ožujak 2014. – Stranica 31

19. ožujka 2014.

186

Razgovarate sa Äovjekom na ulici dok vas netko dira. Fora sa treÄ‡om rukom jest najstarija na svijetu, ali i dalje pali!

Razgledajte radove umjetnice MarkovinoviÄ‡

19. ožujka 2014.

195

S dolaskom proljeÄ‡a u KERAMEIKONOVOJ Galeriji K10 u KukuljeviÄ‡evoj 10 u VaraÅ¾dinu, uz izlaganje dijela stalnog postava KERAMEIKONOVE ZBIRKE SUVREMENE SVJETSKE KERAMIKE zapoÄinje nova serija izloÅ¾bi u izlozima. Tako Ä‡e se, u petak, 21. oÅ¾ujka u 19 sati u varaÅ¾dinskoj publici predstaviti svojom malom retrospektivom jedna od velikih dama hrvatske umjetnosti, slikarica i keramiÄarka ViÅ¡nja MarkovinoviÄ‡.

Umjetnica roÄ‘ena u Zagrebu, imala je sreÄ‡u pohaÄ‘ati Akademiju primijenjenih umjetnosti koja je svojom svestranoÅ¡Ä‡u doprinijela tadaÅ¡njem uzletu primijenjenih umjetnosti u Hrvatskoj a njeno naprasno ukinuÄ‡e nakon samo jedne generacije, osjeÄ‡a se u naÅ¡oj kulturnoj praksi joÅ¡ i danas.

Iskustvo boravka u Londonu gdje se napajala na svjetskim izvorima umjetnosti ostavilo je na ViÅ¡nji MarkovinoviÄ‡ trajni trag u izrazu i otvorenosti prema svijetu i dogaÄ‘anjima pa umjetnica i danas u svojoj zreloj dobi ostaje aktualna i suvremena ali pri tome i izrazito svoja.

Mora se takoÄ‘er naglasiti da je ViÅ¡nja MarkovinoviÄ‡ dala i svoj veliki i dugogodiÅ¡nji doprinos pedagoÅ¡kom radu na podruÄju keramike.

Keramoskulpture koje izlaÅ¾e obuhvaÄ‡aju vremensko razdoblje od 1982. do danaÅ¡njih dana. IzloÅ¾ba se moÅ¾e razgledati do 21. travnja.

O svemu viÅ¡e na : www.kerameikon.com

Radno vrijeme KERAMEIKONOVE GALERIJE K 10:

Utorkom, srijedom i petkom od 18 do 20 sati;

Äetvrtkom, subotom i nedjeljom od 10 do 12 sati.

Ponedjeljkom i praznicima zatvoreno.

Organizirane grupe mogu dogovoriti svoj posjet izvan radnog vremena na broj: 091 1 744 000

Postoji potreba širenja istine o antifašizmu

19. ožujka 2014.

198

Udruga antifaÅ¡istiÄkih boraca i antifaÅ¡ista Ivanec odrÅ¾ala je u Lepoglavi redovitu SkupÅ¡tinu na kojoj je predsjednica Udruge Marija VaroviÄ‡ upozorila da unatoÄ ustavnim odredbama, donesenoj Deklaraciji o antifaÅ¡izmu, koju je usvojio Hrvatski sabor, te europskim vrijednostima antifaÅ¡izma, postoji potreba suoÄavanja javnosti, posebice mlaÄ‘ih generacija, s istinom o antifaÅ¡izmu.

Udruga antifaÅ¡istiÄkih boraca i antifaÅ¡ista Ivanec broji Äetrdesetak Älanova s prostora bivÅ¡e opÄ‡ine Ivanec. VeÄ‡i dio njih je s lepoglavskog podruÄja, na kojem se nalazi i jedan od dva znaÄajna spomenika iz vremena Narodno oslobodilaÄke borbe, o kojima Udruga vodi posebnu brigu, a to je Spomen groblje u Lepoglavi. Drugi znaÄajni spomenik na podruÄju je grada Ivanca. RijeÄ je o rodnoj kuÄ‡i narodnog heroja Josipa KraÅ¡a.

