veljača 2014. – Stranica 7

Izrada idejnog rješenja Tehnološkog centra

27. veljače 2014.

114

Napravljen je novi korak prema realizaciji projekta TehnoloÅ¡kog centra drvne industrije Lepoglava. Naime, potpisan je ugovor o izradi idejnog rjeÅ¡enja objekta povrÅ¡ine oko 5.000 Äetvornih metara u kojem Ä‡e Centar biti smjeÅ¡ten. Posao je dodijeljen tvrtki Ambijent – RST iz Slavonskog Broda s kojom je ugovor o izradi idejnog rjeÅ¡enja potpisao gradonaÄelnik grada Lepoglave Marijan Å kvariÄ‡.

Zadatak je projektantima osmisliti prostor Centra koji Ä‡e sadrÅ¾avati uredski dio s prostorom za upravu i marketing te odjelom za dizajn, zatim konferencijski i laboratorijski prostor, radionicu i spremiÅ¡te te skladiÅ¡te i suÅ¡aru. Pri tom vodit Ä‡e se briga da objekt zadovoljava uvjete energetskog razreda A uz upotrebu obnovljivih izvora energije.

– Izradu idejnog rjeÅ¡enja financirat Ä‡emo sredstvima Ministarstva regionalnog razvoja i europskih fondova dobivenima upravo za tu namjenu. Financiranje izrade projektne dokumentacije sredstvima Ministarstva regionalnog razvoja i europskih fondova govori da je kvaliteta projekta TehnoloÅ¡kog centra drvne industrije Lepoglava prepoznata i na drÅ¾avnoj razini – rekao je prilikom potpisivanja ugovara lepoglavski gradonaÄelnik Marijan Å kvariÄ‡.

Idejno rjeÅ¡enje preduvjet je za ishoÄ‘enje dokumentacije neophodne za prijavu projekta prema fondovima Europske unije.

Nakon potpisivanja ugovora lepoglavski gradonaÄelnik Marijan Å kvariÄ‡ i predstavnici tvrtke Ambijent – RST obiÅ¡li su u pratnji voditelja projekta TehnoloÅ¡kog centra drvne industrije Lepoglava Damjana Å½upaniÄ‡a parcelu u lepoglavskoj PoduzetniÄkoj zoni na kojoj se planira gradnja Centra.

www.vzaktualno.hr

Dabrovi bez problema do Äetvrtfinala

26. veljače 2014.

180

Kao Å¡to se i oÄekivalo rukometaÅ¡i VaraÅ¾dina bez problema izborili su plasman u Äetvrtfinale hrvatskog kupa pobijedivÅ¡i Äakovo 34:21 (12:10).

ÄakovÄani su u VaraÅ¾din oÄito stigli s namjerom da pokuÅ¡aju napraviti iznenaÄ‘enje. Zbog neÅ¡to komotnije igre VaraÅ¾dina, Äiji su igraÄi previÅ¡e puÅ¡tali protivnika na devet metara, veÄ‡i dio prvog poluvremena drÅ¾ali su prikljuÄak, a u jednom trenutku Äak su bili i u vodstvu.

No trener Belko je promijenio vratara, umjesto Balenta uÅ¡ao je oporavljeni Grd, pojaÄao je agresivnost, promijenio obranu i zaÄas je stvorena prednost koja je iz minute u minutu samo rasla. Na kraju je 13 razlike sasvim realan prikaz stanja na terenu.

Najefikasniji u domaÄ‡im redovima bili su TeÅ¾ak i SrÅ¡en, svaki sa 8 golova, ali treba svakako spomenuti kako je SrÅ¡en svih osam golova postigao iz sedmeraca.

GRK VaraÅ¾din svojeg Ä‡e protivnika u Äetvrtfinalu saznati veÄ‡ u petak kada je u prostorijama HRS zakazan Å¾drijeb.

www.vzaktualno.hr

Brodosplit 'zaustavio' brod Jadroplova u Panami

26. veljače 2014.

135

Izgradnjom i isporukom brodova za naruÄitelja Jadroplov joÅ¡ od 2010. godine ostao je nepodmiren dug prema Brodosplitu u iznosu od 17.898.000,00 USD glavnice, te pripadajuÄ‡ih ugovornih kamata, priopÄ‡ili su danas iz Brodosplita.

