travanj 2014. – Stranica 38

Radionica "Prvi put u potrazi za poslom"

15. travnja 2014.

162

Danas, 15. travnja u 13:00 sati u varaÅ¾dinskom CISOK-u u KukuljeviÄ‡evoj ulici odrÅ¾at Ä‡e se radionica “Prvi put u potrazi za poslom”, namijenjena uÄenicima zavrÅ¡nih razreda trogodiÅ¡njih srednjoÅ¡kolskih programa.

Cilj radionice je priprema uÄenika za Å¡to lakÅ¡i izlazak na trÅ¾iÅ¡te rada, a kroz radionicu Ä‡e upoznati razliÄite strategije traÅ¾enja posla te napisati svoj prvi Å¾ivotopis i molbu te dobiti korisne i praktiÄne savjete vezane uz predstavljanje potencijalnim poslodavcima. Radionica Ä‡e se odrÅ¾ati i u Äetvrtak, 17. travnja u 13:00 sati.

Sudjelovanje je besplatno, a prijava na aktivnosti obavlja se na broj telefona: 042 302 179 ili na e-mail: cisok-varazdin@hzz.hr

Radno vrijeme CISOK-a je od ponedjeljka do petka od 8 do 18 sati.

Festival kajkavskih obiÄaja i pjesama

15. travnja 2014.

161

Na uskrsni ponedjeljak, 21. travnja OpÄ‡ina Gornji Kneginec u suradnji s turistiÄkom zajednicom OpÄ‡ine organizira festival kajkavskih obiÄaja i pjesama “PoiÅ¡Äi kaj”.

NaÅ¡ dragi “KAJ”, neiscrpno je vrelo nadahnuÄ‡a koji pronalazimo u govoru, zvukovima tradicionalnih instrumenata, plesnim koracima, dragim pjesmama. Mladi su nekada prvi puta i zaplesali na Uskrsni ponedjeljak nakon dugoga vremena korizme.

Stoga, pozvani ste da se pridruÅ¾ite 21. travnja, u 17 sati, u Å kolsko-sportskoj dvorani OÅ Kneginec Gornji i “poiÅ¡Äete kaj”.

Na festivalu nastupaju: KUD “Knegingrad”, folkloraÅ¡i “Centra tradicijske kulture” iz VaraÅ¾dina, uÄenici OÅ Kneginec Gornji, maliÅ¡ani djeÄjeg vrtiÄ‡a “Bubamara”, Tena Kramar, Maja Bobek Ivanjko, Dominik Pofuk, Elita, TS Garestin, TS Delirij, TS Lajk, TS Frajkani, TS TamburaÅ¡i zagorske krvi.

U subotu "ÄŒakovec u obscuri"

15. travnja 2014.

157

U subotu, 19. travnja od 9:00 h na Trgu Republike u ÄŒakovcu, odrÅ¾ava se treÄ‡i po redu dogaÄ‘aj “ÄŒakovec u obscuri”. Uz sufinanciranje Grada ÄŒakovca, bit Ä‡e postavljena velika camera obscura (preteÄa svih fotoaparata) dimenzija 2x2x2.5 metara u koju Ä‡e se moÄ‡i uÄ‡i i uz pojaÅ¡njenje Älanova fotokluba na svoje oÄi vidjeti kako nastaje fotografska slika.

Uz samu obscuru, postaviti Ä‡e se izloÅ¾ba radova nastalih raznoraznim camerama obscurama ruÄne izrade. Sam dogaÄ‘aj se organizira u povodu Svjetskog dana Camere obscure koji se krajem travnja odrÅ¾ava u cijelom svijetu kroz predavanja, izloÅ¾be i ovakve dogaÄ‘aje.

DoÄ‘ite i uvjerite se na svoje oÄi u Äaroliju fotografije!

Naš obrazovni sustav svakako mora slijediti najbolje

15. travnja 2014.

