veljača 2014. – Stranica 54

Å½eljko Lesar predstavlja ciklus "Varia animalia"

7. veljače 2014.

117

U sklopu Srijede u Muzeju 12. veljaÄe, s poÄetkom u 19 sati, u prostoru palaÄe Sermage Gradskog muzeja VaraÅ¾din (Trg M. StanÄiÄ‡a 3) otvara se izloÅ¾ba akademskog slikara Å½eljka Lesara. Umjetnik predstavlja svoj najnoviji ciklus “Varia animalia”, motivski sazdan od prikaza raznih Å¾ivotinjica, realiziranih u kombiniranoj tehnici ugljena i akrila.

KnjiÅ¾evnik i likovni kritiÄar Ernest FiÅ¡er u predgovoru kataloga istaknuo je dosljednost u Lesarovoj poetici, koja je vidljiva i u ovim recentnim radovima, a karakteriziraju je figurativna slikarska sintaksa, crtaÄki redukcionizam i suspregnuti kolorizam.

Å½eljko Lesar (r. 1966. godine u ÄŒakovcu) diplomirao je slikarstvo na zagrebaÄkoj Akademiji likovnih umjetnosti 1985. godine, u klasi prof. Vasilija Jordana. IzlaÅ¾e od 1989. godine, i to uglavnom samostalno, a sudjelovao je i na nekoliko skupnih izloÅ¾bi. Od 2000. godine ima status slobodnog umjetnika.

IzloÅ¾ba Varia animalia u varaÅ¾dinskome muzeju ostaje postavljena za razgled do 2. oÅ¾ujka ove godine.

RADOST SLIKANJA ILI LESAROVA POETIÄŒNA VARIA ANIMALIA

DosadaÅ¡nji umjetniÄki opus Å½eljka Lesara (roÄ‘. 1966. u ÄŒakovcu) jamaÄno je jedan od likovnopoetiÄki i metierski najkonzistentnijih i najdosljednijih slikarskih korpusa u recentnom hrvatskom slikarstvu. Naime, joÅ¡ od svoje prve samostalne izloÅ¾be (slika i crteÅ¾a), odrÅ¾ane davne 1989. u Galeriji Kavran u rodnome gradu, pa sve do danas, dakle gotovo Äetvrt stoljeÄ‡a – Lesar ne odustaje od tri temeljna postulata vlastite metierske prakse: figurativne slikarske sintakse, majstorskoga crtaÄkog redukcionizma i suspregnutoga kolorizma (i to nerijetko do monokromije). Izrazito pak poetiÄan osobni pristup odabranim likovnim temama i motivima, bilo da je rijeÄ o klasiÄnom pejzaÅ¾u ili portretu, odnosno nekoj prepoznatljivoj urbanoj veduti ili ljudskoj figuri, Lesar je takoÄ‘er inaugurirao u samim poÄetcima vlastitoga stvaralaÅ¡tva, nakon Å¡to je 1985. diplomirao slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi Vasilija Jordana, a posebice od 2000. godine, kada stjeÄe status slobodnoga umjetnika.

Na naznaÄenim stvaralaÄkim premisama, a svjesno se izoliravÅ¡i od svih generacijskih, postmodernistiÄkih ili nekih drugih lukrativnih tendencija u suvremenoj hrvatskoj umjetniÄkoj praksi, Lesar je postupno i uporno profilirao individualni slikarski rukopis i stilsku zasebnost. Svaka njegova nova samostalna izloÅ¾ba, a dosad ih je ostvario veÄ‡ 30-ak, na kojima se uvijek predstavljao s oveÄ‡im recentnim ciklusom radova, stoga je samo iznova potvrÄ‘ivala stilsku prepoznatljivost i metiersku sabranost ovoga umjetnika, svjedoÄeÄ‡i prije svega o svojevrsnoj – u nas tako rijetkoj pojavi – radosti slikanja. SÃ¢m je autor za takvu svoju poziciju iznio vrlo jednostavno, a iskreno i duhovito objaÅ¡njenje: “U mojim slikama nema â€žmuÄeniÄkog“ nezadovoljstva i spaÅ¡avanja dekadentne civilizacije modernog druÅ¡tva veÄ‡ radost i iskrenost samog likovnog stvaranja.”

