veljača 2014. – Stranica 19

Vic dana – Å½ena

22. veljače 2014.

169

Koja je razlika izmeÄ‘u Å¾ene i komarca?

Komarac ti pije krv samo ljeti!

Nezaposlenost najviša još od 2002. godine

21. veljače 2014.

168

Stopa registrirane nezaposlenosti od 22,4 posto za ovogodiÅ¡nji sijeÄanj, koju je danas objavio DrÅ¾avni zavod za statistiku, je za 0,8 postotnih bodova viÅ¡a nego za prosinac proÅ¡le godine. Na godiÅ¡njoj razini, u odnosu na sijeÄanj 2013. godine, stopa registrirane nezaposlenosti za prvi ovogodiÅ¡nji mjesec veÄ‡a je za 0,5 postotnih bodova.

Tako je nakon gotovo 12 godina stopa registrirane nezaposlenosti, koja se izraÄunava kao odnos nezaposlenih prema ukupnome aktivnom stanovniÅ¡tvu, premaÅ¡ila razinu od 22 posto. Na razini viÅ¡oj od ovogodiÅ¡nje sijeÄanjske stopa registrirane nezaposlenosti zadnji je put bila za svibanj 2002. godine kada je iznosila 22,7 posto. Prema veÄ‡ objavljenim sluÅ¾benim podacima Hrvatskoga zavoda za zapoÅ¡ljavanje, krajem sijeÄnja ove godine u evidenciji HZZ-a bile su registrirane 378.284 nezaposlene osobe.

Nova linija Ä. ÄakoviÄ‡a: ÄŒekaju rasplet s MORH-om, uzdaju se u obnovu tenkova

Iz pogona Äure ÄakoviÄ‡a u Slavonskom Brodu izaÅ¡lo je dosad u razliÄitim verzijama ukupno viÅ¡e od 700 tenkova M84, a od toga ih je 149 zavrÅ¡ilo u Kuvajtu. Tenkovi se viÅ¡e ne proizvode, i to ne zbog toga Å¡to Äuro ÄakoviÄ‡ ne bi imao tehnologiju i know how, veÄ‡ zbog zasiÄ‡enosti trÅ¾iÅ¡ta i sve tanjih vojnih budÅ¾eta za tu namjenu.

Tako zasad i nije izgledno da Ä‡e u skorije vrijeme biti novih tenkova iz Slavonskog Broda, iako su prije nekoliko godina u Äuri ÄakoviÄ‡u predstavili koncept svog novog tenka Degman. Zato su se u toj tvrtki orijentirali na modernizaciju te generalnu reviziju borbenih grdosija koje su proizvedene u njihovim halama. TrenutaÄno obnavljaju Äetiri tenka za Hrvatsku vojsku, a u iduÄ‡em razdoblju trebli bi potpuno obnoviti 40 hrvatskih tenkova M84.

Ovoga tjedna, za posjeta predsjednika RH Ive JosipoviÄ‡a Slavonskom Brodu, predan je prvi obnovljeni tenk. Vrijednost tog posla je 10 milijuna kuna, Å¡to znaÄi da obnova jednog tenka stoji oko 2,5 milijuna kuna. U Äuri ÄakoviÄ‡u oÄekivali su da Ä‡e potpisati ugovore i za ostatak hrvatskih tenkova, no to je sada neizvjesno zbog proraÄunskog deficita i rezanja vojnoga proraÄuna. Iako je na trÅ¾iÅ¡tu sve manja potraÅ¾nja za tenkovima, s borbenim oklopnim vozilima (BOV) stanje je drukÄije. Stoga je Äuro ÄakoviÄ‡ uvelike profitirao od hrvatske nabave oklopnjaka od finske Patrije. Naime, svih 126 Patrija za Hrvatsku vojsku proizvedeno je u Slavonskom Brodu, a doÅ¡lo je i do transfera tehnologije.

Sada je Äuro ÄakoviÄ‡ jedan od referentnih centara Patrije za odrÅ¾avanje postojeÄ‡ih i proizvodnju novih vozila za istoÄna trÅ¾iÅ¡ta. U tijeku je tender za BOV u Kuvajtu, rijeÄ je o viÅ¡e od 100 komada, a Patria ima velike Å¡anse. OÄekuje se i tender u Makedoniji.

