- Å¾upanija znanja?

To je svakako jedan od ciljeva od kojih ova Å¾upanijska vlast nikada neÄ‡e odustati i oko toga nema pregovora i uzmicanja. Jasno smo to pokazali kod osiguranja sredstava za sufinanciranja prijevoza uÄenika i studenata, kao i kod sufinanciranja nabavke novih udÅ¾benika. Kada smo dogovarali ta sredstva u drÅ¾avnom proraÄunu i kada smo osiguravali sredstva u naÅ¡em proraÄunu jasno smo rekli da, unatoÄ problemima kada su u pitanju financije, da za to sredstva mora biti. VaraÅ¾dinska Å¾upanija – Å¾upanija znanja cilj je koji se iz dana u dan sve viÅ¡e ostvaruje.

Spomenuli ste proraÄun, dokument koji utvrÄ‘uje “pravila igre” u slijedeÄ‡oj godini na svim podruÄjima. Å to moÅ¾emo oÄekivati u iduÄ‡oj godini?

ProraÄun je manji u odnosu na ovu godinu jer smo u 2014. dobili dosta sredstava koje smo trebali dobiti u 2013. godini. Bez toga proraÄuni bi bili podjednaki. Zbog zakonskih promjena smanjili smo projekciju prihoda od poreza na dohodak za 4,6 milijuna Å¡to je pesimistiÄna varijanta. Prenosimo samo Å¡est milijuna kuna manjka, poÄeli smo s 30 milijuna, a u 2015. godini doÄ‡i Ä‡emo na nulu. Zbog manjeg manjka otvaraju nam se nove moguÄ‡nosti, a jedna od tih je 2,1 milijun kuna za udÅ¾benike za osnovne Å¡kole. Svi projekti se nastavljaju, a najvaÅ¾niji je prijevoz srednjoÅ¡kolaca. Tu Vlada sufinancira 75 %, a za javno-privatno partnerstvo daje i dalje 55 %. Imamo desetak projekata za europske fondove, meÄ‘u njima za suradnike u nastavi oÄekujemo 2,1 milijuna kuna i viÅ¡e od tri milijuna za integrirani prijevoz putnika s 30-40 % jeftinijim voznim kartama.

I za kraj moÅ¾da najvaÅ¾nije od svega gospodarstvo i otvaranje novih radnih mjesta?

Sve naÅ¡e ustanove i tvrtke, kao i Upravni odjel za gospodarstvo,regionalni razvoj i europske integracije, odliÄno rade svoj posao i stvaraju povoljnu poslovnu klimu u Å¾upaniji te dovode nove investicije. Dokaz tome je smanjenje nezaposlenosti za 21 posto kao i dolazak novih tvrtki poput Wolsdorfa ili poljske tvrtke Press Glass. Daljnji razvoj gospodarstva, otvaranje novih radnih mjesta, pomoÄ‡ obrtnicima i poduzetnicima prioritet su mene kao Å¾upana i mojih suradnika. PostiÅ¾emo dobre rezultate na tom podruÄju, ali cilj su joÅ¡ bolji rezultati Å¡to Ä‡e naredne godine i pokazati.

Ujedno koristim ovu priliku da svim Å¾iteljima VaraÅ¾dinske Å¾upanije zaÅ¾elim sretnu, uz obilje zdravlja i osobne sreÄ‡e, Novu 2015. godinu.

www.vzaktualno.hr

ProraÄun za 2015. godinu 24,33 milijuna kuna

31. prosinca 2014.

213

Arhiva

ProraÄun grada Lepoglave za 2015. godinu iznosi 24 milijuna i 33 tisuÄ‡e kuna. Takav prijedlog proraÄuna, koji je Gradskom vijeÄ‡u na sjednici odrÅ¾anoj 23. prosinca predstavio gradonaÄelnik Marijan Å kvariÄ‡, prihvaÄ‡en je s 14 vijeÄ‡niÄkih glasova za i jednim protiv, i to onim vijeÄ‡nika Å½eljka Å oÅ¡tariÄ‡.