I najnoviji slikarski ciklus Å½eljka Lesara, koji nosi indikativni naziv “Varia animalia”, nosi sliÄan autoironijski semantiÄki naboj, jer ga autor atribuira sintagmom “razne Å¾ivotinjice”. MeÄ‘utim, moÅ¾e se takoÄ‘er sa sigurnoÅ¡Ä‡u ustvrditi kako se autor upravo ovim ciklusom slikÃ¢ “raznih Å¾ivotinjica ” sada otkrio publici ne samo kao vrsni slikar-animalist, nego iznova i kao virtuozni crtaÄ i slikarski redukcionist, kojem je bilo koji motivski repertoar zapravo tek “zadani okvir” za osebujnu i optimalnu oblikovnu osjeÄ‡ajnost i ekspresivnost u prikazanim motivima.

Pri tome se, na izvedbenoj razini, Lesar sluÅ¾i rijetkom a svrsishodnom kombiniranom tehnikom ugljena i akrila, da bi na najizravniji praktiÄan naÄin pokazao snagu i uvjerljivost svoga crtaÄkog majstorstva, podjednako kao i suptilost tonskoga slikanja, u kojem ravnopravno sudjeluju Å¡krto obojene plohe s onim svjetloÅ¡Ä‡u “ispraÅ¾njenim” segmentima slike. Uostalom, istraÅ¾ivanja svjetlosnih harmonija u slici takoÄ‘er je jedan od stalnih likovnopoetiÄkih i metierskih postupaka u Lesarovom slikarstvu.

Ukratko, mogli bismo zakljuÄno naglasiti kako se u vremenu koje gledateljstvu gotovo sezonski nudi – u nedostatku svjeÅ¾ih likovnih ideja ili zbog pukoga kreativnoga konformizma – tek individualnu stilsku reciklaÅ¾u poznatih i uglavnom veÄ‡ potroÅ¡enih modernih umjetniÄkih praksi, pomalo samozatajno slikarstvo Å½eljka Lesara svakom novom javnom prezentacijom ne samo da proÅ¡iruje dosadaÅ¡nji autorov respektabilni stvaralaÄki opus, nego istodobno svjedoÄi o inspiracijskoj neiscrpnosti, estetskoj uvjerljivosti i autentiÄnosti likovnih vizija i naÄina rada ovoga vrsnog umjetnika. Umjesto likovnih dosjetki ili tzv. angaÅ¾iranog slikarstva – Lesar nam svijet oko sebe predoÄuje vlastitom oblikovnom formulom: djelima sve dublje senzibilnosti, iznimne likovne ÄistoÄ‡e i neodoljive ekspresivnosti.

Ernest FiÅ¡er

OŠ Trnovec dobila novu blagovaonicu i kuhinju

7. veljače 2014.

116

NovoureÄ‘enu blagovaonicu i kuhinju Osnovne Å¡kole u Trnovcu danas je u pratnji ravnateljice Osnovne Å¡kole Trnovec Radmile SaÄiÄ‡ i naÄelnika OpÄ‡ine Trnovec BartoloveÄki Zvonka Å ameca obiÅ¡ao Å¾upan VaraÅ¾dinske Å¾upanije Predrag Å tromar sa suradnicima, proÄelnikom Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport mr.sc. Miroslavom HuÄ‘ekom i proÄelnikom Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno ureÄ‘enje, ujedno i predsjednikom OpÄ‡inskog vijeÄ‡a OpÄ‡ine Trnovec BartoloveÄki Mariom SaÄiÄ‡em.

