veljača 2014. – Stranica 10

26. veljače 2014.

105

UnutraÅ¡nji prostori uÅ¾eg centra grada ovog tjedna pripadaju varaÅ¾dinskim osnovnoÅ¡kolcima i filmu. Naime, u periodu od 24. do 27. veljaÄe kinom Galerija prolazi petstotinjak uÄenika 5. do 8. razreda I., III., VI. osnovne Å¡kole i osnovne Å¡kole Vladimira Nazora iz Svetog Ilije, a koji sudjeluju u projektu KID 2 za viÅ¡e razrede osnovnih Å¡kola.

KID organizira Filmsko-kreativni studio VANIMA u suradnji s udrugom Djeca susreÄ‡u umjetnost iz Zagreba i programom Sedmi kontinent. KID kao nadopuna medijske kulture u sklopu hrvatskog jezika i knjiÅ¾evnosti djeci pruÅ¾a kvalitetne europske filmove u kinu, razgovore s filmskim djelatnicima nakon filma te analize u manjim skupinama nakon gostovanja u prostorima kina Galerija te ljubazno ustupljenim prostorima Gradske vijeÄ‡nice, Å½upanijske palaÄe i palaÄe Herzer.

Ponuditi djeci nekomercijalni filmski program, upoznati ih s filmskim kritiÄarima, redateljima, glumcima, sinkronizatorima, objasniti im kako i zaÅ¡to gledati film te na koje stvari treba obratiti paÅ¾nju kod gledanja, samo su neki od ciljeva programa KID i Sedmi kontinent, a sve u svrhu kako bi djeca postali konzumenti i europskog i nezavisnog i hrvatskog filma svih rodova i Å¾anrova, a moÅ¾da i neki buduÄ‡i filmski djelatnosti.

U ponedjeljak su 5. razredi gledali film Kauwboy, a gostovao je BoÅ¡ko Picula, u utorak je 6. razrede razveselio Vratar Liverpoola i Vjeran KovljaniÄ‡, dok Ä‡e u srijedu sedmaÅ¡e posjetiti Miroslav Sikavica, autor dokumentarnog filma Oblak koji Ä‡e uÄenici i gledati, a u petak za osmaÅ¡e dolaze Juraj LerotiÄ‡ redatelj filma Onda vidim Tanju i NebojÅ¡a SlijepÄeviÄ‡ redatelj dokumentarnog filma Bez tate, uz koje Ä‡e osmaÅ¡i pogledati i animirani film Otac.

NebojÅ¡a SlijepÄeviÄ‡ autor je i dokumentarnog filma Gangster te voli kojeg smo nedavno imali prilike gldeati u kinu Galerija, a jedan je od autora dokumentarnog serijala â€žDirekt”, kao i Miroslav Sikavica. Juraj LerotiÄ‡ reÅ¾irao je, izmeÄ‘u ostalog, i emisije Roberta Knjaza (“MjenjaÄnica”, “KoledÅ¾icom po svijetu”, “SluÄajni turist”).

www.vzaktualno.hr

OdrÅ¾ana radionica pisanja i provedbe projekata

26. veljače 2014.

113

Volonteri mogu pomoÄ‡i u organizacijama u kojima volontiraju pri pripremi i provedbi projekta, te na taj naÄin razviti svoje komunikacijske, matematiÄke, tehniÄke i digitalne vjeÅ¡tine. Upravo je to bio motiv za odrÅ¾avanje trodnevne radionice (14., 15. i 22. veljaÄe 2014.) u ÄŒakovcu, u organizaciji Volonterskog ureda MeÄ‘imurje.

OdrÅ¾avanje radionice bilo je financirano sredstvima Ministarstva socijalne politike i mladih, a voditelj radionice bio je Teodor PetriÄeviÄ‡, druÅ¡tveni poduzetnik iz CEDRA ÄŒakovec.

Ukoliko je volonter/ka ukljuÄen/a u pojedine aktivnosti organizacije u kojoj volontira ili odreÄ‘enog projekta, volonter/ka moÅ¾e s vremenom preuzeti dio projektnog ciklusa, poput planiranja, pripreme, procjene uspjeÅ¡nosti projekta ili pak cjelokupno upravljanje.