– Prilikom planiranja proraÄuna u obzir smo uzeli Äinjenicu da Ä‡e donesene izmjene Zakona o regionalnom razvoju, Zakona o brdsko – planinskim podruÄjima i Zakona o financiranju lokalne i podruÄne samouprave u znatnoj mjeri utjecati na proraÄunske prihode. Pored toga, na smanjenje prihoda Ä‡e utjecati izmjena Zakona o porezu na dohodak zbog kojih Ä‡e Grad Lepoglava ostati bez dijela prihoda u visini od milijun i 700 tisuÄ‡a kuna kojeg neÄ‡emo nadoknaÄ‘ivati poveÄ‡anjem stope prireza i komunalne naknade veÄ‡ Ä‡emo sredstva potrebna za provedbu zacrtanih planova nastojati namaknuti iz drugih izvora – pojasnio je gradonaÄelnik grada Lepoglave Marijan Å kvariÄ‡ istiÄuÄ‡i da se u gradu Lepoglavi ljestvica uvijek postavlja visoko te je se nastoji dohvatiti.

– I ovim proraÄunom nastojimo zadrÅ¾ati naÅ¡ komunalni standard buduÄ‡i da su osigurana sredstva za izgradnju komunalne infrastrukture. IzmeÄ‘u ostalog, planiramo nastaviti zapoÄeti projekt izgradnje kanalizacijskog sustava u Lepoglavi. Osiguran su sredstva za izgradnju nogostupa, modernizaciju nerazvrstanih cesta i postavljanje energetski uÄinkovite javne rasvjete – pojasnio je gradonaÄelnik Å kvariÄ‡ dodajuÄ‡i kako Ä‡e se veÄ‡ina kapitalnih projekata provoditi uz financijsku pomoÄ‡ resornih ministarstava.

Dodao je kako su i ovim proraÄunom planirana sredstva za razvoj poduzetniÅ¡tva, poljoprivrede, obrazovanje te za socijalne programe. U ProraÄun su uvrÅ¡teni projekti prijavljeni Ministarstvu regionalnog razvoja i Ministarstvu turizma koje ih veÄ‡ sufinancira. RijeÄ je o projektima TehnoloÅ¡kog centar drvne industrije, Centru pavlina i Centru bioraznolikosti Zagorski bregi.

Prije prihvaÄ‡anja ProraÄuna, prijedloga Programa javnih potreba Grada Lepoglave za 2015. godinu te prijedloga Odluke o izvrÅ¡enju ProraÄuna, Gradsko je vijeÄ‡e prihvatilo rebalans proraÄuna za 2014. godinu kao i prijedlog Izmjena i dopuna javnih potreba.

Rebalansom proraÄuna prihodi tekuÄ‡e godine utvrÄ‘eni su u iznosu od 20 milijuna 776 tisuÄ‡a i 750 kuna Å¡to je za 4 milijuna 354 tisuÄ‡e i 750 kuna, od 17 posto, manje od planiranog. Uz viÅ¡ak prihoda iz prethodne godine od 2 milijuna 553 tisuÄ‡e i 724 kune ukupni prihodi utvrÄ‘eni rebalansom iznose 23 milijuna 330 tisuÄ‡a i 474 kune.

– Kod realizacije proraÄuna za 2014. godinu bili smo odgovorni. Nismo dodatno optereÄ‡ivali graÄ‘ane i unatoÄ tome realizirali smo zacrtane programe – istaknuo je gradonaÄelnik Å kvariÄ‡ dodajuÄ‡i kako Grad Lepoglava na kraju 2014. godine nikome nije niÅ¡ta duÅ¾an i da su sve obaveze Grada ispunjene.

Uz proraÄun za 2015. i rebalans proraÄuna za 2014. godinu, vijeÄ‡nici su izglasali joÅ¡ jedan vaÅ¾an strateÅ¡ki dokument za grada Lepoglavu, a to je Gradska razvojna strategija za razdoblje od 2014. do 2020. godine. RijeÄ je o dokumentu koji definira razvoj grada do 2020. godine, a na kojem se radilo gotovo godinu dana i u Äiju su izradu bila ukljuÄena gradska uprava, Projektno razvojni ured te graÄ‘ani.