S ureÄ‘enjem blagovaone i kuhinje u sklopu projekta â€žPrenamjena i rekonstrukcija stare dvorane u uÄioniÄki prostor, kuhinju, blagovaonicu te knjiÅ¾nicu i Äitaonicu“ poÄelo se joÅ¡ 2010. godine zbog nedostatnog i neodgovarajuÄ‡eg prostora za izvoÄ‘enje jednosmjenske nastave. Projekt se izvodio u tri etape, a za svaku pojedinu etapu sredstva je osigurala Å½upanija. U prvoj etapi krenulo se s rekonstrukcijom i stavljanje u funkciju starih, nikad dovrÅ¡enih svlaÄionica, gradnjom triju uÄionica u prizemlju dvorane Å¡to je realizirano 2011. godine.

U 2012. godini izgradila se i uredila blagovaonica te dvije uÄionice na katu dvorane, a krajem 2013. godine zavrÅ¡ena je gradnja, ureÄ‘enje i kompletno opremanje kuhinje i blagovaonice, na zadovoljstvo svih Äetiristotinjak uÄenika i Äetrdesetak djelatnika Osnovne Å¡kole Trnovec.

Å½upan Å tromar bio je vidno zadovoljan novoureÄ‘enim prostorima te je istaknuo kako je ovaj novoureÄ‘eni prostor dokaz da uÄenici u Å¡kolama VaraÅ¾dinske Å¾upanije uÅ¾ivaju visoki standard.

– Ova Å¡kola je jedna od rijetkih u Å½upaniji i drÅ¾avi u kojoj je proteklih godina, uvoÄ‘enjem jednosmjenske nastave, doÅ¡lo do poveÄ‡anja broja uÄenika s 330 na Äetiristotinjak te smo ove prostorije, zbog premalog prostora, izgradili klasiÄnim modelom, dok je prekrasna sportska dvorana izgraÄ‘ena po modelu JPP-a – istaknuo je Å¾upan Å tromar te dodao da se ove godine planira zavrÅ¡iti i Äetvrta etapa, a to je gradnja, ureÄ‘enje i opremanje Å¡kolske knjiÅ¾nice u prostoru, sada veÄ‡ stare kuhinje i blagovaonice te ureÄ‘enje joÅ¡ dviju uÄionica i sanitarnog Ävora na katu dvorane.

Novu blagovaonicu i kuhinju blagoslovio je domaÄ‡i Å¾upnik vlÄ. Josip HadroviÄ‡, a Å¾upan Å tromar je ruÄao sa svim uÄenicima niÅ¾ih razreda u novoureÄ‘enoj blagovaonici.

Saznajte sve o energetskoj obnovi fasade i stolarije

7. veljače 2014.

125

Za sve zainteresirane, Grad VaraÅ¾din za ponedjeljak, 10. veljaÄe, priprema besplatnu radionicu na kojoj Ä‡e graÄ‘ani moÄ‡i saznati sve o nedavno raspisanom natjeÄaju za obnovu fasada i zamjeni stolarije. Radionica Ä‡e se odrÅ¾ati u 10 sati u dvorani Gradskog vijeÄ‡a u Gradskoj vijeÄ‡nici.

Da podsjetimo, natjeÄaj, u kojem Grad VaraÅ¾din s 50% sufinancira energetski efikasne fasade i stolariju, traje do 17. veljaÄe, a tekst natjeÄaja objavljen je na www.varazdin/natjecaji.

Neka izaÄ‘u iz kukaviÄluka i odgovorit Ä‡u na pitanja

7. veljače 2014.