Volonteri/ke iz raznih organizacija koji su sudjelovali na ovoj radionici, inicirali su, planirali i pripremili primjere novih projekta u svojim organizacijama Äime su dobili alat da razviju sposobnosti Å¡irokog sagledavanja stvari, suoÄavanja s promjenama, te su uÄili prepoznati i rjeÅ¡avati probleme. Volonteri/ke koji su sudjelovali na ovoj radionici Älanovi su sljedeÄ‡ih organizacija: Udruga oboljelih od celijakije sjeverozapadne Hrvatske, Caritas Å¾upe Prelog, udruge Autonomni centar – ACT, ZaÅ¡titarsko-ekoloÅ¡ke udruge Senjar, MeÄ‘imurskog veleuÄiliÅ¡ta, DruÅ¡tva “NaÅ¡a djeca” Prelog, DruÅ¡tva multiple skleroze VaraÅ¾dinske Å¾upanije, Udruge Pogled te Centra za socijalnu skrb ÄŒakovec.

www.vzaktualno.hr

OdrÅ¾an sastanak StoÅ¾era za zaštitu i spašavanje

25. veljače 2014.

174

Analiza stanja zaÅ¡tite i spaÅ¡avanja na podruÄju grada VaraÅ¾dina za 2013. godinu, nacrt Smjernica za organizaciju i razvoj sustava zaÅ¡tite i spaÅ¡avanja na podruÄju VaraÅ¾dina u 2014. godini i informacija o konaÄnom nacrtu revizije Procjene ugroÅ¾enosti stanovniÅ¡tva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliÅ¡a od opasnosti, nastanka i posljedica velikih nesreÄ‡a i katastrofa za podruÄje grada VaraÅ¾dina – teme su o kojima su raspravljali Älanovi StoÅ¾era zaÅ¡tite i spaÅ¡avanja na podruÄju grada VaraÅ¾dina.

Iz analize stanja za proÅ¡lu godinu naÄelnik StoÅ¾era Vjeran RadeliÄ‡ izdvojio je izvanredno stanje obrane od poplava u slivu Plitvica i Bednja u Jalkovcu, ÄŒrncu i ZagrebaÄkoj ulici, te velike Å¡tete uzrokovane podzemnim vodama u podrumima i javnim skloniÅ¡tima.

ProÅ¡lu se godinu pamti i po prvim imenovanjima i edukacijama voditelja gradskih javnih skloniÅ¡ta.

Nakon Å¡to se sa smjernicama za organizaciju i razvoj sustava zaÅ¡tite i spaÅ¡avanja na podruÄju grada VaraÅ¾dina u 2014. godini sloÅ¾ili svi Älanovi StoÅ¾era, o tom Ä‡e materijalu raspravljati i gradski vijeÄ‡nici na sjednici Gradskog vijeÄ‡a u oÅ¾ujku.

Tajne savršenih "six-pack" trbušnjaka!

25. veljače 2014.

112

Trenerica poznatih Jackie Warner otkriva tajnu ravnog trbuha i vjeÅ¾banja uz pomoÄ‡ pet malih savjeta za seksipilniji “six-pack”!

– TrbuÅ¡njaci su 75 posto ishrane – kaÅ¾e Warner i dodaje: – Morate regulirati ishranu. Izbacite preraÄ‘enu hranu. Ne jedite industrijski preraÄ‘eno meso, nego radije organsko voÄ‡e i povrÄ‡e.

– TakoÄ‘er, pijte tri litre vode dnevno – savjetuje struÄnjakinja. – Voda ubrzava metabolizam za 33 posto. MiÅ¡iÄ‡e u predjelu trbuha primjetit Ä‡ete i ako samo pijete dosta vode, bez vjeÅ¾banja.

Warner takoÄ‘er tvrdi da su trbuÅ¡njaci gubljenje vremena i smatra ih zapravo najsporijim naÄin da doÄ‘emo do miÅ¡iÄ‡a na trbuhu. Umjesto njih predlaÅ¾e vjeÅ¾be za trbuh koje ne obuhvaÄ‡aju klasiÄne trbuÅ¡njake, prenosi SheKnows.