Podaci iz SAD-a podigli europske burze

Europske dionice porasle su u petak u opreznoj trgovini, prateÄ‡i uzlet cijena dionica na Wall Streetu i u Aziji, nakon objave snaÅ¾nih ameriÄkih podataka o aktivnosti tvornica. Novi ameriÄki podaci pokazali su da je industrijska aktivnost ojaÄala u veljaÄi najbrÅ¾im tempom u Äetiri godine, ohrabrivÅ¡i ulagaÄe nakon nekoliko razoÄaravajuÄ‡ih podataka. Tvrtka Markit objavila je da je PMI indeks industrijske aktivnosti u SAD-u u veljaÄi skoÄio s 53,7 na 56,7 bodova. “To je pozitivan znak da se ameriÄko gospodarstvo poboljÅ¡ava”, rekao je David Battersby iz tvrtke Redmayne-Bentley.

Stiven ToÅ¡, analitiÄar Fima vrijednosnica

2013. najuspješnija godina od osnutka

21. veljače 2014.

110

U Å¡kolskoj sportskoj dvorani Graberje u petak, 21. veljaÄe, odrÅ¾ana je redovna godiÅ¡nja skupÅ¡tina varaÅ¾dinskog TrkaÄkog kluba “Marathon 95”.

Predsjednik kluba Goran PongraÄiÄ‡ u uvodu je istakao kako je proÅ¡la 2013. godina bila najuspjeÅ¡nija godina ovog kluba, a pedesetak aktivnih Älanova nastupilo je u sedamdesetak utrka te nabrojio one najuspjeÅ¡nije.

Valentina BeloviÄ‡ treÄ‡im mjestom na Prvenstvu Hrvatske u maratonu osvojila je prvu medalju za klub na drÅ¾avnim prvenstvima. TrakaÄice “Marathona 95” bile su ekipno treÄ‡e na PlitviÄkom maratonu, a trkaÄi su ekipno bili Äetvrti na drÅ¾avnom prvenstvu u maratonu.

VaraÅ¾dinski je klub zauzeo Äetvrto mjesto u Hrvatskoj ligi cestovnog trÄanja.Klub je proÅ¡le godine organizirao 19. polumaraton s rekordnih 340 trkaÄa i trkaÄica u glavnoj utrci i ukupno viÅ¡e od 500 natjecatelja, zatim je organizirao 21. kros ligu Drava s 221 sudionikom, 17. zimsku brdsku ligu IvanÄica s 90 sudionika te europski maraton povodom ulaska Hrvatske u EU u kojem su sudjelovali trkaÄi i trkaÄice iz Hrvatske, Slovenije i MaÄ‘arske.

Ove godine priprema se jubilarno, 20. izdanje varaÅ¾dinskog polumaratona, 22. sezona kros lige Drava (poÄinje posljednjeg Äetvrtka u oÅ¾ujku) i 18. sezona zimske brdske lige IvanÄica (poÄinje posljednje nedjelje u studenom).

Osim organizacije vlastitih utrka, klub redovito pomaÅ¾e organizaciju drugih trkaÄkih natjecanja, okuplja i animira trkaÄe te promovira trÄanje. UnatoÄ krizi i smanjenju iznosa donacija i sponzorstava, TrkaÄki klub “Marathon 95” financijski je proÅ¡lu godinu zavrÅ¡io na “pozitivnoj” nuli, bez dugovanja i s uspjeÅ¡no organiziranim utrkama.

www.vzaktualno.hr

Komercijalisti Gospodarske škole opet najbolji!

21. veljače 2014.

109

UÄenici 4. K razreda Gospodarske Å¡kole VaraÅ¾din i ove su godine pobjednici na MeÄ‘uÅ¾upanijskom natjecanju “Komercijalist”, koje se odrÅ¾alo 20 . veljaÄe u Ekonomskoj i trgovaÄkoj Å¡koli ÄŒakovec.