Stoga su skoro godinu dana od potpisa Ugovora za kupnju i prijenos dionica Brodosplita, a u svrhu zaÅ¡tite poslovnih interesa Brodosplita, poduzeli pravne korake u smjeru u smjeru zaÅ¡tite interesa Brodosplita. Zato je Brodosplit pokrenuo pravni postupak, te je temeljem odluke suda u Panami danas dozvoljeno zaustavljanje broda ‘Peristil’ u vlasniÅ¡tvu Jadroplova – navodi se u priopÄ‡enju.

Nagodba Dalekovoda pravomoÄ‡na, pozivaju vjerovnike na poveÄ‡anje temeljnog kapitala

RjeÅ¡enje zagrebaÄkog TrgovaÄkog suda kojim se dopuÅ¡ta sklapanje predsteÄajne nagodbe Dalekovoda postalo je pravomoÄ‡no te je Dalekovod danas uputio poziv tvrtki Konsolidator da pristupi poveÄ‡anju kapitalu, a ostalim vjerovnicima koji su na to stekli pravo nagodbom na sklapanje ugovora o ulaganju prava u temeljni kapital.

Tvrtka Konsolidator treba, u skladu sa sklopljenom predsteÄajnom nagodbom, poveÄ‡ati temeljeni kapital Dalekovoda za 150 milijuna kuna. PoveÄ‡anje temeljnog kapitala provest Ä‡e se izdavanjem 15.000.000 novih redovnih dionica Dalekovoda ulogom u novcu, a u pozivu Konsolidatoru navodi se kako Ä‡e se upis dionica izvrÅ¡iti pisanom izjavom, tzv. upisnicom, i to do kraja ovog tjedna.

Razdoblje uplate upisanih dionica traje do 14. oÅ¾ujka, do kada je Konsolidator obvezan uplatiti ukupni iznos upisanih dionica, dakle svih 150 milijuna kuna. Ostalim vjerovnicima, koji su na to pravo stekli sklapanjem predsteÄajne nagodbe, Dalekovod je pak uputio poziv na sklapanje ugovora o ulaganju prava u temeljni kapital, takoÄ‘er do kraja ovog tjedna.

Europsko trgovanje

Pad cijena dionica Å¡vicarskih banaka Credit Suisse i UBS pritisnuo je u srijedu europske burzovne indekse.

Cijene dionica Credit Suissea pale su za 2,1 posto, a konkurenta UBS za jedan posto nakon novih naznaka pritiska na Å¡vicarsku bankarsku industriju iz Sjedinjenih DrÅ¾ava. ÄŒlanovi pododbora ameriÄkog Senata upozorili su juÄer na navodne nove prijestupe Credit Suissea i optuÅ¾ili ameriÄko ministarstvo pravosuÄ‘a da odugovlaÄi s gonjenjem.

OÄekuje se da Ä‡e sluÅ¾benici Credit Suissea naglasiti da je samo mala skupina Å¡vicarskih privatnih bankara pomagala klijentima da izbjegavaju platiti porez i da to nije raÅ¡irena praksa, kazala je osoba upoznata s naÄinom razmiÅ¡ljanja banaka. Ministarstvo pravosuÄ‘a istraÅ¾uje 14 Å¡vicarskih banaka pet godina nakon Å¡to je najveÄ‡a Å¡vicarska banka UBS priznala da je pomagala ameriÄkim poreznim obveznicima da sakriju novac od poreznih sluÅ¾benika i pristala dati informacije o klijentima.

Dok su se Å¡vicarske banke naÅ¡le pod pritiskom iz SAD-a, mnogi fond menadÅ¾eri spekuliraju s rastom dionica talijanskih i Å¡panjolskih banaka s obzirom na postupan oporavak gospodarstva u njihovim zemljama.

Foto: Ilustracija

Nikola BakÅ¡aj, analitiÄar Fima vrijednosnica

U 2013.-toj prijavljene 6.150 oboljele osobe

26. veljače 2014.

121

Tijekom 2013. Godine u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji prijavljeno je obolijevanje od 32 zarazne bolesti. Ukupno je prijavljeno 6.150 oboljele osobe od zaraznih bolesti i dva smrtna sluÄaja zbog tuberkuloze, javljaju iz Zavoda za javno zdravstvo VaraÅ¾dinske Å¾upanije.