Poznata trenerica isto preporuÄa slobodne vjeÅ¾be sa utezima, klasiÄne muÅ¡ke sklekove ili ÄuÄnjeve kao najbolji naÄin da dobijete abdominalne miÅ¡iÄ‡e.

Pet namirnica koje Jackie Warner preporuÄuje za savrÅ¡eno ravan trbuh:

1. Zobene pahuljice

2. Jabuke

3. Grejp

4. Organska piletina

5. Jaja

www.timeout.hr

Gospodarska škola odliÄna na "Gastru"

25. veljače 2014.

112

Dana 20. veljaÄe u Ugostiteljsko-turistiÄkom uÄiliÅ¡tu u Zagrebu odrÅ¾ano je meÄ‘uÅ¾upanijsko natjecanje Gastro. UÄenici Gospodarske Å¡kole natjecali su se u tri discipline i postigli odliÄne rezultate.

UÄenica 4. H razreda Romana Papec osvojila je 1. mjesto u disciplini 8 – Predstavljanje turistiÄke destinacija, dok je uÄenica Magdalena Erdelja osvojila 3. mjesto u disciplini 7 -Poslovanje putniÄke agencije. UÄenica 3. H razreda Andrijana LelkiÄ‡ u disciplini 6 – Poslovanje recepcije hotela osvojila je 4. mjesto.

Na drÅ¾avno natjecanje plasirale su se uÄenice Romana Papec i Magdalena Erdelja.

Mentor uÄenicima bile su NataÅ¡a Roginek dipl.oec, i Rolanda Mikulan dipl.oec., a uÄenice su na engleskom jeziku pripremale Vanja PerÅ¡i prof. i Sandra PiskaÄ prof.

www.vzaktualno.hr

KreÄ‡e izrada Enciklopedije Hrvatsko zagorje

25. veljače 2014.

124

U prostorijama Krapinsko-zagorske Å¾upanije danas, 25. veljaÄe sveÄano je potpisan Ugovor o izradi i potpori projekta pod nazivom Enciklopedija Hrvatskog zagorja. Ugovor su potpisali Å¾upan krapinsko-zagorski Å½eljko Kolar i dr.sc.Bruno KragiÄ‡, ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslav KrleÅ¾a.

Uz njih su potpisivanju i radnom sastanku prisustvovali i glavni ravnatelj Zavoda dr.sc. Antun VujiÄ‡, voditelj ovog projekta ispred Zavoda mr.sc. Mladen KlemenÄiÄ‡ te zamjenica Å¾upana Jasna Petek, struÄni voditelj projekta ispred Å½upanije i zagorski knjiÅ¾evnik BoÅ¾idar BrezinÅ¡Äak Bagola te proÄelnik Ivan Lamot.

– Ovaj projekt prepoznat je od strane Krapinsko-zagorske Å¾upanije koja pruÅ¾a potporu i suraÄ‘uje na ovakvim projektima. Mi smo dosad objavili dva sliÄna projekta, Istarsku enciklopediju i ZagrebaÄki leksikon i lijepo je da je u nizu jedan takav projekti Enciklopedija Hrvatskog zagorja. Znamo da je Zagorje jedno podruÄje koje je bogato i povijeÅ¡Ä‡u, a i sadaÅ¡njoÅ¡Ä‡u, koje ima mnogo toga za ponuditi da se uobliÄi u enciklopedijski oblik jedne sveobuhvatne sinteze ovoga podruÄja. Rok izrade je dvije i pol godine i nadam se da Ä‡emo tada imati jednu reprezentativnu Enciklopediju Hrvatskoga zagorja – izjavio je ravnatelj Zavoda dr.sc. KragiÄ‡.