1. mjesto osvojili su Ivana KapeÅ¡, Monika KiriÄ‡ i Matija Novak, 2. mjesto Nikolina Zirdum, Tea SatonÄiÄ‡ i Patricija Kelemen, a 4. mjesto Martina Å alig, Antonija Pofuk i Ana Maria MeÅ¾nariÄ‡.

Mentor je bila profesorica Sandra KuÄa, prof., a uÄenike je na engleskom jeziku pripremala Irena IpÅ¡a, prof.

Integralni zadatak obuhvaÄ‡ao je nastavni sadrÅ¾aj iz strukovnih predmeta Strukovne vjeÅ¾be, PoduzetniÅ¡tvo, Tehnika vanjskotrgovnskog poslovanja, Marketing i Poslovne komunikacije, a uÄenici su predstavljali svoju tvrtku koja se bavi proizvodnjom izvozom cvjetnog meda.

www.vzaktualno.hr

Obnovljeno sjeÄ‡anje na hrvatsku heljdu

21. veljače 2014.

126

U organizaciji Upravnog odjela za poljoprivredu i zaÅ¡titu okoliÅ¡a VaraÅ¾dinske Å¾upanije, a u suradnji s Udrugom za oÄuvanje tradicijske kulturne baÅ¡tine KuÄana i Zbelave â€žHajdina“ u SkupÅ¡tinskoj dvorani Å½upanijske palaÄe odrÅ¾ano je predavanje na temu “Heljda, kultura proÅ¡losti, sadaÅ¡njosti i buduÄ‡nosti“ prof.dr.sc. Ivana Kolaka s Agronomskog fakulteta iz Zagreba.

Nakon uvodnih rijeÄi proÄelnika Upravnog odjela dr.sc. Dragutina Vinceka, a prije samog predavanja, prisutne je pozdravio zamjenik Å¾upana VaraÅ¾dinske Å¾upanije Alan KoÅ¡iÄ‡ koji je pohvalio organizatore ovog predavanja te istaknuo koje sve projekte Å½upanija provodi na podruÄju poljoprivrede.

– VaraÅ¾dinska Å¾upanija na razliÄite naÄine pomaÅ¾e razvoj poljoprivrede na naÅ¡em podruÄju, od sufinanciranja troÅ¡kova struÄnog nadzora u ekoloÅ¡koj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda, preko sufinanciranja Programa okrupnjavanja i poveÄ‡anja poljoprivrednog zemljiÅ¡ta, pa sve do provoÄ‘enjem izravnih ili neizravnih mjera kojima se Å¾eli afirmirati proizvodnja glasovitog varaÅ¾dinskog zelja – rekao je zamjenik te dodao kako upravo heljda uz varaÅ¾dinsko zelje moÅ¾e biti jedan od prepoznatljivih znakova naÅ¡e Å½upanije.

Nakon pozdravnog govora zamjenika Å¾upana prof.dr.sc. Ivan Kolak je odrÅ¾ao predavanje o heljdi.

– Danas je prilika da obnovimo sjeÄ‡anje na hrvatsku heljdu, koja na ovim prostorima postoji joÅ¡ od Äetrnaestog stoljeÄ‡a. PodruÄje sjeverozapadne Hrvatske je u bivÅ¡oj drÅ¾avi imalo preko 40 % proizvodnje heljde kao osnovne kulture. VaÅ¾no je naglasiti kako je cilj ovakvih predavanja da se heljda poÄinje viÅ¡e koristiti i upotrebljavati u hrani, i to kao ljekovito bilje. Sve viÅ¡e ljudi je prisiljeno jesti namirnice koje ne sadrÅ¾e gluten, a upravo je heljda odliÄna Å¾itarica koja ga ne sadrÅ¾i i zato je cjenjena zbog svoje proteinske vrijednosti, odliÄan je izvor vlakana i minerala mangana i magnezijuma – rekao je profesor Kolak te dodao kako su ovakva predavanja korisna za daljnju popularizaciju ove sjemenke.

