Vic dana – Dobra i loša brava
29. siječnja 2014.
0
154
Žena je upitala jednog filozofa:
“Kada žena spava sa 3 različita muÅ¡karca svi kažu da je drolja!
Ali kada muÅ¡karac spava sa 10 različitih žena onda je on “faca”! ZAÅ TOOOO… ?”

Filozof:
“Ako jednu bravu otvaraju 3 različita ključa to je onda loÅ¡a brava.
Ali ako jedan ključ otvara 10 različitih brava to je onda dobar ključ…!!!”
Kada Rus dođe na benzinsku
29. siječnja 2014.
0
164
Iz daleke nam Rusije ponovo dolazi nesvakidašnji video. Koliko puta se vama dogodilo da se automobilom stali predaleko od benzinske crpke? Dogodilo ste to i ovom Rusu, međutim on sa parkiranjem problema nema!

Rekonstrukcije pokusa i izrada el. elemenata
29. siječnja 2014.
0
173
U sklopu svojeg programa za javnost pod nazivom act.klub, udruga Autonomni centar – ACT iz ÄŒakovca poziva sve zainteresirane na nastavak “Hacklab” radionice koja će se održati 8. veljače 2014. s početkom u 16 sati u multimedijskoj dvorani udruge ACT na adresi Dr. Ivana Novaka 38 u ÄŒakovcu (zgrada Starog Hrasta, 1. kat).

Radionica Hacklab, pod vodstvom Danijela Korenta sastoji se od dva dijela – demonstracije i kreativne radionice gdje će se izraÄ‘ivati razni elektronički elementi (baterija, zvučnik, motor, robot…) na jednostavan način, uz pomoć dijelova koji se mogu naći u svakoj kući, te raditi rekonstrukcije raznih poznatih povijesnih pokusa. 
 
Radionica je namijenjena mladima, učenicima, studentima, nezaposlenima i hobistima te svima koji svoje slobodno vrijeme žele provesti na kreativan način. Svoju prijavu (ime i prezime s naglaskom na Hacklab) pošaljite na edukacija@actnow.hr ili se javite na tel. 040/ 390-047 do 6. veljače 2014. najkasnije do 12 sati.
 
Održavanje radionica je potpomognuto od Ministarstva socijalne politike i mladih

Cjelokupni program act.kluba dostupan je na web stranici udruge Autonomni centar -ACT, www.actnow.hr




Dokumentarac o Marleyu i 2 odlična filma!
29. siječnja 2014.
0
145
Za nadolazeći vikend Kino Galerija ponovno je za svoju publiku pripremilo zanimljiv program. Tako od petka 31. siječnja pa do nedjelje 2. veljače  možete izabrati jednu od projekcija i snježne večeri provesti ispred kino platna…. 

Pogledajte Å¡to vas očekuje: 

Glazbena ikona na filmu
Marley

Dokumentarni petak pred nama donosi dokumentarni film “Marley” – film o istinskoj meÄ‘unarodnoj ikoni dvadesetog stoljeća. Njegova je glazba i poruka o iskupljenju poznata u cijelom svijetu, a priča napokon oživljena u djelu priznatog talenta Kevina Macdonlada. Film je, uz njemu voljenu Jamajku i SAD, sniman u Gani, Japanu i Velikoj Britaniji te po prvi put možemo vidjeti njegovu obiteljsku arhivu. Macdonald se pridružio Marleyevoj obitelji, Chrisu Blackwellu i Steveu Bingu kako bi snimio prvo službeni odobreni biografski film o životu, nasljedstvu i globalnom utjecaju legende, jednog od najutjecajnijih pjevača, tekstopisaca, glazbenika i aktivista u povijesti. Samo je mali broj glazbenika ostvario takav utjecaj, a Bob Marley je, iako mu je život bio prekratak, svakako jedan od njih. Ovaj impresivan portret Boba Marleya nudi nam uvid u njegov neobičan, ali i tajanstven život.