Enciklopedija Ä‡e obuhvatiti podruÄje cijelog Hrvatskog Zagorja, cijelu Krapinsko-zagorsku Å¾upaniju i dijelove VaraÅ¾dinske i ZagrebaÄke Å¾upanije te su susjedne Å¾upanije pruÅ¾ile su podrÅ¡ku projektu, a Krapinsko-zagorska Å¾upanija bit Ä‡e nositelj projekta.

– Bilo je veÄ‡ dosta pokuÅ¡aja izrade enciklopedija i raznih monografija, ali su one uvijek bile ciljane na pojedine sektore. Obzirom na opseÅ¾nu graÄ‘u koju se Å¾eli obraditi, na bogatu kulturu i povijest Krapinsko-zagorske Å¾upanije, povijesne liÄnosti koje su dale peÄat ovom podruÄju, mislimo da rok od dvije i pol godine nije dug – rekao je Å¾upan Å½eljko Kolar te uz zahvalu Leksikografskom zavodu Miroslav KrleÅ¾a i Å¾upanima ZagrebaÄke i VaraÅ¾dinske Å¾upanije dodao: “Jako se veselim ovom projektu, okupili smo sjajan tim struÄnjaka koji Ä‡e raditi na njemu. Gospodin Bagola jedan je od inicijatora i on Ä‡e biti glavni naÅ¡ konzultant i Äovjek koji Ä‡e uz tim iz Zavoda raditi na izradi same Enciklopedije. OÄekujem da kroz dvije i pol godine imati promociju jedne prekrasne knjige koja Ä‡e prezentirati Zagorje i Krapinsko-zagorske Å¾upanije kao bajku na dlanu.“

Projekt je vrijedan milijun kuna, a naklada Enciklopedije bit Ä‡e tri tisuÄ‡e komada. Pola milijuna kuna financirat Ä‡e Leksikografski zavod Miroslav KrleÅ¾a dok Ä‡e drugu polovicu osigurati Krapinsko-zagorska Å¾upanija, a potpisat Ä‡e se i ugovori sa susjednim Å¾upanijama, odnosno njihovim jedinicama lokalne samouprave koje Ä‡e biti obraÄ‘ene u Enciklopediji o dijelu sufinanciranja. Koordinaciju na projektu Ä‡e voditi UredniÄki odbor koji Ä‡e Äiniti Älanovi Zavoda i Å¾upanija.

– Hrvatsko zagorje je regija dubokog identiteta i obraÄ‘ena je u mnogim oblicima, i u knjiÅ¾evnosti, i u povijesnim monografijama, u razliÄitim dijelovima kulture, ali nije naiÅ¡la na jednu takvu sintezu kakvu pruÅ¾a enciklopedija. ZamiÅ¡ljeno je da na nekih 700-tinjak stranica enciklopedijskog velikog formata kroz oko dvije tisuÄ‡e natuknica bude ubiljeÅ¾eno sve ono Å¡to tvori korpus enciklopedije, i liÄnosti, i povijest, dogaÄ‘aji, lokaliteti – zakljuÄio je glavni ravnatelj Zavoda dr.sc. Antun VujiÄ‡.

www.vzaktualno.hr

Urbana rasvjeta za isticanje spomeniÄke baštine

25. veljače 2014.

146

Grad VaraÅ¾din odluÄio je s mrtve toÄke pokrenuti dugogodiÅ¡nje pitanje neadekvatne rasvjete u srediÅ¡tu grada koji se sve ÄeÅ¡Ä‡e istiÄe na svjetskim turistiÄkim kartama. Tako je, na inicijativu zamjenice gradonaÄelnika Natalije MartinÄeviÄ‡, u organizaciji Grada VaraÅ¾dina i Gradskog muzeja VaraÅ¾din iznimno zanimljivo predavanje o urbanoj rasvjeti odrÅ¾ao najveÄ‡i hrvatski struÄnjak za rasvjetu Josip UÅ¡aj, dipl.ing. el.

U bogatoj 40 godiÅ¡njoj karijeri iza njega je 30-ak uspjeÅ¡nih iluminacija spomenika kulture i sakralnih objekata, a prije nekoliko godina napravio je analizu postojeÄ‡eg stanja u VaraÅ¾dinu.