– O odrÅ¾avanju Spomen groblja u Lepoglavi brine i Grad Lepoglava, koji je joÅ¡ protekle godine zapoÄeo s njegovim ureÄ‘enjem koje Ä‡e, vjerujemo, biti privedeno kraju do iduÄ‡e godine, kada se obiljeÅ¾ava 70 godina od stradanja logoraÅ¡a – istaknula je Marija VaroviÄ‡, i dodala kako se na prostoru bivÅ¡e opÄ‡ine Ivanec nalazi 55 spomenika iz NOB-a, od kojih su gotovo svi saÄuvani te Ä‡e biti obuhvaÄ‡eni popisom spomenika NOB-a koji se provodi na cijelom podruÄju Hrvatske.

– VaÅ¾no je isticati antifaÅ¡izam kao odgovor na netolerantna djela protiv ÄovjeÄnosti, posebice u vremenu kriza koje su plodno tlo za radikalne ideje koje lako prerastu u faÅ¡izam. UvoÄ‘enjem demokracije i politiÄkog pluralizma neki su pomislili da je to bjanko mjenica za poistovjeÄ‡ivanje antifaÅ¡izma i komunizma. To su dvije odvojene stvari, jedno je pokret, a drugo ideologija – istaknuo je zamjenik gradonaÄelnika grada Lepoglave Hrvoje KovaÄ, obrativÅ¡i se Älanovima Udruge i dodajuÄ‡i kako ne treba bjeÅ¾ati od Äinjenice da je u Lepoglavi u 2. svjetskom ratu postojao logor, veÄ‡ da se prema Å¾rtvama tog logora treba odnositi s posebnim pijetetom.

www.vzaktualno.hr

Spalionice smeÄ‡a su skupe i vrlo opasne!

19. ožujka 2014.

178

U petak, 14. oÅ¾ujka u dvorani biskupijskog Pastoralnog centra u VaraÅ¾dinu odrÅ¾ana je javna tribina pod nazivom “EkoloÅ¡ki pristup gospodarenju otpadom” koju je organizirao “Krizni eko stoÅ¾er VaraÅ¾din”, graÄ‘anska inicijativa koja, kako istiÄu njeni Älanovi, nizom tribina i otvorenih foruma Å¾eli podiÄ‡i razinu javne rasprave te educirati graÄ‘ane o ovoj temi.

Predavanje pred Äetrdesetak okupljenih graÄ‘ana odrÅ¾ao je poznati fizikalni kemiÄar prof.dr.sc. Stanko UrÅ¡iÄ‡, a prisutnima se obratio i varaÅ¾dinski pravnik Å½eljko Cecelja. Tribini je uz ostale graÄ‘ane prisustvovao i varaÅ¾dinski biskup mons. Josip Mrzljak.

Krizni eko stoÅ¾er VaraÅ¾din nakon odrÅ¾ane tribine poslao je i priopÄ‡enje u kojem naglaÅ¡ava veliku Å¡tetnost spalionica otpada.

GoruÄ‡i problem u Hrvatskoj je pitanje zbrinjavanja otpada. Postoji uvrijeÅ¾eno miÅ¡ljenje da su spalionice otpada rjeÅ¡enje za ovaj problem. MeÄ‘utim, znanstvena istraÅ¾ivanja pokazuju da su spalionice vrlo skupa postrojenja, koja u okoliÅ¡ ispuÅ¡taju izuzetno opasne kemijske spojeve kao Å¡to su dioksini, furani ali i druge vrlo otrovne tvari, kao Å¡to je primjerice Å¾iva i drugi teÅ¡ki metali. OneÄiÅ¡Ä‡enjem zemlje, vode i zraka navedenim kemikalijama postaje nemoguÄ‡e izbjeÄ‡i njihov Å¡tetni utjecaj na zdravlje Äovjeka, do kojeg dolazi ponajprije preko hrane, vode i zraka.

Mnogi znanstvenici spalionice smeÄ‡a nazivaju pogonima koje smeÄ‡e pretvaraju u otrov. Spalionice otpada su najveÄ‡i izvor dioksinskih emisija u okoliÅ¡. Osim milijardi m3 otrovnog dima koji izlazi iz dimnjaka spalionice, ostaje do 30 % pepela, Å¡ljake i filterskih ostataka prepunih superotrovnih kemijskih spojeva. Taj pepeo sadrÅ¾i i po pet tisuÄ‡a puta viÅ¡e dioksina po jedinici mase od nekih otrovnih kemikalija koje inaÄe sadrÅ¾e i dioksine.