NajviÅ¡e je bilo prijava od gripe 2.519, pa su redom po uÄestalosti slijedile prijave ovih bolesti: enerokolitisi nepoznate etiologije, vodene kozice, virusni entrokolitisi, proljevi izazvani bakterijama iz roda Campylobacter, pa zatim respiratorne infekcije izazvane herpes zoster virusom i streptokokom i tako redom.

Prijavljene su dvije smrti od tuberkuloze, Å¡to nije niÅ¡ta neobiÄno i novo, jer se radi o obolijevanju starijih osoba koje su bile optereÄ‡ene s drugim kroniÄnim nezaraznim bolestima.

Usporedbom s prethodnim godinama brojka se bitnije ne razlikuje kao niti redoslijed kretanja bolesti.

– Tijekom 2013. godine imali smo jednu epidemiju trovanja hranom s baketrijom Salmonellom enteritidis. I unutar dvije obitelji infekciju scabiesa kojom je inficirano petero ljudi . kaÅ¾u u Zavodu.

www.vzaktualno.hr

FOTO: Najkreativnije lampe na svijetu…

26. veljače 2014.

132

Danas vam donosimo neke od najkreativnijih lampi na svijetu! Neke su slatke ili smijeÅ¡ne, dok druge jednostavnoÅ¡Ä‡u i ljepotom doslovno oduzimaju dah…

Lampe su najjednostavniji naÄin da unesete svjetlo u neki mraÄni kutak svog doma, ili osigurate dodatni izvor svjetlosti na vaÅ¡em radnom stolu, noÄ‡nom ormariÄ‡u i sl. PoÅ¡to dolaze u doista bezbrojnim oblicima, bojama, dimenzijama i ostalo, izbor nije lagan, no nakon Å¡to pregledate naÅ¡u galeriju favoriti Ä‡e se svakako istaknuti!

Osim oÄite funkcionalne, lampe imaju i izrazitu estetsku vrijednost pa tako mogu dati konaÄan “peÄat” na odabrani stil vaÅ¡e sobe ili unijeti neku sasvim novu dimenziju u prostor…

Pregledajte naÅ¡e favorite i inspirirajte se!

freshome.com

www.timeout.hr

VeÄ‡ina za izgradnju škole u Oštricama

26. veljače 2014.

105

Prijedlog odluke o prihvaÄ‡anju Javno privatnog partnerstva projekta “VaraÅ¾dinska Å¾upanija i Grad VaraÅ¾din – Å¡kole” bio je glavna toÄka rasprave na 7. sjednici Gradskog vijeÄ‡a Grada Novog Marofa. Nakon poduÅ¾e diskusije u kojoj je sudjelovala veÄ‡ina Älanova Gradskog vijeÄ‡a prijedlog je proÅ¡ao s 9 glasova za, dok su protiv bili Älanovi HDZ-a i laburist Boris RaviÄ‡, javlja Novi-marof.com.

U sklopu ovog projekta obuhvaÄ‡ena je izgradnja, rekonstrukcija i dogradnja Å¡kolskih zgrada u sportskih dvorana Å¾upanijskih osnovnih Å¡kola i to: OÅ Ivana KukuljeviÄ‡a Sakcinskog u Ivancu, OÅ Novi Marof – PodruÄna Å¡kola KljuÄ, OÅ Vladimira nazora u Svetom Iliji i OÅ Martijanec.

Dakle, radi se o javnom privatnom partnerstvu, a ono Å¡to je gradske vijeÄ‡nike interesiralo je model financiranja i izdvajanje iz gradskog proraÄuna. Kako je u uvodu objasnio gradonaÄelnik Darko HreniÄ‡, za izgradnju podruÄne Å¡kole KljuÄ, 55% financira se iz drÅ¾avnog proraÄuna, 35% iz proraÄuna Å½upanije a 10 % sredstava treba osigurati Grad Novi Marof. To bi bilo 400.000 kuna godiÅ¡nje kroz period od 25 godina, Å¡to bi iznosilo neÅ¡to viÅ¡e od 9 milijuna kuna.

Nova Å¡kola imala bi 3.300 kvadratnih metara, a sportska dvorana bila bi veliÄine 780 kvadratnih metara.

Za sada ne postoji drugi model financiranja pomoÄ‡u kojeg bi se izgradila nova Å¡kola s dvoranom, a gradski proraÄun moÅ¾e podnijeti ovakvo zaduÅ¾ivanje.