Jedna od najveÄ‡ih UÅ¡ajevih zamjerki, osim priguÅ¡ene svjetlosti, su svjetiljke/fenjeri u centru grada koje ne odgovaraju prostoru jer djeluju jeftino i nemaju estetsku vrijednost. Istaknuo je i neadekvatnu tzv. akcentnu rasvjetu u uÅ¾em centru, tj. reflektore na krovovima i stupovima koji svjetlom bombardiraju i uniÅ¡tavaju prostor (primjer Trga kralja Tomislava ili palaÄe Sermage).

– Svjetlo ne moÅ¾e biti nadogradnja, njime upozoravamo na vrijednost, a VaraÅ¾din je pravi poligon za dokazivanje artistiÄkih moguÄ‡nosti iluminacija – istaknuo je.

Sa svime time sloÅ¾ili su se varaÅ¾dinski arhitekti, konzervatori, povjesniÄari, kulturni i turistiÄki djelatnici, a kako sve ne bi ostalo samo na vrlo otvorenom i inspirativnom razgovoru, zamjenica gradonaÄelnika Natalija MartinÄeviÄ‡ najavila je osnivanje radne skupine koja Ä‡e vrlo skoro izraditi idejni projekt za osvjetljavanje grada.

Prilika je, naime, da se projekt iluminacije centra VaraÅ¾dina financira sredstvima iz fondova.

InaÄe, pojam urbana rasvjeta (“City beautification”) podrazumijeva integralno ureÄ‘enje gradova, toÄnije srediÅ¡njih gradskih prostora, kao najvrjednijih, koje obuhvaÄ‡a intervencije u: urbanizmu, hortikulturi, prometu, rasvjeti i konzervatorskim zahvatima. Å to to znaÄi u praksi, Josip UÅ¡aj pokazao je na nekima od svojih autorskih djela: gradu Hvaru, plinskoj rasvjeti Gornjeg grada u Zagrebu, Peristilu, katedrali i zvoniku sv. Duje u Splitu, tvrÄ‘avi MinÄeta, zapadnim i sjevernim zidinama te tvrÄ‘avi Lovrijenac u Dubrovniku, javnoj rasvjeti i katedrali sv. Jakova u Å ibeniku, Eufrazijevoj bazilici u PoreÄu te u Piranu i Kotoru.

"Alé" – Debi kolekcija Alessandre Ambrosio…

25. veljače 2014.

133

“AlÃ©” je nova kolekcija Viktorijinog anÄ‘ela, Alessandre Ambrosio, nastala u suradnji sa ameriÄkom kuÄ‡om Planet Blue, a donosi boemsku odjeÄ‡u i nove vintage stilove!

Alessandra je prve fotke svoje kolekcije objavila na Twitteru, a fanove “mami” odliÄnim pamuÄnim kaftan tunikama, topovima i vruÄ‡im hlaÄicama u boho stilu, te jednostavnim, proljetnim haljinama.

U kolekciji ne nedostaje ni zanimljivih komada nakita i Å¡eÅ¡ira…

glamour.com

www.timeout.hr/vlG

Zašto ruÅ¾ni muškarci privlaÄe lijepe Å¾ene!?

25. veljače 2014.

124

Kada vidite prelijepu djevojku sa ne baÅ¡ tako privlaÄnim tipom, sigurno se pitate – Å to se ovdje dogodilo? No, izgleda da ovo nikako nije sluÄajno, naime stvar je u tome da su ruÅ¾niji muÅ¡karci pravi “materijal” za supruga!

Ako nisi baÅ¡ najzadovoljniji svojim odrazom u ogledalu, ne brini – otkriveno je da je Å¾enama koje traÅ¾e Äovjeka svog Å¾ivota mnogo bitniji karakter nego fiziÄki izgled, piÅ¡e Huffington Post.

Djevojke Ä‡e moÅ¾da za kraÄ‡e veze izabrati lijepe muÅ¡karce, ali za Å¾ivot Ä‡e radite obratiti paÅ¾nju na njegovu osobnost, a ne na miÅ¡iÄ‡e, plave oÄi ili gustu kosu.