Dioksini su jedni od najsnaÅ¾nijih otrova nastali ljudskom djelatnoÅ¡Ä‡u i visoko kancerogene tvari. Najopasniji dioksin (TCDD) znanstvenici nazivaju najotrovnijom malom molekulom na planetu. Djelotvorniji je 11.000 puta od smrtonosnog otrova natrij cijanida, a djeluje veÄ‡ na sto milijuna puta niÅ¾oj razini. Osim Å¡to uzrokuju rak, dioksini uniÅ¡tavaju vitalne funkcije ljudskih i Å¾ivotinjskih reproduktivnih organa, izazivaju neplodnost, endometrioze, oÅ¡teÄ‡enja gena (naroÄito kod muÅ¡kog fetusa), hormonalne poremeÄ‡aje, poremeÄ‡aje rasta, poremeÄ‡aje imunog sustava, oÅ¡teÄ‡enja mozga i malformacije kod novoroÄ‘enÄadi i djece, te joÅ¡ niz drugih bolesti.

Zbog svega toga, mnoge zemlje odustaju od spalionica smeÄ‡a i ulaÅ¾u napore u dosljedno provoÄ‘enje ekoloÅ¡ki zasnovanog sustava zbrinjavanje otpada. U ovom sustavu, prvi je ekoloÅ¡ki, ali jednako tako i etiÄki, moralni i civilizacijski imperativ: ne stvarati smeÄ‡e, nego sortirati otpad. SmeÄ‡e, to su pomijeÅ¡ani ostaci tvari i stvari; a ako ih odvojeno prikupimo, to je tek otpad, u najveÄ‡em dijelu vrlo koristan materijal koji se bez teÅ¡koÄ‡a moÅ¾e vratiti u uporabu (reciklirati).

Ovakav uspjeÅ¡an, viÅ¡estruko isplativ i za graÄ‘ane neÅ¡kodljiv naÄin zbrinjavanja otpada veÄ‡ se u praksi primjenjuje u mnogim gradovima u svijetu s viÅ¡emilijunskim brojem stanovnika (npr. San Francisco – 4 mil. stanovnika). Zagovornici spalionica otpada, CGO (Centar za gospodarenje otpadom) i MBO (MehaniÄko bioloÅ¡ke obrade), se slatkorjeÄivo sluÅ¾e krivim rjeÄnikom i podvaljuju tezu da je njihovo rjeÅ¡enje u biti Zeleni koncept. Jednostavno, to nije istina i mi Å¾elimo napraviti jasnu dinstikciju izmeÄ‘u spalioniÄkog koncepta i ekoloÅ¡kog koncepta za koji se mi zalaÅ¾emo, baziranog na ekoloÅ¡kim naÄelima obnovljivosti i odrÅ¾ivosti.

Na temelju iznesenog, moÅ¾emo slobodno reÄ‡i da enegrana “Univerzal” polako, ali sigurno truje sadaÅ¡nje i buduÄ‡e generacije, s obzirom na Äinjenicu da se u njoj veÄ‡ mjesecima spaljuju frakcije smeÄ‡a dobivene mehaniÄkom obradom na poznatom varaÅ¾dinskom odlagaliÅ¡tu smeÄ‡a.

NaÅ¾alost, “Univerzal” sve to radi legalno. Ima dozvolu za spaljivanje mijeÅ¡ane ambalaÅ¾e, plastike, gume, pa Äak i opasnog otpada, Å¡to neizbjeÅ¾no dovodi do stvaranja na tisuÄ‡e toksiÄnih tvari ukljuÄujuÄ‡i i izuzetno opasne dioksine. Iz svega ovog se moÅ¾e zakljuÄiti da mjerodavne institucije koje daju odobrenje za ovakvo ponaÅ¡anje nisu uzele u obzir znanje i zahtjeve ekologije, odnosno, kako rjeÅ¡avati pitanje otpada i smeÄ‡a uz zaÅ¡titu prirode i ljudskog zdravlja.

Krizni eko stoÅ¾er VaraÅ¾din Å¾eli osvijestiti graÄ‘ane kako bismo zajedno nametnuli vladajuÄ‡im strukturama obnovljiva i odrÅ¾iva rjeÅ¡enja vezana na temu gospodarenja otpadom, koja Ä‡e trajno i sustavno doprinijeti zaÅ¡titi zdravlja i oÄuvanju okoliÅ¡a, a kao posljedicu toga imat Ä‡emo podizanje kvalitete Å¾ivota i ekonomsku dobit koja Ä‡e ostati u zajednici.

www.vzaktualno.hr

U bolniÄkoj Äekaonici ukrao mobitel!