Petak, 31. siječnja u 19 sati

Ulaznica 15 kuna


Hannah Arendt
“SuÄ‘enje stoljeća” u kinu Galerija

U subotu u kinu Galerija pogledajte film “Hannah Arendt”, koji govori o slavnoj i kontroverznoj židovsko-njemačkoj filozofkinji. Novi film redateljice Margarethe von Trotte, jedne od vodećih figura tzv. novog njemačkog filma 1970-ih i najznačajnijih svjetskih redateljica na području feminističkih tema, u fokus uzima jedan fascinantan period iz života ove velike intelektualke 20. stoljeća. 

Han

Film počinje uhićenjem nacističkog zločinca Adolfa Eichmanna, a nastavlja se u Izraelu suÄ‘enjem Eichmannu za zločine počinjene nad Židovima tijekom Drugog svjetskog rata. Arendt, koja je i sama zbog židovskih korijena bila prisiljena napustiti predratnu Njemačku i emigrirati u SAD, kao dopisnica za The New Yorker izvjeÅ¡tava sa suÄ‘enja. Na temelju ovog “suÄ‘enja stoljeća” napisala je i knjigu “Eichmann u Jeruzalemu” u kojoj je formirala i predstavila svoj čuveni koncept o banalnosti zla. 

Služeći se snimkama s Eichmannova suđenja i pričom koja povezuje tri zemlje, redateljica Margarethe von Trotta pretvara nevidljivu strast za razmišljanjem u dubok i dramatičan film.

Subota, 1. veljače u 19 sati
Ulaznica 15 kuna 

Bajke i mitovi
Ljepotica i zvijer

Novi Variete ciklus koji obilježava “klasičnu nedjelju” u kinu Galerija započinjemo francuskim filmom Ljepotica i zvijer iz 1946. godine, originalnog naslova
”La Belle et la bête”. Režiju i scenarij potpisuje Jean Cocteau, prema bajci Leprince de Beaumont.

Ljepotica

Nekoć davno francuski je pjesnik snimio divnu filmsku adaptaciju bajke iz 18. stoljeća o čudoviÅ¡tu kojeg ljubav žene pretvara u ljudsko biće. Prvi dugometražni film Jeana Cocteaua djelo je ekspresivne vizualnosti, neoromantičarska meditacija o ljubavi i smrti. RaskoÅ¡na scenografija, izvrsna Å¡minka, bajkovita fotografija, inovativna režija, balansirani pripovjedni ritam i nezaboravne romantične izvedbe naslovnih likova čine „Ljepoticu i zvijer” iznimnim kinematografskim doživljajem i bajkom za sva vremena.

Nedjelja, 2. veljače u 18 sati

Ulaznica 10 kuna




www.vzaktualno.hr 
Svakodnevno tuširanje je loše za zdravlje!
29. siječnja 2014.
0
153
Dobro i kvalitetno “ribanje” pod tuÅ¡em u danaÅ¡nje je vrijeme izgleda rijetkost. Prema anketi o kojoj piÅ¡e Daily Mail, gotovo nitko se viÅ¡e ne kupa, a svega jedna od deset osoba pere se na dnevnoj bazi, dok ih se polovica uopće ne kupa. 

Od onih koji se i dalje kupaju viÅ¡e od polovice rade to radi tetoÅ¡enja i opuÅ¡tanja, a ne iz potrebe da se operu. Istraživanje je pokazalo da gotovo petina Britanaca tuÅ¡iranje primjenjuje 4 puta tjedno ili čak manje! Ipak, u odnosu na starije osobe, statistike su joÅ¡ i dobre. 

Istraživanje na SveučiliÅ¡tu Manchester provedeno je na uzorku od 1802 osobe i otkriveno je da ih se većina tuÅ¡ira na dnevnoj bazi. Kažu da su dani kupanja uglavnom stvar proÅ¡losti. 29% ispitanika samo se opere ručnikom i smatraju to ravnomjernim tuÅ¡iranju. Ipak, iako smatramo da se učestalo pranje treba prakticirati kao normalno, ono ima i svojih negativnih učinaka na zdravlje. 