O izgradnji buduÄ‡e Å¡kole govorila je i predsjednica kluba vijeÄ‡nika HNS-a, SDP-a, HSU-a, HSS-a i Laburista, Draga Bitar koja je naglasila kako Novi Marof jedini nema jednosmjensku nastavu, a cilj je da djeci bude bolje.

– Svi mi koji smo dizali kredite znamo koliko koÅ¡ta njihovo vraÄ‡anje – istaknula je Bitar.

SiniÅ¡a JenkaÄ je istaknuo da je HDZ za izgradnju Å¡kole u OÅ¡tricama, ali je protiv modela javno privatnog partnerstva, jer bi konaÄna cijena mogla biti 97 milijuna kuna s otplatom od 25 godina.

– Å kole nam trebaju, ali mislim da je bilo moguÄ‡e graditi Å¡kole po jeftinijem modelu, kao Å¡to je graÄ‘ena Å¡kola u Remetincu – zakljuÄio je JenkaÄ.

www.novi-marof.com

Spring IT torbe – prava lekcija iz geometrije!

26. veljače 2014.

129

Moderni accessories za proljeÄ‡e 2014. je prava lekcija iz geometrije! IT torbice koje Ä‡e vladati predstojeÄ‡e sezone odliÄna su kombinacija strukture, color blockinga i definiranih oblika!

Od Fendija do Givencyja, luksuzni su se brandovi ove godine poigrali osnovnim elementima poput trokuta, krugova i kvadrata i to na apsolutno svim oblicima Å¾eninih najboljih prijateljica, od velikih torba do slatkih minijaturnih clutcheva.

PoÅ¡to je veÄ‡ina torbica u jarkim bojama, preporuÄa se njihovo kombiniranje sa odjeÄ‡om jednostavnih linija i u neutralnim tonovima poput bijele, beÅ¾ ili crne koje Ä‡e odliÄno istaknuti tvoj accessories.

Pregledaj galeriju odliÄnih geometrijskih torbica i pripremi se za proljeÄ‡e!

elizabethstreet.com

www.timeout.hr

Sastanak o profesionalnom usmjeravanju uÄenika

26. veljače 2014.

130

Profesionalno usmjeravanje uÄenika u Å¡kolskoj godini 2013./2014. bila je tema danaÅ¡njeg sastanka struÄnih suradnika u organizaciji Hrvatskog zavoda za zapoÅ¡ljavanje PodruÄnog ureda Krapina.

StruÄni suradnici iz zagorskih osnovnih i srednjih Å¡kola informirani su o profesionalnom informiranju uÄenika i zajedniÄkom projektu prezentacije zanimanja, odnosno metodama kojima se savjetnici Zavoda sluÅ¾e pri usmjeravanju uÄenika prema odabiru odgovarajuÄ‡eg zanimanja, od informiranja, grupnih i individualnih savjetovanja, radionica pa do koriÅ¡tenja raÄunalnog programa za profesionalno usmjeravanje â€žMoj izbor“.

O tome, ali i o cjeloÅ¾ivotnom profesionalnom usmjeravanju i razvoju karijere te profesionalnom usmjeravanju uÄenika sa zdravstvenim i drugim teÅ¡koÄ‡ama u ovoj Å¡kolskoj godini govorile su danas predstojnica PodruÄnog ureda Mirjana Jurman te djelatnice Melita Horvat-Peh i Nadica JokiÄ‡.

TakoÄ‘er, predstavljeni su podaci o kretanju na trÅ¾iÅ¡tu rada Krapinsko-zagorske Å¾upanije koji govore o pozitivnom trendu smanjenja nezaposlenosti krajem 2013. godine u odnosu na prosinac 2012. godine.

U uvodnom obraÄ‡anju zamjenica Å¾upana Jasna Petek istaknula je kako uÄenicima treba pruÅ¾iti kvalitetnu informaciju o traÅ¾enim zanimanjima te je naglasila vaÅ¾nost usklaÄ‘ivanja profesionalnog usmjeravanja uÄenika s potrebama trÅ¾iÅ¡ta rada, a da je krajnja odluka o Å¾eljenom zanimanju na samim uÄenicima.

www.vzaktualno.hr

GO HDZ o predsteÄajnoj nagodbi Varteksa

26. veljače 2014.