132

Zastupnik u Europskom parlamentu Davor Ivo Stier danaÅ¡nji je dan posvetio VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji gdje je, u organizaciji Å½upanijske organizacije HDZ-a, obiÅ¡ao OpÄ‡inu Gornji Kneginec, VaraÅ¾dinsku biskupiju, Centar Tomislav Å poljar, Udrugu branitelja i veterana Domovinskog rata, te Fakultet organizacije i informatike, a nakon toga na konferenciji za medije odgovorio na napade visokih izvora iz dijela HDZ-a koji mu zamjeraju navodne dogovore izvan stranke sa Å½eljkom MarkiÄ‡ i Ivom JosipoviÄ‡em, ali i Äinjenicu da za vrh stranke nije organizirao ni jedan susret na visokoj razini.

– Tomislav Karamarko je javno rekao da je zadovoljan sa mojim radom i to je za mene relevantna izjava. Å to se tiÄe ovih visokih izvora, oni oÄito Å¾ele demantirati predsjednika Karamarka i time dalje potkopati ugled i predsjednika i stranke. Pozivam te visoke izvore da izaÄ‘u iz mraka na svjetlost dana i ja Ä‡u im precizno i rezolutno odgovoriti na te napade. Neka izaÄ‘u iz tog kukaviÄluka i neka postave ta pitanja – odgovorio je Stier, te dodao da je unatoÄ ovim nagaÄ‘anjima, komunikacija izmeÄ‘u njega i predsjednika Karamarka – odliÄna.

VaraÅ¾din ICT srediÅ¡te Hrvatske?

– VaÅ¾no je da se Hrvatska, a pogotovo VaraÅ¾din, pozicioniraju u ICT sektoru u Europi. RijeÄ je o sektoru koji usred krize raste 8 posto godiÅ¡nje, dakle grani koja najviÅ¡e raste u gospodarstvu, koja otvara nova radna mjesta, to je buduÄ‡nost nove ekonomije – istaknuo je Stier i dodao kako VaraÅ¾din ima vaÅ¾nu ulogu jer Å¡to se tiÄe akademske zajednice – prednjaÄi.

– Za par godina 50 posto svih transakcija Ä‡e se odvijati preko interneta. Prema tome moramo se pripremiti. Sposobne ljude imamo, te se mora viÅ¡e ulagati u infrastrukturu, a za to postoje europski programi koje moÅ¾emo koristiti. Ako Ä‡emo ulagati u digitalnu ekonomiju, Hrvatska moÅ¾e biti itekako uspjeÅ¡na priÄa u Europi koja veÄ‡ izlazi iz krize te se okreÄ‡e stvaranju Europe novih tehnologija i digitalne ekonomije – zakljuÄio je i dodao kako Ä‡e upravo to biti tema tribine “Hrvatska i Europa nakon krize“, koja Ä‡e se s poÄetkom u 18 sati odrÅ¾ati u skupÅ¡tinskoj dvorani Å½upanijske palaÄe u VaraÅ¾dinu.

www.vzaktualno.hr/MG

To što se dogaÄ‘a nema veze s demokracijom!

7. veljače 2014.

108

Na e-mail adresu naÅ¡eg uredniÅ¡tva stiglo je priopÄ‡enje saborske zastupnice i zamjenice gradonaÄelnika Natalije MartinÄeviÄ‡ i Älanice HNS-a kojoj zbog aktualnih dogaÄ‘anja prijeti moguÄ‡e iskljuÄenje iz stranke.

O sudbini N. MartinÄeviÄ‡ odluÄiti Ä‡e PredsjedniÅ¡tvo

Izjavu u kojoj istiÄe da je kao saborska zastupnica i zamjenica gradonaÄelnika imala obvezu graÄ‘anima predstaviti svoj rad, donosimo u cijelosti:

PoÅ¡tovani predstavnici medija,

IznenaÄ‘ena sam cijelom ovom situacijom i zgroÅ¾ena argumentima koji su navedeni kao razlog mog moguÄ‡eg iskljuÄenja. Smatrala sam da u stranci koja se 20 godina poziva na demokraciju imam pravo iznijeti svoje miÅ¡ljenje i svoj stav. To sam do sada Äinila nebrojeno puta, kao i mnogi drugi duÅ¾nosnici i to se do sada smatralo dobrim i kvalitetnim naÄinom rada. Ne razumijem zaÅ¡to odjednom za mene vrijede druga pravila?