Dr. Alison Browne poručuje: – Kao druÅ¡tvo padamo po pitanju hiper-čistoće. Ukoliko jednom dnevno počnemo prakticirati tuÅ¡iranje, utječemo na zalihe energije i dotok vode, ali sve ima i svoje skrivene negativne učinke na zdravlje. 

Neophodno je prati ruke nakon korištenja WC-a ili kihanja kako bi se spriječile bakterije. Međutim, znanstvenici sve više naglašavaju kako je opsjednutost higijenom loša za zdravlje, posebno za autoimuni sistem i bolesti vezane uz njega.

Oko 30% Britanaca tušira se jednom dnevno, a to čine uglavnom sportaši ili osobe koje jednostavno vole tuširanje i kupanje.




www.timeout.hr/M.V.B.
Heidi Klum je ponovno solo…
29. siječnja 2014.
0
153
Heidi Klum opet je na ljubavnoj prekretnici. Supermodel i njen tjelohranitelj – ujedno i donedavni dečko, Martin Kirsten prekinuli su nakon godinu i pol zajedniÅ¡tva, piÅ¡e magazin People. 

Par je navodno vezu prekinuo joÅ¡ prije 4 mjeseca. Heidi i Martin spetljali su se nekoliko mjeseci nakon njene rastave od popularnog Seala. 

– Martin je bio uz nju za vrijeme prekretnice u njenom životu i uvijek će mu biti zahvalna na tome – javlja nepoznati izvor. S prekidom ljubavne, doÅ¡lo je i do prekida poslovnih veza. – ViÅ¡e ne suraÄ‘uju – kaže izvor te dodaje: – Život je pun tempiranja. Podržavao ju je i bili su tu jedno za drugo, no sad idu naprijed. JoÅ¡ su uvijek dobri prijatelji.

heidimartin
usmagazine.com

Obzirom na Heidin izgled i popularnost, vjerojatno će vrlo brzo imati nove udvarače…




www.timeout.hr/M.V.B.
Lila Herceg Nenadić izlaže u galeriji Ajngel
29. siječnja 2014.
0
177
Mlada varaždinska akademska slikarica Lila Herceg Nenadić ovog će petka, 31. siječnja svojom izložbom otvoriti novu sezonu u varaždinskoj galeriji Ajngel, čime se Ajngel pridružuje programu Noći muzeja 2014.. 

Lila je roÄ‘ena 1984. godine u Varaždinu. “002. godine zavrÅ¡ila je Å kolu za primjenjenu umjetnost i dizajn u Zagrebu, a 2008. godine diplomirala je nastavnički odsjek/slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti. 5 mjeseci provela je u Bratislavi gdje je na Akademiji primjenjenih umjetnosti izučavala tehnike stakla. 

Izložba će biti otvorena do 16. veljače ove godine. 

lila

ULOGA MONOKROMA

Poznato je da priroda već stoljećima zaokuplja umjetnike u svim vrstama umjetnosti. Njeni motivi reinterpretirani su na razne jedinstvene načine, a ljepota koja proizlazi iz prirodnog sklada vječna je tema u bezvremenskim idejama. Odnos čovjeka prema prirodi kao inspirativnom poticaju znatno se promijenio u posljednjih stotinjak godina. 

Ekspanzija zagađenja u suvremenoj civilizaciji, osobito višemilijunskih gradova, dovela je do intenziviranja ekološke osviještenosti. U težnji da pokori okoliš, čovjek je pokorio sebe ne razmišljajući pritom o posljedicama. To je uvjetovalo stvaranje novog pogleda na ulogu prirode u umjetničkoj produkciji. Ona njena uzvišena romantičarska ljepota, pokazala je svoje naličje te tako otvorila preispitivanje problema 20. i 21. stoljeća.