174

O nedavno provedenoj kampanji “Odaberi svoju Å¡kolu”, o opÄ‡enitom stanju u obrazovanju, te prednostima i nedostacima istog, ali i o realnim uzorima kojima Hrvatska i VaraÅ¾dinska Å¾upanija moraju teÅ¾iti, razgovarali smo sa proÄelnikom Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport VaraÅ¾dinske Å¾upanije Miroslavom HuÄ‘ekom.

Jedinstvena kampanja u Republici Hrvatskoj “Odaberi svoju Å¡kolu” koju je provela i VaraÅ¾dinska Å¾upanija zavrÅ¡ila je prije desetak dana. Okupila je veliki broj osnovnoÅ¡kolaca s podruÄja VaraÅ¾dinske Å¾upanije kojima je predstavljeno 17 srednjih Å¡kola. OsmaÅ¡i i roditelji tako su mogli saznati sve o programima ponuÄ‘enih srednjih Å¡kola Äime im je uvelike olakÅ¡ana ponekad vrlo teÅ¡ka odluka. Koliko ste zadovoljni kampanjom i postoji li neÅ¡to po Äemu bi posebno izdvojili njezinu uspjeÅ¡nost?

Kampanja je poÄela prije 7 godina u Å¡kolskoj godini 2008/09. Upravni odjel za prosvjetu VaraÅ¾dinske Å¾upanije s partnerima: Å½upanijskom gospodarskom komorom Å½upanijskom obrtniÄkom komorom i Å½upanijskim zavodom za zapoÅ¡ljavanjem, te srednjim Å¡kolama pokrenuo je ovaj projekt. Projekt je jedinstven po tome Å¡to na deset lokacija koje teritorijalno pokrivaju cijelu Å¾upaniju daje neposredno cjelovitu informaciju svakom naÅ¡em “osmaÅ¡u” i njegovim roditeljima o moguÄ‡nostima srednjoÅ¡kolskog obrazovanja koje mu daje Å½upanija, partneri i srednje Å¡kole.

VeÄ‡ina osnovnoÅ¡kolaca u svom izboru daljnjeg obrazovanja bira srednje Å¡kole smjeÅ¡tene u VaraÅ¾dinu. Koliko uspijevate afirmirati srednjoÅ¡kolske centre u Ivancu, Vinici i dva nova centra u Ludbregu i Novom Marofu? Pretpostavka je da i oni jednako kvalitetno rade, bez obzira Å¡to su manji. Kako razbiti te predrasude pred uÄenicima, a Äesto i roditeljima koji nisu oduÅ¡evljeni miÅ¡lju da bi njihovo dijete moglo pohaÄ‘ati srednju Å¡kolu u nekoj manjoj sredini?

Srednje Å¡kole u sredinama izvan VaraÅ¾dina jednako kvalitetno rade kao i Å¡kole u VaraÅ¾dinu. Srednje Å¡kole u Novom Marofu, Ludbregu i Ivancu razvijaju se kao srednjoÅ¡kolski centri, a to znaÄi da uz gimnazijske programe imaju ÄetverogodiÅ¡nje, te trogodiÅ¡nje strukovne programe. Cilj i glavna motivacija je pribliÅ¾iti srednjoÅ¡kolsko obrazovanje mjestu stanovanja jer to su Å¡kole kojima gravitira prostor od 20.000 stanovnika po Å¡koli. SliÄna situacija je i s srednjom Å¡kolom Arboretum Opeka ali s naglaÅ¡enim programima iz sektora poljoprivrede.

VaraÅ¾dinska Å¾upanija odredila je obrazovanje kao svoj prioritet. Postoje li neke eventualne prepreke na tom putu kojih ste svjesni kao prvi Äovjek prosvjete, sporta i kulture u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji?