Predstavljanje mog rada kao saborske zastupnice i zamjenice gradonaÄelnika moja je obveza prema graÄ‘anima koji me i plaÄ‡aju.

Argumenti da sam premalo puta spomenula HNS i da nisam imala zastavicu stranke ne zavrjeÄ‘uju ozbiljan komentar.

Ono Å¡to je posebno zabrinjavajuÄ‡e jest Äinjenica da su se iznosile i neistine, koje su po njihovu Å¾alost lako provjerljive, a vezane su uz moj nedolazak na sastanak na koji su me pozvali samo par sati prije.

Ovo Å¡to se danas dogaÄ‘a u HNS-u jako me rastuÅ¾uje jer to viÅ¡e nema veze s demokracijom i vrijednostima za koje se stranka zalagala.

Natalija MartinÄeviÄ‡

saborska zastupnica

zamjenica gradonaÄelnika Grada VaraÅ¾dina

www.vzaktualno.hr

Stockholm – Prekrasan dizajn za svaki dan!

7. veljače 2014.

120

Davne 1919. godine, tadaÅ¡nji je upravitelj Å vedskog dizajnerskog udruÅ¾enja jednom reÄenicom izrazio smisao odliÄnog skandinavskog dizajna. Ona glasi: “Prekrasan dizajn za svaki dan!”, a ta njegova misao vrijedi i danas!

Skandinavski je dizajn od tada postao definicija pristupa Å¾ivotu i stilu koji veliÄa prirodne materijale i Äiste forme, a najnovije od ovog svijeta moÅ¾e se vidjeti na ovogodiÅ¡njem Sajmu namjeÅ¡taja u Stockholmu, koji je trenutno u punom zamahu.

Donosimo vam neke od najljepÅ¡ih predloÅ¾aka dizajna “sa sjevera”, brilijantnih primjera kombinacije umjetnosti i bezvremenskog luksuza koji Ä‡e nam uljepÅ¡ati i unijeti stil u naÅ¡u svakodnevicu…

UÅ¾ivajte!

telegraph.co.uk

www.timeout.hr

GraÄ‘ani, ne strahujte zbog raÄuna "ÄŒistoÄ‡e"!

7. veljače 2014.

103

Tijekom ovog mjeseca na adrese VaraÅ¾dinaca stiÄ‡i Ä‡e raÄuni za uslugu prikupljanja mijeÅ¡anog komunalnog otpada koje Ä‡e fakturirati novoosnovano trgovaÄko druÅ¡tvo ÄŒistoÄ‡a d.o.o. koje je zapoÄelo s radom s 1. sijeÄnje 2014. godine. Razlozi osnivanja novog druÅ¡tva, kao i izdavanje prvih raÄuna graÄ‘anima bili su tema danaÅ¡nje konferencije za medije u Gradskoj vijeÄ‡nici na kojoj je pojaÅ¡njeno da graÄ‘ani ne moraju biti zabrinuti zbog novih raÄuna ove nove tvrtke.

Do osnivanje druÅ¡tva ÄŒistoÄ‡e d.o.o. doÅ¡lo je zbog Zakona o vodama Äije obaveze nalaÅ¾u da Varkom d.d. ako Å¾eli zadrÅ¾ati djelatnost javne vodoopskrbe, odvodnje i proÄiÅ¡Ä‡avanja otpadnih voda ne smije obavljati nikakve druge djelatnosti nakon 31. prosinca 2013. godine. Sukladno tome, provele se podjela odnosno izdvajanje Radne jedinice ÄŒistoÄ‡a iz TD Varkom d.d., a novo druÅ¡tvo osnovalo se radi obavljanja usluge skupljanja i odvoza otpada, obrade otpada, ÄiÅ¡Ä‡enja javno-prometnih povrÅ¡ina i uklanjanja snijega i leda s ureÄ‘enih nogostupa.