Voditelj istraÅ¾ivanja provedenog na SveuÄiliÅ¡tu Oxford, dr Rob Brooks objaÅ¡njava: – RuÅ¾niji muÅ¡karci zapravo ponekad imaju viÅ¡e Å¡ansi od onih zgodnih, jer ljepota je u oku promatraÄa.

Pitanje koje se svaka Å¾ena ovdje mora zapitati – bi li radije provela svoj Å¾ivot sa nekim hollywoodskim macanom punim sebe ili pak sa dragim i slatkim Äovjekom koji te nasmijava? Odgovor je sasvim logiÄan… Zar ne?

www.timeout.hr

Tribina o ukljuÄenosti Å¾ena u društvene procese

25. veljače 2014.

127

Kakav je trenutni poloÅ¾aj Å¾ena u druÅ¡tvenim procesima? Kako se Å¾ene snalaze u poduzetniÅ¡tvu? Kako Å¾ene sudjeluju u procesima donoÅ¡enja odluka u lokalnoj zajednici? Na ta, ali i mnoga druga pitanja odgovore moÅ¾ete dobiti na tribini â€žUkljuÄenost Å¾ena u druÅ¡tvene procese“ koju u Lepoglavi ove subote 1. oÅ¾ujka u 17 sati u Domu kulture u Lepoglavi organiziraju Forumi Å¾ena SDP-a Gradske organizacije Lepoglava, Ivanec i 5. Mjesnog odbora Gradske organizacije SDP-a VaraÅ¾din.

VeÄ‡ od pamtivijeka, Å¾ena u druÅ¡tvu nije izjednaÄena s muÅ¡karcem, nema jednaka prava i postaje rob obitelji. Tko je tome krivac, nalazimo li odgovore na to pitanje u naÅ¡oj vjeri, povijesti ili ih nalazimo u svakodnevnom Å¾ivotu? Je li glavni krivac muÅ¡karac ili sva krivnja leÅ¾i na Å¾eni?

Ravnopravnost spolova je jedna od temeljnih vrednota ustavnog poretka u Republici Hrvatskoj kojim se zabranjuje diskriminacija na osnovu spola te omoguÄ‡uje stvaranje jednakih moguÄ‡nosti za Å¾ene i muÅ¡karce. Iako je uÄinjen znaÄajan pomak u prepoznavanju ljudskih prava u svijetu, zaÅ¡tita istih i senzibilizacija o vaÅ¾nosti ravnopravnosti spolova i dalje ostaje vaÅ¾na misija suvremenog druÅ¡tva.

Na tribini Ä‡e kao uvodniÄarke govoriti saborska zastupnica Melita MuliÄ‡, tajnica Gradske organizacije SDP-a Lepoglava Miljenka VaroviÄ‡ i moderatorica tribine Tatjana KreÄ iz 5. Mjesnog odbora Gradske organizacije SDP-a VaraÅ¾din.

Ipak, situacija nije baÅ¡ potpuno crna veÄ‡ poprima obrise sive jer je danas sve veÄ‡i broj Å¾ena koje brane svoja prava, reguliraju obiteljske poslove ravnopravno s muÅ¡karcima, odreÄ‘uju svoj Å¾ivot i buduÄ‡nost bez druÅ¡tvenih pravila i ureÄ‘enja u tipiÄnom muÅ¡kom svijetu. Å½ene samostalno, Ävrsto stoje na nogama i Å¾ive harmoniÄnim i ravnopravnim Å¾ivotom s muÅ¡karcem i obitelji. U danaÅ¡njem svijetu Å¾enama ne trebaju heroji, uzori u koje se mogu ugledati jer je dosta samo pogledati u ogledalo i vidjeti pravog heroja koji moÅ¾e koraÄati ovim svijetom ponosno, slobodna duha i otvorenog uma.

Subotnja tribina Foruma Å¾ena SDP-a Lepoglave, Ivanca i VaraÅ¾dina uvertira je u obiljeÅ¾avanje MeÄ‘unarodnog dana Å¾ena 8. oÅ¾ujka.

www.vzaktualno.hr