19. ožujka 2014.

163

JoÅ¡ jedna kraÄ‘a koju je zabiljeÅ¾ila Policijska uprava meÄ‘imurska dogodila se ovoga puta u Äekaonici bolnice u ÄŒakovcu.

KriminalistiÄkim istraÅ¾ivanjem utvrÄ‘eno je da je 17. oÅ¾ujka od 14 do 14.30 sati, nepoznati poÄinitelj u Äekaonici iskoristio nepaÅ¾nju i kraÄ‡u odsutnost Å¾ene iz KurÅ¡anca, te joj iz torbe ukrao mobilni telefon.

Materijalna Å¡teta procjenjuje se na nekoliko tisuÄ‡a kuna, a protiv poÄinitelja Ä‡e se podnijeti kaznena prijava OpÄ‡inskom drÅ¾avnom odvjetniku u ÄŒakovcu.

www.vzaktualno.hr

GlumaÄka radionica Zijaha SokoloviÄ‡a

19. ožujka 2014.

158

U subotu, 22. oÅ¾ujka 2014., u 18 sati u Kulturno informativnom centru (KIC), odrÅ¾at Ä‡e se druga po redu GlumaÄka radionica Zijaha SokoloviÄ‡a.

Svoja umjetniÄka nastojanja Zijah SokoloviÄ‡ tumaÄi rijeÄima:

GlumaÄka radionica je moguÄ‡nost da u slobodnoj formi kazaliÅ¡ne predstave, jer postoji Glumac u praznom prostoru i publika u KIC-u, neki Glumac toj publici pokaÅ¾e svoj “sistem” Glume ili male intimne puteve svog razmiÅ¡ljanja i osjeÄ‡anja u procesu organizacije Glume. To je fantastiÄna moguÄ‡nost zbliÅ¾avanja i upoznavanja Glumca i gledatelja izvan uobiÄajenih i veÄ‡ zatvorenih formi upotrebe Glume. To je “Vrijeme i Prostor i Radnja” po Aristotelu totalno kazaliÅ¡te. NeobiÄno kazaliÅ¡te u KIC-u jedan li dva sata mjeseÄno.Dobro doÅ¡li, vi koji Glumite u realnosti, nama koji Glumimo u iluziji.

Ulaz je slobodan!

timeout.hr

Tri medalje i dva pehara za PK Barok

18. ožujka 2014.

295

U Zagrebu, na bazenu Utrina, u subotu i nedjelju 15. i 16. oÅ¾ujka, odrÅ¾an je 10. jubilarni miting za najmlaÄ‘e plivaÄe â€žMiting svetog Patrika“. Ukupno je na natjecanju nastupilo 674 natjecatelja iz 23 hrvatska kluba, meÄ‘u kojima i 11 Älanova Baroka.

U subotu su se natjecali plivaÄi i plivaÄice roÄ‘eni 2002. i 2003. godine, a nastupali su u sve Äetiri tehnike: delfin, leÄ‘no, prsno i kraul. Medalje su se dijelile za svaku disciplinu posebno, a na kraju su se zbrajali rezultati svih tehnika iz Äega se dobio ukupan poredak, te su najuspjeÅ¡niji nagraÄ‘ivani peharima.

U subotu je na natjecanju nastupilo i Å¡est Älanova Baroka. NajuspjeÅ¡nija predstavnica bila je Martina Å tefinec koja je u A kategoriji (2002. godiÅ¡te) osvojila 3 medalje. U utrkama 50 delfin i 50 kraul osvojila je broncu, dok je na 50 prsno bila srebrena. JoÅ¡ je bila odliÄna Äetvrta na 50 leÄ‘no. Svakako je vaÅ¾no istaknuti da je Martina u ukupnom poretku plivaÄica na kraju osvojila 3. mjesto te je nagraÄ‘ena velikim peharom.

U A kategoriji joÅ¡ su nastupili Jakov Igrec i Dominik Kelemen. Igrec je najbolji plasman ostvario u utrci 50 delfin u kojoj je bio 10., a u ukupnom poretku zavrÅ¡io je na 14. mjestu. Kelemen je najbolji plasman ostvario u utrci 50 prsno gdje je bio 17, dok je u ukupnom poretku bio 24.