Društveno-angažirano, likovnost sve više prati i kritički promatra problematiku onečišćenja doslovce svih elemenata o kojima ovisi život.

Kao polaziÅ¡te za idejnu realizaciju autorica referira stare civilizacije koje su s obzirom na čistoću okoliÅ¡a živjele zdravije i sigurnije. Izgradnjom zigurata, stari narodi savrÅ¡eno su objedinili simbole velikog božanstva, prirodnih zakona i malog čovječanstva. Terasaste stepenaste piramide, najviÅ¡e graÄ‘evine svojeg doba, stremile su u visinu, težile povezivanju čovjeka sa svemirskim savrÅ¡enstvom. No, s vremenom zigurati su izgubili izvornu obojanost, veza izmeÄ‘u prirode i civilizacije oslabjela je, a čist zrak ljudskom je krivnjom izgubio prozračnost. 

Iz tog razloga Lila u fokus stavlja danaÅ¡nju sivu, negativnu i ujedno promjenjivu situaciju. Na kvadratnim i pravokutnim bazama gradi stilizirane zigurate. Stupnjevito izdiže četverokutne ili poligonalne oblike te ih prekriva teksturama svepristnih prirodnih elemenata. Kako je njihova baza većih dimenzija od pridodanih segmenata, a ujedno i plitka, strukture poprimaju visoko-reljefni karakter. Optičko svjetlosno prelamanje kuteva i zaobljenih linija povrÅ¡inskog sloja stvara privid rotacije odnosno dojam dinamičnog kretanja trodimenzionalne forme. 

Naziv Monokromi upućuje da je riječ o objektima koji u svojoj suštin maju jednu funkciju isto kao što su sazdani od jedne boje. Podsjećaju da voda, kamen, paučina, lišće pa čak i papir ili žbuka prozilaze iz osnovnog materijalnog svijeta, koji se štetnim utjecajem čovječanstva možda nepovratno izmijenio. Izuzeti iz osnovne supstance, prirodni elementi promijenili su svoje prvotno agregatno u idealno umjetničko stanje, u kojem je siva kao prefiguracija onečišćenja potisnula primarne boje. Takvim zanimljivim likovnim pristupom ekološkoj problematici, Lilini Monokromi produbljuju ne samo odnos vizualnog umjetnika i okoliša, već i odnos čitavog društva naspram očuvanja prirode.

Iva Potočnik


Nakon napada morskog psa, otišao na pivo!
29. siječnja 2014.
0
171
Kad spomenemo napad morskog psa, teÅ¡ko da se ikome izamami osmijeh na lice. No, razlog za zadovoljstvo ima žrtva koja je preživjela napad zaÅ¡ivÅ¡i rane pomoću prve pomoći, a za nagradu, dotični se izveo na pivo. 

James Grant (24) tek Å¡to je uÅ¡ao u vodu u Graden Bayu na Novom Zelandu kad ga je odjednom morski pas zgrabio za nogu. 

Za novine The Southland Times je izjavio: – Prilično je čvrsto zgrabio, pokuÅ¡avao sam ga maknuti.

PrestraÅ¡eni mladi liječnik, počeo je probadati morskog psa svojim nožem: – Na neki sam se način borio sa morskim psom. Zadao sam mu nekoliko uboda. No, nož nije bio dovoljno čvrst. 

ÄŒim ga je morski pas pustio, Grant je odÅ¡epao na plažu gdje je dobio pomoć. Nakon incinenta, spretnom liječniku pridružila se Å¡okirana ekipa prijatelja koji su mislili da se Å¡ali. Kad su shvatili ozbiljnost situacije, krenuli su u akciju i odveli ga na zasluženo pivo. 

Grant je priznao: – Veoma sam zahvalan Å¡to joÅ¡ imam svoju nogu.

Morski pas koji ga je napao, naraste do 3 metra i obično ne grizu ljude, no napadaju ih ako se osjećaju ugroženima.



www.timeout.hr/M.V.B.