– Ovaj dokument od izuzetne je vaÅ¾nosti za privlaÄenje novaca iz EU fondova, ali omoguÄ‡ava lakÅ¡e upravljanje proraÄunom – pojasnila je Maja Lehman iz Agencije za razvoj VaraÅ¾dinske Å¾upanije govoreÄ‡i o Strategiji koja je, dodala je, usklaÄ‘ena s nacionalnim strateÅ¡kim dokumentima te dokumentima Europske unije.

VijeÄ‡nici su do kraja sjednice prihvatili i niz drugih prijedloga meÄ‘u kojima Programa rada Gradskog vijeÄ‡a grada Lepoglave za iduÄ‡u godinu, Smjernice za organizaciju i sustav zaÅ¡tite i spaÅ¡avanja, ZakljuÄak s prijedlogom ureÄ‘enja prometa u zoni pjeÅ¡aÄkog prijelaza preko DC 35 i prilaza Å¾eljezniÄkoj postaji u Lepoglavi, zatim Prijedlog liste deficitarnih zanimanja te prijedlog o darivanju objekta bivÅ¡eg mjesnog odbora u ViÅ¡njici Gradu Lepoglavi od strane VaraÅ¾dinske Å¾upanije.

Prihvatili su vijeÄ‡nici i Odluku o sklapanju Povelje o zajedniÄkoj kandidaturi Grada VaraÅ¾dina i gradova partnera za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine te izvjeÅ¡Ä‡a o radu lokalnih vodovoda.

Na kraju su sjednice van snage stavili Odluku o osnivanju Savjeta Gradskog vijeÄ‡a grada Lepoglave kao radnog tijela Gradskog vijeÄ‡a i Odluku o otklanjanju nedostataka odluke o njegovu osnivaju.

Hrvatska u 2015. u minusu od 0,5 posto

31. prosinca 2014.

235

Arhiva

Za razliku od veÄ‡ine susjeda iz regije, Hrvatsku u 2015. Äeka joÅ¡ jedna godina gospodarskog pada. DomaÄ‡i BDP past Ä‡e 0,5 posto, a glavna koÄnica rasta bit Ä‡e slaba investicijska aktivnost, mlako povlaÄenje europskog novca te i dalje suzdrÅ¾an privatni sektor, oÄekuju analitiÄari Erste banke.

Europska gospodarstva na koja su uglavnom naslonjeni domaÄ‡i izvoznici usporavaju, dok istovremeno ne jenjavaju geopolitiÄke tenzije izmeÄ‘u Zapada i Rusije.

Kad govorimo o perspektivama rasta, Hrvatska nastavlja zaostajati za zemljama regije. UnatoÄ napetostima s Rusijom, srednja i istoÄna Europa pokazale su otpornost krizi zahvaljujuÄ‡i oporavku domaÄ‡e potraÅ¾nje pa Ä‡e prosjeÄna stopa rasta u regiji dosegnuti 2,5 posto u 2015., dok Ä‡e istodobno eurozona ostvariti tek 1,1 posto rasta.

Prodavat Ä‡e se Petrokemija, KonÄar, Äuro ÄakoviÄ‡

IduÄ‡a godina bi trebala dati do sada najbolje rezultate upravljanja drÅ¾avnom imovinom jer je za to napravljen sustav koji funkcionira i jer Ä‡e se pokrenuti niz privatizacijskih i drugih procesa koji Ä‡e u tu imovinu unijeti joÅ¡ viÅ¡e reda, oÄekuje predstojnik DrÅ¾avnog ureda za upravljanje drÅ¾avnom imovinom (DUUDI) Mladen PejnoviÄ‡.

Sada slijedi priprema, natjeÄaj i traÅ¾enje strateÅ¡kog partnera za Petrokemiju, koju je PejnoviÄ‡ ocijenio vrlo zanimljivom i pod kontrolom iako je kutinska tvornica u teÅ¡koj situaciji i godinu Ä‡e vjerojatno zavrÅ¡iti s gubitkom, ali mu je zanimljivo da se proizvodnja tamo nastavila i nakon Å¡to je iz tvrtke otiÅ¡lo 700 ljudi. Planira se i prodaja Äure ÄakoviÄ‡a te KonÄara s Äijom upravom slijedi sastanak, i pri Äemu je, kako je kazao PejnoviÄ‡, zabrinjavajuÄ‡e Å¡to se za KonÄar nije naÅ¡ao strateÅ¡ki partner koji je itekako potreban. Stoga Ä‡e sada glavni posao biti naÄ‡i tog partnera za Å¡to Ä‡e angaÅ¾irati i investicijske savjetnike.