Sudionici predavanja imali su priliku upoznati se sa svim detaljima oko zaÅ¡tite tradicionalnog jela VaraÅ¾dinskog kraja – KuÄanski koÅ¡ÄiÄ‡jak.

Jedan od osnovnih ciljeva projekta je pronalaÅ¾enje, prikupljanje i odabir izvornog sjemena, autohtonih i udomaÄ‡enih kultivara, za pokusnu sjemensku proizvodnju na podruÄju VaraÅ¾dinske Å¾upanije. Pokusi Ä‡e se provoditi kod nekoliko poljoprivrednih proizvoÄ‘aÄa, a na dobivenom sjemenu vrÅ¡it Ä‡e se odabir prema fenotipu te Ä‡e se proizvoÄ‘aÄi predloÅ¾iti za odrÅ¾ivaÄe sorte, a sjeme za upis na sortnu listu.

VaraÅ¾dinska Å¾upanija u suradnji sa Savjetodavnom sluÅ¾bom te Udrugom Hajdina i Udrugom za biosjemenarstvo VaraÅ¾dinske Å¾upanije, kreÄ‡e se u projekt oko revitalizacije, obnove i pokretanja biosjemenarstva za heljdu.

InaÄe, heljda je biljka skromnih zahtjeva, iznimne otpornosti na bolesti i Å¡tetnike. JednogodiÅ¡nja je to biljka idealna za tzv. bioloÅ¡ki Äistu proizvodnju. Danas je heljdino braÅ¡no, iznova, sve viÅ¡e traÅ¾eno u kulinarstvu. Iz heljdine sjemenke dobiva se veoma hranjivo braÅ¡no, u kojem ima oko 67% Å¡kroba, 12% bjelanÄevina i 2,4% biljnog ulja. Osim toga, braÅ¡no je bogato kalijem, fosforom i vitaminima B grupe. MoÅ¾e se koristiti u pripremi Å¾ganaca, kruha i drugih jela, a od kuhanih plodova heljde mogu se pripremiti najrazliÄitija jela.

Ovdje moÅ¾ete preuzeti prezentaciju.

www.vzaktualno.hr

Cool i umirujuÄ‡i kuÄ‡ni vodopadi…

21. veljače 2014.

106

Veoma cool, a joÅ¡ viÅ¡e relaksirajuÄ‡i, unutarnji umjetni vodopadi su toÄno ono Å¡to trebamo nakon napornog radnog dana, a osim Å¡to nas opuÅ¡taju, ovi prekrasni dizajnerski primjerci transformirati Ä‡e svaki dom u oazu mira i zena…

Bilo da ih smjestite u samo srediÅ¡te vaÅ¡e dnevne sobe, u intimni kutak u kupaonici ili spavaÄ‡oj sobi ili se jednostavno posluÅ¾ite njima kao odliÄnim estetskim dodacima vaÅ¡em domu, vodopadi Ä‡e svakako privuÄ‡i pozornost, ali i zavist svakog vaÅ¡eg gosta…

UmirujuÄ‡i Å¾ubor vode koja se kotrlja niz zid od kamena, stakla ili metala, refleksija kapljica na ostatku interijera, te neprocjenjiva estetska vrijednost vodopada pretvoriti Ä‡e vaÅ¡ dom u pravu pravcatu zen oazu.

Trendir donosi neke od najljepÅ¡ih i najboljih dizajnerskih kuÄ‡nih vodopada na trÅ¾iÅ¡tu… UÅ¾ivajte…

trendir.com

www.timeout.hr

Bijeli balet Giselle – poslastica za VaraÅ¾dince!

21. veljače 2014.

116

Za sve ljubitelje baleta na scenu varaÅ¾dinskog teatra stiÅ¾e klasiÄno baletno djelo Giselle koju Ä‡e Balet HNK iz Zagreba predstaviti publici u subotu 01. oÅ¾ujka.

VaraÅ¾dinska Ä‡e publika imati priliku vidjeti klasiÄni bijeli balet koji je svoju parizvedbu doÅ¾ivio 1841. u Parizu, a kao trajno izazovan plesaÄima i privlaÄan publici zadrÅ¾ao se viÅ¡e od 170 godina u repertoarima svih velikih baletnih kuÄ‡a – doznajemo na danaÅ¡njoj press konferenciji kojoj se pridruÅ¾io i prvak baleta HNK iz Zagreba Azamat Nabiullin, plesaÄ koji u baletu Giselle igra jednu od glavnih uloga.