119

Hrvatska demokratska zajednica se priopÄ‡enjem za javnost, koje potpisuju predsjedniÅ¡tvo GO HDZ VaraÅ¾din i predsjednik Marijan KovaÄiÄ‡, oÄitovala na proces predsteÄajne nagodbe tvrtke Varteks d.d., koja je u privatnom vlasniÅ¡tvu fiziÄkih osoba.

PriopÄ‡enje prenosimo u cijelosti:

Nakon, niza polemika u javnosti te opreÄnih stajaliÅ¡ta, pa Äak i nesuglasja izmeÄ‘u Älanova Vlade RH-a, vezani uz upitnu opravdanost i moguÄ‡e zlouporabe instituta predsteÄajne nagodbe, Hrvatska demokratska zajednica priopÄ‡enjem za javnost Å¾eli se oÄitovati na proces predsteÄajne nagodbe tvrtke Varteks d.d., koja je u privatnom vlasniÅ¡tvu fiziÄkih osoba.

Na poÄetku Å¾elimo jasno naglasiti da se HDZ zalaÅ¾e za oÄuvanje bilo kojeg radnog mjesta te je stajaliÅ¡ta da se moraju poduzeti apsolutno svi napori da se ljudi odrÅ¾e na svojim radnim mjestima.

I dok se uopÄ‡e ne dovodi u pitanje opravdanost i svrha provoÄ‘enja predsteÄajne nagodbe u varaÅ¾dinskoj tekstilnoj tvrtci, ono Å¡to je izazvalo podozrenje je nedavni podatak da je ta ista tvrtka u protekloj poslovnoj godini, prema nerevidiranim podacima, ostvarila dobit u iznosu od gotovo 66 milijuna kuna.

Prema tim podacima Varteks je, u 2013 godini kroz poslovni rezultat iskazao ostvarenu dobit, dok je s druge strane drÅ¾avu – porezne obveznike te ostale vjerovnike stavio pred gotov Äin ishodivÅ¡i djelomiÄan otpis potraÅ¾ivanja u procesu predsteÄajne nagodbe. Samo da podsjetimo, drÅ¾ava je otpisala cca 270 mil kuna na raÄun poreznih obveznika praktiÄki prisilivÅ¡i ostale vjerovnike na otpis dijela potraÅ¾ivanja.

TakoÄ‘er, postavljamo pitanje nisu li se ta sredstva mogla dijelom iskoristiti da se namiri dio potraÅ¾ivanja vjerovnika ili da se ranije isplate zaostale plaÄ‡e, koje su radnicima vraÄ‡ene tek kada je realiziran kredit od ZABA-e i HBOR-a i praktiÄki se krenulo u novi ciklus zaduÅ¾ivanja.

Mislimo da s pravom u HDZ-u postavljamo pitanje je li moralno, pa Äak i u skladu sa zakonom, da se s jedne strane od drÅ¾ave i poreznih obveznika, tj vjerovnika traÅ¾i oprost potraÅ¾ivanja dok se s druge strane ostvaruje dobit?

Mi u HDZ-u odgovorno najavljujemo da Ä‡emo pozorno pratiti razvoj dogaÄ‘aja, a posebice odluku SkupÅ¡tine o â€žsudbini“ 66 milijuna kuna dobiti. Iako ne moÅ¾emo utjecati niti na odluke Uprave tvrtke, niti na odluke SkupÅ¡tine, apeliramo na odgovorne da se novac uloÅ¾i u daljnju proizvodnju i oÄuvanje radnih mjesta.

U nekoliko navrata bilo je reÄeno da tvrtka ima ugovorene poslove i da je problem u likvidnosti i nabavci repromaterijala. Podatak da je Varteks d.d. proÅ¡lu godinu zavrÅ¡io sa 66 milijuna kuna dobiti govori da prethodnih problema u biti viÅ¡e nema i da Uprava sada svu energiju moÅ¾e usmjeriti na daljnju proizvodnju i oÄuvanje radnih mjesta.