Brodosplit potpisao dva nova ugovora za gradnju grand-blokova putniÄkih kruzera

Nakon nedavno isporuÄenog prvog broda za prijevoz teÅ¡kih tereta za nizozemskog naruÄitelja i manje od mjesec dana isporuÄenih velikih sekcija za mega kruzer, juÄer su potpisana dva ugovora s istim naruÄiteljem, talijanskim Fincantierijem za izgradnju novih mega blokova, za dva nova kruzera, stoji u priopÄ‡enju kompanije.

Brodosplit je osim spomenutih poslova za Fincantieri u protekloj 2014. godini ugovorio i niz novogradnji poput 42 metarskog radnog broda za domaÄ‡eg Kupca Plovput, zatim najveÄ‡i jedrenjak (162 metra) na svijetu za kruÅ¾na putovanja za tvrtku sa Bahama, 5 ophodnih brodova za naruÄitelja MORH, 5 trupova mini kruzera za domaÄ‡e naruÄitelje (od kojih su isporuÄena 3), i niz znaÄajnih poslova van brodograÄ‘evne proizvodnje (luÄke dizalice, energetski kontejneri, silosi i ÄeliÄne strukture kao nosivi dijelovi za procesna postrojenja…).

Andreja Å½upaniÄ‡, analitiÄarka Fima vrijednosnica

Profesor Baltazar useljava u Lumini centar

31. prosinca 2014.

256

Arhiva

Profesor Baltazar otvara vrata svojeg dnevnog boravka u Lumini centru u subotu, 03. sijeÄnja od 11 sati. Ne propustite cjelodnevno druÅ¾enje s profesorom Baltazarom uz nagradnu igru i brojna druga iznenaÄ‘enja u igraonici Mini Lumini!

Lumini centar u subotu, 03. sijeÄnja od 11 do 18 sati moÄ‡i Ä‡e se nazvati i Baltazargradom jer Ä‡e svi posjetitelji ovog vodeÄ‡eg regionalnog centra za shopping i zabavu moÄ‡i uÅ¾ivati u dnevnom boravku profesora Baltazara.

U gostima ovog simpatiÄnog znanstvenika u igraonici Mini Lumini, mali i veliki ljubitelji svega baltazarskog moÄ‡i Ä‡e uÅ¾ivati u druÅ¾enju i fotografiranju s profesorom Baltazarom i njegovim prijateljima, nagradnoj igri i mnogim drugim iznenaÄ‘enjima.

Zato pokucajte na vrata dnevnog boravka profesora Baltazara u 11 sati i osigurajte inspirativan poÄetak dana uz druÅ¾enje i fotografiranje s legendarnim likovima Baltazargrada.

Kako bi se i mlaÄ‘e generacije upoznale s likom i djelom profesora Baltazara bit Ä‡e predviÄ‘eno i bojanje bojanki profesora Baltazara koje Ä‡e se moÄ‡i ubacivati u poÅ¡tanski sanduÄiÄ‡, a oni najsretniji Ä‡e biti nagraÄ‘eni baltazarskim poklonom.

Uz razgovor i druÅ¾enje s profesorom Baltazarom, ne propustite dolazak joÅ¡ jednog gosta, slona Koka, u 11:30 sati kao i predstavljanje jedinog poÅ¡tanskog sanduÄiÄ‡a profesora Baltazara. I ovog puta Ä‡e maliÅ¡ani dobiti priliku osvojiti nagradu ubacivanjem razglednice profesoru Baltazaru u 12:30 sati Äime Ä‡e sudjelovati u nagradnoj igri “PiÅ¡i i osvoji” i prisustvovati izvlaÄenju pobjednika u 13 sati uz ples i dobru zabavu.