– Znamo da je premijera baleta bila 1841. godine, a Äim se on toliko dugo mogao zadrÅ¾ati na pozornici znaÄi da ima svoje kvalitete. Drago mi je da sa ovom klasiÄnom predstavom dolazimo baÅ¡ u VaraÅ¾din. Ona je bogata dramaturgijom, folklorom i klasiÄnim bijelim baletom, a tu je i bogata priÄa u kojoj ima ljubavi, smrti, razoÄaranja, svega… Plesati ovu predstavu je svakako zadovoljstvo jer je ona za nas plesaÄe kako plesaÄki tako i glumaÄki izazov. Svi volimo Giselle jer kroz nju se lako povezujemo s publikom. Kritike nakon premijere u sijeÄnju su bile stvarno pozitivne i ja pozivam sve VaraÅ¾dince da doÄ‘u vidjeti kako to izgleda. Mi Ä‡emo dati sve od sebe, a na publici je da uÅ¾iva – rekao je Azamat Nabiullin.

RomantiÄna priÄa Theophila Gautiera i glazba Adolphea Adama zahtijevaju visoku razinu plesnoga umijeÄ‡a, vrhunsku tehniku i sposobnost dramatskog oblikovanja likova, a u glavnim ulogama u Giselle 1. oÅ¾ujka u VaraÅ¾din nastupaju: Pavla MikolavÄiÄ‡ (Giselle), Azamat Nabiullin (Grof Albrecht), Daniil Yasstrebov (Hilarion), Natalia Horsnell (Myrtha), Mai Kageyama i Robert Bruist (SeljaÄki pas de deux).

Ova predstava, koju Balet HNK iz Zagreba predstavlja posjetiteljima HNK u VaraÅ¾dinu, u koreografiji Iraide LukaÅ¡ove, prema Jeanu Coralliju i Julesu Perrotu, u redakciji Mariusa Petipaa, u scenografiji Dinke JeriÄeviÄ‡ i kostimografiji Karla KlemenÄiÄa bit Ä‡e prava poslastica kojom se otvara poÄetak suradnje dviju nacionalnih kazaliÅ¡nih kuÄ‡a.

– To je zapravo projekt obogaÄ‡ivanja HNK VaraÅ¾din od strane zagrebaÄkog HNK. Na naÅ¡oj sceni odvijati Ä‡e se po prvi puta Giselle, to je prekrasno, a zapravo je to poÄetak jedne veÄ‡e suradnje dviju nacionalnih kuÄ‡a i u dramskom i opernom programu. U goste Ä‡e nam doÄ‡i, naime i gospoda Glembajevi – rekla je Jasna JakovljeviÄ‡, v.d. intendantica HNK u VaraÅ¾dinu.

Gostovanja Baleta HNK u Zagrebu u VaraÅ¾dinu dogaÄ‘ala su se od 1967. godine kada, a ovo je prvi puta da HNK u Zagrebu gostuje s cjeloveÄernjim klasiÄnim baletom.

Jasna JakovljeviÄ‡ podsjetila je tijekom danaÅ¡nje konferencije na gostovanja prijaÅ¡njih godina.

17. prosinac 1967.

J.S.Bach VOLIMO BACHA

Sergej Prokofjev PEÄ†A I VUK

William Walton NA PLAÅ½I

7. travnja 1968. Robert Schumann UÄŒIMO BALET

3. kolovoz 1998. Ivan Favier NE HODI PO TRAVI… … PADAJU ANÄELI

Gostovanja Baleta HNK Split u VaraÅ¾dinu:

12. i 13. prosinac 2006. Petar IljiÄ ÄŒajkovski Å ÄŒELKUNÄŒIK

23. travnja 2008. Petar IljiÄ ÄŒajkovski: LabuÄ‘e jezero

Cijena ulaznice za parter i sjedala u loÅ¾ama je 70 kn, balkon 50 kn. Ulaznice moÅ¾ete rezervirati na blagajni KazaliÅ¡ta radnim danom od 10 – 12 sati i od 18-19,30 sati, subotom od 10-12.