U B kategoriji (2003. godiÅ¡te) nastupili su: Doris Hudek, Matej ÄŒok i Hrvoje Äurman. Doris Hudek je na 50 leÄ‘no bila 13., a u ukupnom poretku 16.. Matej ÄŒok je u utrci 50 kraul bio odliÄan 6., a u ukupnom poretku bio je 18. Hrvoje Äurman u ukupnom poretku na kraju je zavrÅ¡io na 54. mjestu.

Veliki pothvat ostvarila je Barokova muÅ¡ko- Å¾enska Å¡tafeta 4×50 mjeÅ¡ovito. U jakoj konkurenciji 15 klubova Å¡tafeta Baroka u sastavu: Doris Hudek, Martina Å tefinec, Jakov Igrec i Matej ÄŒok pozitivno je iznenadila osvojivÅ¡i izvrsno 2. mjesto. Svi Älanovi Å¡tafete plivali su bolja vremena nego u pojedinaÄnim trkama, Äime su pokazali veliki momÄadski duh.

U nedjelju su na natjecanju nastupali plivaÄi i plivaÄice roÄ‘eni 2004. i 2005. godine , te mlaÄ‘i.

Plivali su sve 4 tehnike u dionicama od 25 metara, a na kraju su se zbrajali svi rezultati i dobio se ukupan poredak. Barok su predstavljali: Erik Hunjek, David Lazar, Niko Balenta, Lujo Vincek i Nika DoboviÄnik. Erik Hunjek je u kategoriji plivaÄa roÄ‘enih 2005. ostvario visoke plasmane u svim utrkama. Na 50 delfin bio je 5., na 50 leÄ‘no 4., na 50 prsno 9., te na 50 kraul 7. U ukupnom poretku plasirao se na 7. mjesto. Nika DoboviÄnik nastupila je u D kategoriji, te je plivajuÄ‡i sa godinu dana starijim djevojÄicama u pojedinaÄnim utrkama bila 10., 12., te dva puta 13. U ukupnom poretku na kraju je bila odliÄna 12. Treba svakako izdvojiti i to da je Nika po rezultatima svog godiÅ¡ta bila 3 puta prva i jednom druga, te je u ukupnom poretku bila uvjerljivo najbolja.

Najbolji plasman Davida Lazara je 50 mjesto. u utrci 50 delfin. Prve sluÅ¾bene nastupe u Å¾ivotu na ovom natjecanju uspjeÅ¡no su odradili Niko Balenta i Lujo Vincek.

SljedeÄ‡i nastup za plivaÄe Baroka je na Prvenstvu Hrvatske za sve dobne skupine koje se odrÅ¾ava u Splitu od 27. do 30. oÅ¾ujka. To je natjecanje za koje su se varaÅ¾dinski plivaÄi dugo spremali i koje oznaÄava vrhunac zimske sezone natjecanja. Ukupno je 11 natjecatelja Baroka uspjelo ostvariti norme i osigurati nastup u Splitu. To su sljedeÄ‡i plivaÄi i plivaÄice po kategorijama: seniori Mario Vlahinja i Tihana Gazdek, mlaÄ‘i seniori Gregor Stadaas, juniori: Stela Grobotek i Maja BerkopiÄ‡, mlaÄ‘i juniori Lana SokaÄ i Lea Ä†eliÄ‡ i kadeti Jan OÅ¾eg, Vanja Å vogor, Luka Cvetko i Martina Å tefinec.

www.vzaktualno.hr

Fiskalizacija 'poveÄ‡ala' promet za 8 milijardi kn

18. ožujka 2014.

160

U prvoj godini fiskalizacije hrvatski su ugostitelji, trgovci i odvjetnici prijavili 17,82 posto ili 8 milijardi kuna viÅ¡i promet nego u 2012. godini, pokazuju podaci iz danaÅ¡njeg priopÄ‡enja Porezne uprave o uÄincima fiskalizacije u 2013. godini.

Iz Porezne uprave pritom istiÄu da su objavljeni podaci o uÄincima fiskalizacije u 2013. godini raÄ‘eni usporedbom PDV obrazaca na odabranom uzorku obveznika, pa Ä‡e pravi uÄinci fiskalizacije kod svih poreznih obveznika biti vidljivi tek nakon obrade prijava poreza na dohodak i prijave poreza na dobit.