Na novim raÄunima “ÄŒistoÄ‡e” davatelj usluge niÅ¡ta neÄ‡e mijenjati veÄ‡ je duÅ¾an prikazati sve troÅ¡kove usluge za graÄ‘ane. Ono Å¡to je najvaÅ¾nije, troÅ¡kovi prikupljanja otpada kao i ostali troÅ¡kovi koje Ä‡e biti prikazani, cijenovno ostaju isti.

– Od 1. sijeÄnja graÄ‘anima viÅ¡e ne dolaze raÄuni od Varkoma za skupljanje, odvoz i zbrinjavanje otpada veÄ‡ Ä‡e to iskljuÄivo biti na raÄunima ÄŒistoÄ‡e. Ono Å¡to je bitno da se niÅ¡ta ne mijenja po pitanju cijene; to se veÄ‡ godinama ne mijenja. Isto tako, sukladno Zakonu o odrÅ¾ivom gospodarenju otpadom drÅ¾ava je definirala da se uz mijeÅ¡ani komunalni otpad mora razvrstavati i biorazgradivi otpad pa Ä‡e zbog toga graÄ‘ani tijekom ove godine dobiti joÅ¡ jednu posudu za odlaganje biorazgradivog komunalnog otpada – istaknuo je Skroza ne definirajuÄ‡i za sada koliko Ä‡e koÅ¡tati vozni park i posude za zeleni otpad.

– RazmiÅ¡ljamo i o dodatnoj posudi za plastiku kako bi se Å¡to viÅ¡e otpada moglo izdvojiti – istaknuo je prvi direktor druÅ¡tva ÄŒistoÄ‡a d.o.o.

Upitali smo gospodina Skrozu moÅ¾e li ova novoosnovana tvrtka moÅ¾da rijeÅ¡iti i problem graÄ‘evinskog otpada za stanovnike VaraÅ¾dina.

– GraÄ‘evinski otpad nije rijeÅ¡en na podruÄju VaraÅ¾dina jer je zakonska regulativa rekla da prvo Å½upanija mora urediti neko reciklaÅ¾no dvoriÅ¡te i odlagaliÅ¡te za graÄ‘evinski otpad. InaÄe, neke manje koliÄine graÄ‘evinskog otpada ÄŒistoÄ‡a moÅ¾e zbrinuti i odvesti van naÅ¡e Å¾upanije, a na letcima koje Ä‡e graÄ‘ani dobiti uz raÄune to Ä‡e biti i napisano. Oni se nama uvijek mogu obratiti za ovu uslugu – rekao je Skroza.

Å to se tiÄe glomaznog otpada, on se sada i po zakonu mora sakupljati po pozivu, odnosnu zahtjevu korisnika.

– VaraÅ¾din je to uveo joÅ¡ proÅ¡le godine, prije ovog zakona, a nastaviti Ä‡emo i dalje sa time u VaraÅ¾dinu i ostalim opÄ‡inama gdje skupljamo mijeÅ¡ani komunalni otpad. S obzirom da nije podzakonskim aktom definirano kako i koliko puta, mi Ä‡emo uz prve raÄune graÄ‘anima podijeliti letke na kojima Ä‡e biti objaÅ¡njeno na koji se naÄin rjeÅ¡ava glomazni otpad i kupone za dva puta godiÅ¡nje koriÅ¡tenje ove usluge kada Ä‡emo doÄ‡i na njihove adrese – objasnio je Skroza.

Uz direktora ÄŒistoÄ‡e, konferenciji za medije prisustvovao je i predsjednik prvog NO druÅ¡tva gospodin Miljenko ErnoiÄ‡.

www.vzaktualno.hr/T.M.C.