T.M.C.

U nastojanju da prikupi Å¡to viÅ¡e iskustava kako bi se Å¡to bolje pripremili za kandidaturu VaraÅ¾dina za europsku prijestolnicu kulture 2020. godine, izaslanstvo VaraÅ¾dina, predvoÄ‘eno gradonaÄelnikom Goranom HabuÅ¡om, boravilo je u radnom posjetu Mariboru, gradu koji je 2012. bio europska prijestolnica kulture.

Iako nije najbolje iskoristio sve moguÄ‡nosti koje pruÅ¾a Europska prijestolnica kulture, grad Maribor, koji je ovu europsku priredbu organizirao 2012. godine, ipak je uspio znaÄajno obogatiti kulturni i javni Å¾ivot grada te stvoriti dobru perspektivu za razvoj civilnog sektora – istaknuto je na prijemu koju je u mariborskoj gradskoj vijeÄ‡nici za VaraÅ¾dince organizirao gradonaÄelnik Maribora dr. sc. Andrej FiÅ¡travec.

– Maribor, prvenstveno zbog prevelikog utjecaja politike, nije uspio ostvariti sve ciljeve koji su planirani u Europskoj godini kulture 2012. godine. Naprosto se premalo razmiÅ¡ljalo o dugoroÄnoj odrÅ¾ivosti programa, no, Maribor je te godine ugostio niz vrhunskih kulturnih dogaÄ‘anja – naglasio je na prijemu mariborski gradonaÄelnik, upozorivÅ¡i kako je za uspjeh ove priredbe od presudne vaÅ¾nosti upravo dugoroÄna odrÅ¾ivost programa Europske prijestolnice kulture.

FiÅ¡travec je istaknuo kako je Maribor za programe Europske prijestolnice kulture imao jedan od najskromnijih budÅ¾eta. VeÄ‡ina programa realizirana je javnim novcem slovenske drÅ¾ave i gradova koje su se ukljuÄile u projekt. NaÅ¾alost, propustili su u veÄ‡oj mjeri u sufinanciranje programa ukljuÄiti privatni sektor, pa na nekim projektima koje su planirali zavrÅ¡iti do 2012. joÅ¡ uvijek rade. No, Peter TomaÅ¾ Dobrila, jedan od kljuÄnih ljudi projekta Maribor – Europska prijestolnica kulture 2012., posebno je istaknuo kako je u gradu bilo i niz pozitivnih primjera.

Broj noÄ‡enja u Mariboru te je godine bio za 60 posto veÄ‡i, Maribor je dobio veliku promidÅ¾bu u europskim medijima, poznati mariborski festival Lent te je godine imao posebno atraktivne programe, a zahvaljujuÄ‡i Europskoj prijestolnici kulture snaÅ¾no se razvila scena koju su organizirale civilne udruge, posebice udruge mladih.

U Mariboru je obnovljen i ureÄ‘en i Vetrinjski dvor u srediÅ¡tu Maribora, koji sada koriste nevladine kulturne organizacije, a Maribor Ä‡e i dalje raditi na zavrÅ¡etku kompleksa vojne pekarice, ureÄ‘enje RotovÅ¾kog trga i likovne galerije.

– I na primjeru Maribora uvjerili smo se kako je za uspjeh Europske prijestolnice kulture kljuÄno dugoroÄno planiranje potreba u kulturi, kako bi programi ostali dugoroÄno odrÅ¾ivi. Europska prijestolnica kulture sigurno je velika Å¡ansa da programe u kulturi, koji ukljuÄuju i ureÄ‘enje kulturne infrastrukture, realiziramo brÅ¾e i uÄinkovitije – rekao je na sastanku u Mariboru gradonaÄelnik VaraÅ¾dina Goran HabuÅ¡, koji je mariborskog gradonaÄelnika pozvao da posjeti VaraÅ¾din.