Pala vrijednost graÄ‘evinskih radova i narudÅ¾bi

Prema podacima DrÅ¾avnog zavoda za statistiku vrijednost graÄ‘evinskih radova koje su u Hrvatskoj proÅ¡le godine izvela poduzeÄ‡a s 20 i viÅ¡e zaposlenih s vlastitim radnicima manja je za 6,2 posto u odnosu na 2012. godinu, a vrijednost novih narudÅ¾bi smanjena je za 8,2 posto.

Pravne osobe s 20 i viÅ¡e zaposlenih u proÅ¡loj su godini izvele graÄ‘evinskih radova u ukupnoj vrijednosti 18,9 milijardi kuna, a vrijednost novih narudÅ¾bi iznosila je 13,6 milijardi kuna. Pritom je vrijednost radova izvedenih s vlastitim radnicima proÅ¡le godine iznosila 13,4 milijarde kuna i bila je manja za 6,2 posto nego 2012. godine.

Izdano 671 milijun kuna novih trezorskih zapisa

Ministarstvo financija danas je izdalo 671 milijun kuna novih trezorskih zapisa uz istu kamatnu stopu kao i proÅ¡loga puta, pri Äemu je veÄ‡ina tako dobivenog novca posluÅ¾ila za refinanciranje dospjelih dugova.

Investitori na europskim burzama oprezni zbog ukrajinske krize

Na europskim su burzama cijene dionica jutros blago oslabile, dok investitori prate daljnji razvoj situacije u Ukrajini, a najveÄ‡a gubitnica je dionica Å¡vedske Scanije, odbivÅ¡i Volkswagenovu ponudu za preuzimanje. Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je uredbu kojom priznaje Krim kao suverenu drÅ¾avu, Å¡to je novi korak prema pripajanju tog poluotoka Rusiji, dok su SAD i Europska unija uvele sankcije nekolicini Rusa i Ukrajinaca koje smatraju odgovornima za ruski vojni upad na Krim.

Indeksi ZagrebaÄke burze stagniraju u negativnom podruÄju, djelomiÄno pod utjecajem kretanja na europskim burzama.

Nikola BakÅ¡aj, analitiÄar Fima vrijednosnica

Sve zdravstvene prednosti proljeÄ‡a!

18. ožujka 2014.

173

S dolaskom ljepÅ¡eg vremena budi se priroda, a i mi sami! Odbrojavanje dana do proljeÄ‡a poÄelo je s prvim zrakama sunca, a osim raznih aktivnosti na otvorenom, evo joÅ¡ nekoliko zdravih strana proljeÄ‡a!

ProljeÄ‡e je godiÅ¡nje doba u kojem se trÅ¾nice odjednom postanu Å¡arene i Å¾ive od velikog izbora voÄ‡a i povrÄ‡a.

Osim vitamina iz voÄ‡a i povrÄ‡a, veoma je vaÅ¾an i vitamin D kojeg dobivamo iz sunÄeve svjetlosti. Zimi nema dovoljno sunca zbog kraÄ‡ih dana, a to je jedan od razloga Å¡to nam pada imunitet i postaje ugroÅ¾eno zdravlje kostiju. Osim toga, uslijed manjka sunÄeve svjetlosti, ljudi su uglavnom depresivnijeg raspoloÅ¾enja. MeÄ‘utim s dolaskom proljeÄ‡a dolaze i duÅ¾i dani zbog kojih se odmah osjeÄ‡amo pozitivnije.

S duÅ¾im danima dolaze i poviÅ¡ene temperature zbog kojih poÄinjemo nositi laganiju odjeÄ‡u, i opraÅ¡tamo se do kapa, Å¡alova i rukavica. Uz pozitivniju energiju dolazi i Å¾elja da se viÅ¡e kreÄ‡emo i provodimo vrijeme u prirodi, Å¡to se automatski odrÅ¾ava na bolje fiziÄko stanje. Neka istraÅ¾ivanja pokazala su da odlasci u prirodu Äuvaju zdravlje Äovjeka, pomaÅ¾u da se rijeÅ¡imo nakupljenog stresa i snizimo krvni tlak.