Nakon kratke stanke od 13:30, neÄ‡e ostati zakinuti niti ljubitelji ispirativnih priÄa s obzirom da je veÄ‡ u 15 sati organizirana “Baltazarova Äitaonica” u sklopu koje Ä‡e sva djeca moÄ‡i Äitati priÄe i upoznati se sa slikovnicama profesora Baltazara. Mali znanstvenici ne smiju propustiti igraonicu “Zavrzlamatorske mozgalice” u 15 sati i kreativnu radionicu u 16:00 sati gdje Ä‡e se izraÄ‘ivati leteÄ‡i stroj profesora Baltazara.

BombastiÄan kraj baltazarskog druÅ¾enja siguran je uz minidisko “Tulum na Baltazarski” u 17 sati kao i pojedinaÄno fotografiranje sa profesorom Baltazarom i slonom Kokom u 18 sati. Time Ä‡e Lumini zajedno s ekipom iz Baltazargrada joÅ¡ jednom pokloniti svojim sugraÄ‘anima vrhunsku zabavu za cijelu obitelj.

VaÅ¡ Mini Lumini

Slavite, ali bez petardi i pirotehniÄkih sredstava!

31. prosinca 2014.

216

Arhiva

Kao i proteklih godina, s ciljem povoljnog odrÅ¾avanja stanja javnog reda i mira, te opÄ‡e sigurnosti graÄ‘ana povodom boÅ¾iÄ‡nih i novogodiÅ¡njih blagdana u razdoblju od polovice prosinca 2014. pa sve do 8. sijeÄnja 2015. godine, Policijske uprave diljem Republike Hrvatske provoditi Ä‡e operativnu akciju “MIR I DOBRO”.

Ova akcija provodi se od 1993. godine, a organizira se kako bi boÅ¾iÄ‡ni i novogodiÅ¡nji blagdani u naÅ¡oj zemlji protekli u miru, te kako bi se poveÄ‡ala opÄ‡a sigurnost graÄ‘ana i postigla zadovoljavajuÄ‡a razina javnog reda i mira, te sprijeÄila zlouporaba oruÅ¾ja, eksplozivnih tvari i ostalih ubojitih sredstava.

Kao i dosad, velik broj graÄ‘ana u slobodnoj Ä‡e prodaji nabaviti petarde, rakete i druga pirotehniÄka sredstva za zabavu, a oÄekuje se i nezakonita nabava sredstava Äija je prodaja nedopuÅ¡tena.

NaÄin prodaje i uporabe pirotehniÄkih sredstava koja graÄ‘ani mogu koristiti propisan je Zakonom o eksplozivnim tvarima, kako slijedi:

– pirotehniÄka sredstva razreda I. mogu se prodavati u maloprodaji tijekom cijele godine u prodavaonicama i kioscima i to osobama starijim od 14. godina,

– pirotehniÄka sredstva razreda II. i III., T1 i P1 mogu se prodavati od 15. prosinca do 1. sijeÄnja i to u maloprodaji samo u prodavaonicama oruÅ¾ja i streljiva ili u prodavaonicama koje imaju odobrenja za prodaju pirotehniÄkih sredstava, osobama starijim od 18 godina,

– uporaba pirotehniÄkih sredstava razreda II. i III. zabranjena je: u zatvorenim prostorijama, na prostoru gdje se okuplja veÄ‡i broj osoba i u razdoblju od 2. sijeÄnja do 26. prosinca, osim u posebnim sluÄajevima uz odobrenje MUP-a RH.

Vrste pirotehniÄkih sredstava:

PirotehniÄka sredstva razreda I. Äine: pirotehniÄke igraÄke, odnosno bengalske Å¡ibice, naboji za djeÄje piÅ¡tolje, konfeti-bombice, pucajuÄ‡i uloÅ¡ci za cigarete, bomboni, Å¾abice, Äepovi i vrpce, pasje bombice, Å¡ibice sa zlatnom i srebrnom kiÅ¡om, naboji koji eksplodiraju pod nogama, male petarde i drugi sliÄni proizvodi.

PirotehniÄka sredstva razreda II. Äine: petarde, Å¾abice, konfeti za osobnu uporabu, manje rakete i drugi sliÄni proizvodi.

PirotehniÄka sredstva razreda III. Äine: rakete, fontane, vatrometne kutije, vodopadi, redenici, petarde s bljeskom, rimske svijeÄ‡e i drugi sliÄni proizvodi.