Ovom projektu pruÅ¾a se puna podrÅ¡ka na svim razinama, od Å¾upana, zamjenika Å¾upana, pa do Å¾upanijske skupÅ¡tine, a podataka da se 54% Å¾upanijskog proraÄuna odvaja za prosvjetu to i potvrÄ‘uje. Ovakva podrÅ¡ka normalno predstavlja veliku odgovornost kako upravnog odjela za prosvjetu tako i Å¡kola.

Krajem oÅ¾ujka bili ste na studijskom putovanju u Kanadu Äiji obrazovni sustav slovi kao jedan od najboljih na svijetu. U Äemu je stvar? Koje su razlike izmeÄ‘u naÅ¡eg obrazovnog sustava i onog kanadskog i je li uopÄ‡e moguÄ‡e neÅ¡to od toga primijeniti u Hrvatskoj?

Prema pokazateljima uspjeÅ¡nosti Kanadski obrazovni sustav je 4 po uspjeÅ¡nosti u svijetu. On je decentraliziran i vrlo jednostavno organiziran. NaÅ¡ Å¾upanijski sustav ima sliÄnosti s kanadskim jer radimo na izvrsnosti i na sustavu koji uÄenika dovodi do uspjeha. Da bi bili joÅ¡ uspjeÅ¡niji potrebne su promjene koje ovise o zakonima koje donosi drÅ¾ava.

Kakvi su opÄ‡enito vaÅ¡i dojmovi iz Kanade, sigurni smo da ih ima…? Jeste li se moÅ¾da susreli s Hrvatima koji tamo Å¾ive?

Dojmovi su takvi da potvrÄ‘uju da je Kanada uspjeÅ¡na zemlja u kojoj Å¾ivi i naÅ¡a Hrvatska zajednica od 250.000 ljudi.

Kako bi po vama izgledao idealni obrazovni sustav u Hrvatskoj i u konaÄnici hoÄ‡e li Hrvatska ikada to doÄekati? Jesmo li ikada bili barem blizu tog ideala? U Äemu je “kvaka”?

NaÅ¡ obrazovni sustav moÅ¾e imati uzor u Kanadskom koji se temelji na racionalnosti, a glavni cilj mu je dovesti uÄenika odnosno studenta do uspjeha koji se provodi kroz izvrsnost. Takva filozofija se razvija i u naÅ¡em Å¾upanijskom Å¡kolstvu. Mi kao Å¾upanija sposobni smo organizirati takav uspjeÅ¡an obrazovni sustav. Da bi bili brÅ¾i Ministarstvo mora prihvatiti takvu filozofiju ili ju barem dopustiti. U ovom trenutku ju dopuÅ¡ta kroz naÅ¡e eksperimentalne programe u srednjem Å¡kolstvu koje inplementiraju i druge Å¾upanije, te kroz priznavanje centara izvrsnosti, kroz EU projekte. Naravno da to nije dovoljno.

NaÅ¡ obrazovni sustav svakako mora slijediti najbolje, a najbolji obrazovni sustavi vode brigu od predÅ¡kolskog odgoja preko osnovnog, srednjeg, visokoÅ¡kolskog te cjeloÅ¾ivotnog obrazovanja. U podruÄju predÅ¡kolskog odgoja najbolji vode brigu za naÅ¡e mlade prijatelje od Äetvrte godine starosti i svi oni dvije godine pohaÄ‘aju predÅ¡kolu. Kod nas je to prepuÅ¡teno opÄ‡inama i gradovima koji u skladu s svojim moguÄ‡nostima organiziraju predÅ¡kolu. U veÄ‡ini sluÄajeva to je program od 150 sati. Isto tako, kod najboljih, u osnovnu Å¡kolu se kreÄ‡e s navrÅ¡enih Å¡est godina i ona traje devet godina. Srednja Å¡kola traje 4 godine i ona je obavezna. UÄenici imaju po godini najviÅ¡e osam predmeta. Svi imaju isti standard izgraÄ‘enosti i opremljenosti Å¡kola. Socijalni programi koji ukljuÄuju prehranu, prijevoz i odjeÄ‡u su standardizirani te na taj naÄin i iskljuÄuju moguÄ‡nost da je netko u Å¡koli gladan ili da njegova odjeÄ‡a pokazuje njegovo socijalno stanje.