TakoÄ‘er, proljeÄ‡e je idealno doba za borbu s kilogramima nakupljenima tijekom zimskih mjeseci. Dok je vani hladno, svi volimo viÅ¡e vremena provoditi u kuhinji i uÅ¾ivati â€‹â€‹u hrani, a u proljeÄ‡e nesmetano moÅ¾emo provoditi vrijeme na otvorenom. To je pravi trenutak da uvedete novu rutinu i poboljÅ¡atie psihofiziÄko zdravlje.

Iako zvuÄi dosadno ili zamorno, detaljno ÄiÅ¡Ä‡enje kuÄ‡e od praÅ¡ine i ostalih prljavÅ¡tina smanjuje Å¡ansu uhvatiti proljetne viruse. Osim toga, mnogi ljudi u proljeÄ‡e imaju alergije, a praÅ¡ina i prljavÅ¡tina su u tom sluÄaju najveÄ‡i neprijatelji svakog doma. ÄŒiÅ¡Ä‡enjem Ä‡ete sagorjeti dodatne kalorije, pa nemate viÅ¡e nijedan izgovor zaÅ¡to ne treba praviti veliko spremanje.

ProljeÄ‡e je vrijeme plodnosti, za prirodu, ali i za Å¾ene – neka su istraÅ¾ivanja pokazala su da Å¾ene koje idu na umjetnu oplodnju u proljeÄ‡e imaju poviÅ¡en hormon koji je potreban za uspjeÅ¡an proces. IstraÅ¾ivanja sa 1.900 pacijentica oko 45 posto ispitanih Å¾ena u proljeÄ‡e je imalo veÄ‡e uspjehe s umjetnom oplodnjom nego inaÄe.

www.timeout.hr

SveÄano otvorena PP u Murskom SredišÄ‡u

18. ožujka 2014.

189

Kako je bilo i najavljeno, danas, 18. oÅ¾ujka u 10 sati, u Murskom SrediÅ¡Ä‡u je sveÄano otvoren upravni odjel Policijske postaje Mursko SrediÅ¡Ä‡e.Upravni odjel smjeÅ¡ten je u zgradi pokraj policijske postaje u Frankopanskoj ulici 8, u prostoru kojeg je u svrhu obavljanja tih poslova Ministarstvu unutarnjih poslova besplatno ustupio Grad Mursko SrediÅ¡Ä‡e, a ministarstvo ga je namjestilo potrebnom opremom, za Å¡to je utroÅ¡eno oko 138.000,00 kuna.

SveÄanom otvaranju su, uz domaÄ‡ine, gradonaÄelnika Grada Murskog SrediÅ¡Ä‡a DraÅ¾ena Srpaka i naÄelnika Policijske uprave meÄ‘imurske Krunoslava GosariÄ‡a, prisustvovali pomoÄ‡nica ministra unutarnjih poslova Ines KrajÄak i Å¾upan MeÄ‘imurske Å¾upanije Matija Posavec, te brojni predstavnici jedinica lokalne samouprave i graÄ‘ani.

U svom govoru gradonaÄelnik DraÅ¾en Srpak zahvalio se svima koji su svojim angaÅ¾manom pomogli da doÄ‘e do otvaranja ovog upravnog odjela i istaknuo da se radi o vaÅ¾nom koraku za ovaj grad i njegove graÄ‘ane, ali i graÄ‘ane susjednih opÄ‡ina, osobito one starije dobi, koji Ä‡e sada puno lakÅ¡e moÄ‡i rjeÅ¡avati poslove zbog kojih su do sada putovali u ÄŒakovec. Izrazio je nadu da Ä‡e vrlo skoro ovaj odjel raditi svakog radnog dana i da Ä‡e se djelokrug poslova proÅ¡iriti i na vozaÄke dozvole, registraciju vozila i oruÅ¾ja, te drÅ¾avljanstvo i strance, Å¡to Ä‡e graÄ‘ani ovog kraja znati cijeniti kao brigu drÅ¾ave za svoj kraj.

NaÄelnik policijske uprave meÄ‘imurske Krunoslav GosariÄ‡ zahvalio je Gradu Mursko SrediÅ¡Ä‡e i MeÄ‘imurskoj Å¾upaniji na suradnji u realizaciji ovog projekta. Ujedno je iskoristio priliku da se zahvali njima, ali i ostalim jedinicama lokalne samouprave na podrÅ¡ci koju pruÅ¾aju policijskoj upravi u nastojanjima da se odrÅ¾i dobro stanje sigurnosti, na korist svih graÄ‘ana.