NaÅ¡a je odgovornost da pratimo situaciju u ime svih zaposlenih Varteksa, poreznih obveznika – graÄ‘ana te vjerovnika koji su loÅ¡im predsteÄajnim zakonom dovedeni u situaciju da se moraju odreÄ‡i dijela svojih potraÅ¾ivanja, da bi spasili tvrtku te time ugrozili vlastito poslovno opstojanje. SnaÅ¾no Ä‡emo reagirati ako procijenimo da postoji i najmanja sumnja da se poslovanjem nakon predsteÄajne nagodbe stvaraju uvjeti za novi ciklus slijedeÄ‡e predsteÄajne nagodbe i novi ciklus otpisa dugova a sve u korist privatnog vlasnika – dioniÄara Varteksa.

www.vzaktualno.hr

Na Malti o izradi lepoglavske Äipkaste haljine

26. veljače 2014.

121

Pozornost posjetitelja prije Äetiri je godine na festivalu Äipke u Lepoglavi privlaÄila Äipkana vjenÄana haljina dizajnera Borisa Pavlina. Na predstojeÄ‡em ÄŒipkarskom festivalu pozornost javnosti zasigurno Ä‡e privuÄ‡i neÅ¡to drugaÄija, ali takoÄ‘er zanimljiva, haljina s lepoglavskom Äipkom kao glavnim modnim motivom.

IzraÄ‘ena Ä‡e biti u okviru projekta “Be unique within Europe”, u kojem zajedno s joÅ¡ sedam partnera iz sedam europskih zemalja – Slovenijom, Velikom Britanijom, Belgijom, Estonijom, Å vedskom, Å panjolskom i Maltom, sudjeluje udruga Ekomuzej Lepoglava. RijeÄ je o projektu koji financijski podupire Europska unija, a koji je okupio partnerske organizacije koje promiÄu ruÄni rad kao vjeÅ¡tinu koja, onima koji se njome koriste, moÅ¾e donijeti zaradu i osigurati egzistenciju.

– Ukupna vrijednost projekta veÄ‡a je od milijun kuna, od Äega 105.000 kuna dobiva Ekomuzej Lepoglava – istaknuo je predsjednik udruge Ekomuzej Lepoglava ujedno i voditelj projekta Dejan Bjelivuk pozvavÅ¡i sve zainteresirane Äipkarice da se ukljuÄe u navedeni projekt.

U okviru projekta svatko od partnera izradit Ä‡e haljinu kojoj Ä‡e glavni motiv biti rukom raÄ‘eni osuvremenjeni tradicijski modni dodaci.

Na haljini koju Ä‡e izraditi udruga Ekomuzej Lepoglava glavni Ä‡e motiv biti lepoglavska Äipka.

– Kao i svi projektni partneri iskoristit Ä‡emo tradicijske motive i tehnike, modno ih osuvremeniti i staviti na haljinu. Izrada motiva za naÅ¡u haljinu veÄ‡ je poÄela. Zanimljivo je da Ä‡e to biti motivi lepoglavske Äipke u boji – otkrila je Slavica KuÄar, koja zajedno sa Suzanom JeÅ¾ovita, radi na “lepoglavskoj” haljini.

Slavica KuÄar, inaÄe diplomirani inÅ¾enjer tekstilne tehnologije, s ostalim je partnerima pojedinosti vezane za izradu haljine dogovarala od 7. do 11. veljaÄe na Malti. Tamo su se, nakon proÅ¡logodiÅ¡njeg okupljanja u Å panjolskoj, ponovno sastali projektni partneri razmjenjujuÄ‡i iskustva i znanja izrade ruÄnih radova te dogovarali daljnje korake u realizaciji navedenog projekta.

– Na Malti smo rjeÅ¡avali probleme s kojima smo se na projektu dosad susretali te usaglaÅ¡avali detalje vezane za izgled, odnosno dizajn haljine. Odradili smo i nekoliko radionica, a najzanimljivija je bila radionica izrade nakita – rekla je Slavica KuÄar, pohvalivÅ¡i se kako su, kad je o nakitu rijeÄ, sudionici projektnog okupljanja na Malti bili oduÅ¡evljeni s predstavljenom ogrlicom na kojoj se nalaze motivi lepoglavske Äipke u boji.

SljedeÄ‡e okupljanje projektnih partnera bit Ä‡e u svibnju ove godine i to u Å vedskoj. Nakon Å vedske, ove Ä‡e se godine sudionici projekta okupiti i u Estoniji, Walesu te u Lepoglavi za vrijeme trajanja ovogodiÅ¡njeg ÄŒipkarskog festivala, od 18. do 21. rujna. Nakon toga slijede joÅ¡ dva okupljanja projektnih partnera i to u Belgiji i Sloveniji iduÄ‡e godine.