UÄitelji po svojim plaÄ‡ama spadaju u viÅ¡i srednji sloj. Sve su to programi i aktivnosti koje dovode do situacije da se svi koji borave u Å¡koli ugodno osjeÄ‡aju, a to je jedan od glavnih uvjeta da obrazovni sustav bude uspjeÅ¡an. Mi kao Å¾upanija razvijamo istu filozofiju. U to se treba ukljuÄiti drÅ¾ava, a za to je potrebno najviÅ¡e dobre volje.

ÄŒesto se moÅ¾e Äuti da ulaganje u obrazovanje jest velika i pozitivna stvar, ali u sveopÄ‡oj pesimistiÄnoj slici Hrvatske mnogi bi radije da se grade tvornice. KaÅ¾u – Å¡kola, fakulteta i obrazovanog kadra je mnogo, a Å¡to to vrijedi kada mladi magistri sjede kod kuÄ‡e ili planiraju “isposlovati” odlazak negdje gdje ih Äeka sretnija buduÄ‡nost… Kako gledate na to?

Ulaganje u obrazovanje je za tako malenu drÅ¾avu kao Å¡to je Hrvatska najvaÅ¾nije, a obrazovni sustav treba organizirati da dovodi uÄenike i studente do uspjeha Å¡to znaÄi da se on Å¡koluje za zanimanje ili za zvanje koje je potrebno trÅ¾iÅ¡tu rada.

NajveÄ‡a promjena u Å¡kolstvu naÅ¡e Å¾upanije je to da smo sposobni se razvijati na naÄin kao i oni koji su najbolji u svijetu. Da bi to ostvarili moraju se brÅ¾e mijenjati stvari na drÅ¾avnoj razini ili dogoditi decentralizacija.

www.vzaktualno.hr

GRK VaraÅ¾din protiv Zagreba veÄ‡ ovog Äetvrtka

14. travnja 2014.

322

GRK VaraÅ¾din svoj debi u Ligi za prvaka protiv Zagreba CO imat Ä‡e veÄ‡ ovog Äetvrtka, 17. travnja u Zagrebu, a ne kako je prvotno bilo odreÄ‘eno Å¾drijebom – 23. travnja.

Do promjene je doÅ¡lo nakon razgovora i dogovora predstavnika oba kluba koji su smatrali novi datum odigravanja utakmice najprihvatljivijim. VaraÅ¾dinu ovaj termin apsolutno odgovara jer Ä‡e nakon utakmice sa Zagrebom imati vremena za odmor i pripreme za vrlo vaÅ¾nu utakmicu sa Nexeom, koja pak je na rasporedu slijedeÄ‡e subote, 26. travnja, u VaraÅ¾dinu.

www.vzaktualno.hr

TodoriÄ‡ se mora riješiti 96 trgovina u Hrvatskoj

14. travnja 2014.

174

Agencija za zaÅ¡titu trÅ¾iÅ¡nog natjecanja (AZTN) uvjetno je odobrila koncentraciju koja Ä‡e nastati stjecanjem kontrole koncerna Agrokor nad slovenskim Mercatorom.

Agencija je koncentraciju dopustila samo uz obvezu Agrokora da Ä‡e ispuniti vrlo stroge i obuhvatne mjere i uvjete za otklanjanje negativnih uÄinaka koncentracije na trÅ¾iÅ¡no natjecanje. Mjere prihvaÄ‡ene u konaÄnom prijedlogu predstavio je predsjednik VijeÄ‡a AZTN-a Mladen Cerovac, a grupirane su u dvije kategorije – strukturne mjere u obliku dezinvestiranja prodajnih objekata odnosno prodajnih mjesta sudionika koncentracije uz precizno odreÄ‘ene uvjete, s ciljem uklanjanja negativnih horizontalnih uÄinaka koncentracije i mjere praÄ‡enja uvjeta poslovanja u obliku mjera ponaÅ¡anja Agrokora prema dobavljaÄima sudionika koncentracije, a osobito prema dobavljaÄima Mercatora-H, s ciljem uklanjanja negativnih vertikalnih uÄinaka koncentracije.