Policija apelira na graÄ‘ane da tijekom boÅ¾iÄ‡nih i novogodiÅ¡njih blagdana ne upotrebljavaju vatreno oruÅ¾je, eksplozivna i rasprskavajuÄ‡a sredstva kako ne bi ugrozili vlastiti odnosno tuÄ‘i Å¾ivot i imovinu, a kod uporabe dozvoljenih pirotehniÄkih sredstava da budu posebno paÅ¾ljivi, poÅ¡tujuÄ‡i upute proizvoÄ‘aÄa i vodeÄ‡i brigu o sebi i drugima.

ImajuÄ‡i u vidu iskustva iz ranijih godina i ove se naÅ¾alost oÄekuje da Ä‡e biti zlouporaba oruÅ¾ja, eksplozivnih i pirotehniÄkih sredstava, Å¡to moÅ¾e rezultirati ozljeÄ‘ivanjem osoba, propucavanjem i oÅ¡teÄ‡enjem stanova, obiteljskih kuÄ‡a i vozila. Takve su zlouporabe posebno opasne na mjestima veÄ‡eg okupljanja graÄ‘ana, a posebno u ugostiteljskim i drugim objektima u kojima Ä‡e se organizirati razne proslave poput doÄeka Nove godine i sl. Na tim mjestima moÅ¾e se oÄekivati i remeÄ‡enje javnog reda i mira, ali i kraÄ‘e osobnih stvari, radi Äega graÄ‘ane pozivamo da u takvim prilikama paze na svoje osobne stvari, naÄin kako ih ostavljaju i gdje ih ostavljaju, te koliko paze na njih.

Savjeti graÄ‘anima

O kakvim se pirotehniÄkim sredstvima za zabavu radi, odnosno kojeg su razreda, graÄ‘ani mogu prilikom kupnje oÄitati na svakom jediniÄnom pakovanju pirotehniÄkih sredstva, jer je proizvoÄ‘aÄ ili uvoznik obavezan istaknuti: natpis na hrvatskom jeziku o nazivu proizvoda, razredu pirotehniÄkog sredstva, proizvoÄ‘aÄu ili uvozniku, kao i broj rjeÅ¡enja Ministarstva unutarnjih poslova, kojim im je odobreno stavljanje u promet pirotehniÄkih sredstava.

Posebnu pozornost treba obratiti na najmlaÄ‘e jer petarde nisu igraÄka, a nesreÄ‡e se ne dogaÄ‘aju drugima. Od pirotehniÄkih sredstava najÄeÅ¡Ä‡e stradaju Å¡ake, prsti, lice i oÄi. Zbog svega je izuzetno bitno djecu pouÄiti pravilnom naÄinu rukovanja petardama te moguÄ‡im posljedicama ozljeÄ‘ivanja. No, najbolja preventiva je nekoriÅ¡tenje pirotehnike i ostalih sredstava jer je obiljeÅ¾avanje blagdana bez toga sveÄanije, dostojanstvenije i mirnije.

www.vzaktualno.hr

Uz Ex Zodiac, klizanje i novogodišnju utrku u 2015. godinu!

31. prosinca 2014.

224

Arhiva

UnatoÄ najavljenoj niskoj temperaturi, VaraÅ¾din neÄ‡e odustati od doÄeka 2015. na otvorenom. Atmosferu na Kapucinskom trgu Ä‡e veÄ‡ od 20 sati zagrijavati DJ Dario, uz odliÄnu pop i rock glazbu. Od 22 sata pozornicu preuzimaju deÄki iz Ex Zodiaca, a u ponoÄ‡ Ä‡e se partijanerima obratiti varaÅ¾dinski gradonaÄelnik Goran HabuÅ¡.

Ljubitelji klizanja novu Ä‡e godinu moÄ‡i doÄekati i – na klizaljkama, buduÄ‡i da klizaliÅ¡te na Kapucinskom trgu radi od 10 sati 31. prosinca do 01 sat 1. sijeÄnja.

U ponoÄ‡ s Korza kreÄ‡e 37. varaÅ¾dinska novogodiÅ¡nja utrka, a organizatori iz AK Sloboda oÄekuju oko 250 domaÄ‡ih i inozemnih trkaÄa.

Sretna Nova godina!