Å½upan MeÄ‘imurske Å¾upanije takoÄ‘er je izrazio zadovoljstvo Å¡to je realiziran projekt na kojeg se Äekalo 3 godine, ali se isplatilo, i da je to put kojim bi trebale iÄ‡i institucije drÅ¾ave – podiÄ‡i standard svojih usluga i Å¡to viÅ¡e se pribliÅ¾iti graÄ‘anima, Å¡to i jest smisao drÅ¾ave i njezinih institucija. Naglasio je da je realizaciju ovog projektu omoguÄ‡io zajedniÄki angaÅ¾man grada i Å¾upanije, policijske uprave i ministarstva, i da je on pokazao kako se takvim pristupom i otvorenom suradnjom kojoj je interes graÄ‘ana na prvom mjestu mogu postiÄ‡i znaÄajni pozitivni pomaci za graÄ‘ane.

PomoÄ‡nica ministra Ines KrajÄak sve je pozdravila u ime ministra unutarnjih poslova Ranka OstojiÄ‡a i u svom govoru istaknula da je otvaranje ovog upravnog odjela dio Å¡ireg projekta koji Ministarstvo unutarnjih poslova provodi u podruÄju upravnih poslova, u sklopu kojeg Ä‡e se takvi upravni odjeli u suradnji sa jedinicama lokalne samouprave otvoriti i u drugim podruÄjima.

Za ona podruÄja gdje to nije moguÄ‡e ministarstvo je nabavilo specijalizirano vozilo koje sluÅ¾i kao mobilni Å¡alter u kojem graÄ‘ani mogu ishoditi dokumente i rjeÅ¡avati upravne stvari iz raznih podruÄja upravnih poslova.

TeÅ¾nja je ministarstva doÄ‡i Å¡to bliÅ¾e graÄ‘anima, osobito onima u ruralnim podruÄjima, i tako im olakÅ¡ati ishoÄ‘enje dokumenata ili rjeÅ¡avanje drugih stvari. Uz to su napravljeni znaÄajni pomaci u modernizaciji informatiÄkog sustava i organizacije rada, tako da se na svakom Å¡alteru mogu rjeÅ¡avati upravne stvari iz viÅ¡e podruÄja i izdavati svi dokumenti, pa graÄ‘ani ne moraju viÅ¡e obilaziti viÅ¡e Å¡altera. Izrazila je vjeru u pozitivan stav graÄ‘ana prema ovim promjenama.

U glazbenom dijelu sveÄanosti nastupili su polaznici djeÄjeg vrtiÄ‡a â€žDjeÄja maÅ¡tanja“ iz Murskog SrediÅ¡Ä‡a koji su gostima pokazali splet izvornih meÄ‘imurskih pjesama i plesova i za to bili nagraÄ‘eni velikim pljeskom.

Radno vrijeme upravnog odjela biti Ä‡e utorkom od 9 do 17 sati i Äetvrtkom od 7,30 do 15,30 sati, dok ostale dane u tjednu neÄ‡e raditi.

GraÄ‘ani Ä‡e u ovom upravnom odjelu moÄ‡i ishoditi osobne iskaznice i putovnice i obaviti druge poslove vezane uz prebivaliÅ¡te i boraviÅ¡te i matiÄne brojeve graÄ‘ana.

Te Ä‡e poslove u ovom upravnom odjelu moÄ‡i prvenstveno obaviti svi graÄ‘ani koji imaju prebivaliÅ¡te na podruÄju Grada Mursko SrediÅ¡Ä‡e i opÄ‡ina VratiÅ¡inec, Selnica, Sveti Martin na Muri i Podturen, ali to mogu uÄiniti i oni koji prebivaju na podruÄju drugih gradova i opÄ‡ina koji te poslove obavljaju u sjediÅ¡tu Policijske uprave meÄ‘imurske, i to: Grada ÄŒakovca i opÄ‡ina Å trigova, Gornji Mihaljevec, NedeliÅ¡Ä‡e, Strahoninec, Orehovica, Mala Subotica, Belica, Pribislavec, DomaÅ¡inec i Dekanovec.

K tome, putne isprave u ovom upravnom odjelu mogu ishoditi svi drÅ¾avljani Republike Hrvatske neovisno o mjestu prebivaliÅ¡ta.

www.vzaktualno.hr