Novo zaduÅ¾enje – Hrvatska izdaje obveznice od 1,5 milijardi eura

Hrvatska je uputila zahtjev bankama s prijedlogom izdanja novih euroobveznica, objavio je danas Reuters, pozivajuÄ‡i se na dva trÅ¾iÅ¡na izvora. Izvori iz hrvatske vlade navode da bi nove obveznice mogle biti izdane krajem svibnja ili u lipnju. Hrvatski mediji spominju kako je rijeÄ o novom zaduÅ¾enju od 1,5 milijardi eura.

Hrvatska je posljednji put izaÅ¡la na meÄ‘unarodno trÅ¾iÅ¡te obveznica u studenome proÅ¡le godine, kada je prodala 1,75 milijardi dolara vrijedne obveznice s rokom dospijeÄ‡a 2024. godine.

Obnovljena napetost u Ukrajini spustila europske dionice

Europski burzovni indeksi pali su u ponedjeljak jer su ulagaÄi zbog obnovljene napetosti u Ukrajini pokazali nesklonost dionicama u automobilskom, tehnoloÅ¡kom i sektoru putovanja.

MeÄ‘u gubitnicima izdvajale su se cikliÄke dionice, pa je sektor putovanja oslabio u prosjeku 2,3 posto, tehnoloÅ¡ki sektor 1,9 posto a automobilski 1,8 posto.

Ukrajina je pro-ruskim separatistima odredila rok u kojem bi se trebali razoruÅ¾ati, zaprijetivÅ¡i im protuteroristiÄkom operacijom.

Tako su danas pale cijene dionica nekoliko kompanija izloÅ¾enih u Rusiji. Finski proizvoÄ‘aÄ guma Nokian Renkaat, austrijska banka Raiffeisen Bank International, talijanska banka UniCredit i belgijska financijska grupacija KBC izgubili su na vrijednosti od 1,8 do 3,5 posto. Nokian Renkaat, Raiffeisen, UniCredit i KBC ostvaruju 14 do 26 posto svojih prihoda u Rusiji.

Na gubitku su bile i tehnoloÅ¡ke dionice. Cijene dionica Ericssona pale su za 4,2 posto a ARM Holdingsa za 2,2 posto.

MeÄ‘u ostalim gubitnicima izdvajala se i grÄka banka National Bank, Äije su cijene dionica pale za 14 posto, nakon izjave jednog bankara o moguÄ‡oj ponudi dionica na meÄ‘unarodnim trÅ¾iÅ¡tima.

Indeks Tokijske burze Nikkei zakljuÄio je trgovinu u minusu 0,36 posto, na 13.910 bodova.

Nikola BakÅ¡aj, analitiÄar Fima vrijednosnica

U poÅ¾aru nema ozlijeÄ‘enih, uzrok nepoznat

14. travnja 2014.

215

U poÅ¾aru koji je danas poslijepodne zahvatio otvoreno skladiÅ¡te CE-ZA-R-a Centra za reciklaÅ¾u, Älanice C.I.O.S. grupe u zagrebaÄkom naselju Jankomir, Josipa LonÄara 15, nema ozlijeÄ‘enih – javljaju iz tvrtke te dodaju kako joÅ¡ nije poznat uzrok poÅ¾ara.

Sve deÅ¾urne sluÅ¾be izaÅ¡le su na intervenciju, a gaÅ¡enje je u tijeku.

Naime, kako javljaju mediji, a potvrÄ‘uju u tvrtki C.I.O.S., poÅ¾ar je danas oko 13 sati zahvatio otpadne materijale u reciklaÅ¾nom centru C.I.O.S. grupe.

– Zbog poÅ¾ara u skladiÅ¡tu tvrtke, ruÅ¾om vjetrova zapadnim i sjeverozapadnim dijelom grada Å¡ire se dimni plinovi koji sadrÅ¾e za zdravlje Å¡tetne oneÄiÅ¡Ä‡ivaÄe. ObavjeÅ¡tavaju se graÄ‘ani, prvenstveno zapadnog i sjevernog dijela grada, da se ne izlaÅ¾u dimu i dimnim plinovima koji se Å¡ire s poÅ¾ariÅ¡ta, da zatvore prozore i vrata te da ostanu u kuÄ‡ama i stanovima – poruÄuju iz Minstarstva zdravlja i dodaju kako je vrlo vaÅ¾no da se svi koji osjete simptome oteÅ¾anog disanja ili bilo kakve respiratorne smetnje, a bili su izloÅ¾eni djelovanju oblaka, podvrgnu lijeÄniÄkom pregledu.

www.vzaktualno.hr

Predstavljena Sabrana djela Frana GaloviÄ‡a

14. travnja 2014.

184

Gradska knjiÅ¾nica i Äitaonica Mladen Kerstner i Matica hrvatska Koprivnica organizirali su uz 100-u obljetnicu smrti knjiÅ¾evnika hrvatske moderne i autora kajkavskog ciklusa â€žZ mojih bregov“ Frana GaloviÄ‡a predstavljanje edicije Sabrana djela Frana GaloviÄ‡a I-VI. Predstavljanje je odrÅ¾ano u Gradskoj knjiÅ¾nici Mladen Kerstner u Ludbregu u sklopu programa Ludbreg petkom.

– Ovo je zaista iznimno vrijedan projekt, na ovaj naÄin izdvajanje sabranih djela Frana GaloviÄ‡a. I mi moÅ¾emo biti ponosni na ovu ediciju jer zapravo jesmo dio GaloviÄ‡evoga habitusa, GaloviÄ‡eve Podravine i zbog toga je ovo istovremeno i naÅ¡e izdanje iako je izdavaÄ Matica hrvatska, Koprivnica – kazao je na predstavljanju gradonaÄelnik Dubravko BiliÄ‡.

Nakon Koprivnice, Zagreba i ÄurÄ‘evca, edicija je tako predstavljena i ludbreÅ¡koj publici, a cilj je kulturnoj javnosti skrenuti pozornost na cjelokupni opus GaloviÄ‡a, ali i na njegovanje kajkavskog narjeÄja.

– GaloviÄ‡ je uistinu jedan od velikih hrvatskih knjiÅ¾evnika, a njegov je znaÄaj u tome jer je u svojoj sjajnoj zbirci Z mojih bregov oÅ¾ivotvorio, revitalizirao kajkavÅ¡tinu nakon stotinu godina od ilirskog pokreta. GaloviÄ‡ je prema prof. Milivoju Solaru, glavnom uredniku edicije, uz KrleÅ¾u jedan od nositelja novije hrvatske lirike kroz cijelo 20.st. – rekao je na predstavljanju DraÅ¾en ErneÄiÄ‡, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Koprivnica.

U predstavljanju edicije sudjelovao je i Mladen Kerstner, sin poznatog LudbreÅ¾anina, pokojnog Mladena Kerstnera.

– Drago mi je Å¡to predstavljamo ovu ediciju i u, slobodno mogu reÄ‡i, mom Ludbregu. Fran GaloviÄ‡ Å¾ivio je samo 27 godina, da je poÅ¾ivio sigurno bi bio meÄ‘u pet vodeÄ‡ih hrvatskih knjiÅ¾evnika, no on je u u svojih 27 godina uspio kvantitativno stvoriti izuzetno mnogo, a istovremeno i kvalitetno – zakljuÄuje M. Kerstner.

O liku i djelu Frana GaloviÄ‡a govorila je i LudbreÅ¾anka, profesorica Lidija Novosel.

– GaloviÄ‡ je zapoÄeo kao Å¡tokavski pjesnik, poÄeo je sa Å¡tokavskim stihovima, no doista je tek u kajkavskim stihovima postigao umjetniÄku razinu s ciklusom Z mojih bregov koja je objavljena posmrtno. U tom se ciklusu vratio izvornoj, autohtonoj kajkavÅ¡tini svojega rodnog Peteranca – objaÅ¡njava Novosel.

Fran GaloviÄ‡ roÄ‘en je nedaleko Koprivnice u selu Peteranec 1887.godine, a poginuo je na samom poÄetku Prvog svjetskog rata 1914.godine. Za Å¾ivota je uspio objaviti svega Äetiri omanje knjige, a tek posthumno objavljena su mu opseÅ¾na djela, te brojna izdanja pojedinih djela. Iza sebe ostavio je golem i Å¾anrovski raznolik opus, koji karakterizira pluralizam umjetniÄkih i estetskih programa.

www.vzaktualno.hr

Ludbreško sunce u velikom projektu

14. travnja 2014.

168

LudbreÅ¡ko sunce krenulo je u realizaciju novog projekta. Nakon kuÄ‡e â€žSunÄev sjaj“ koja se nalazi u GloboÄecu i djeluje kao zajednica stanovanja za korisnike starije od 21 godinu, a koji se zbog svog invaliditeta ne mogu zaposliti niti njihove obitelji imaju uvjete da bi ih mogli dobro zbrinuti krenuli su u kupnju nove kuÄ‡e za stambenu zajednicu.

Takvom vidu zbrinjavanja teÅ¾i se u razvijenom svijetu, a LudbreÅ¡ko sunce svojim je primjerom stambene zajednice u GloboÄecu pokazalo da prednjaÄi u Hrvatskoj.

– Iz Ministarstva socijalne politike i mladih javljeno nam je kako je u tijeku regionalizacija korisnika iz Centar za rehabilitaciju StanÄiÄ‡. Povod tome su nove odredbe Zakona o socijalnoj skrbi i usklaÄ‘ivanju s normativima koje postavlja Europa, a to znaÄi da korisnici moraju biti smjeÅ¡teni Å¡to bliÅ¾e lokalnoj zajednici. Obzirom da smo mi jedini na podruÄju KoprivniÄko-kriÅ¾evaÄke i VaraÅ¾dinske Å¾upanije koji provodimo organizirano stanovanje, korisnici iz spomenute ustanove dodijeljeni su nama na smjeÅ¡taj te smo iz tog razloga odluÄili se za kupnju kuÄ‡e – rekla je predsjednica Udruge â€žLudbreÅ¡ko sunce“ RuÅ¾a Zlatar.

Nova stambena zajednica nalazi se u Frankopanskoj ulici, na broju 25. KuÄ‡a ima dva stana s kupaonicama i garsonijeru u potkrovlju. U potpunosti je opremljena tako da dodatna, znatnija ulaganja nisu potrebna.

– Posebno nam je vaÅ¾no Å¡to kuÄ‡a ima lijepu, prostranu terasu i veliko dvoriÅ¡te u kojem je joÅ¡ jedan objekt kojeg Ä‡emo dopuniti primjerenim sadrÅ¾ajem, a ima i veliki povrtnjak. Svi ti sadrÅ¾aji omoguÄ‡uju kvalitetni smjeÅ¡taj uz pruÅ¾anje podrÅ¡ke korisnicima da mogu Å¾ivjeti Å¡to je moguÄ‡e samostalnije – priÄa RuÅ¾a Zlatar.

Program stanovanja u zajednici uz podrÅ¡ku nudi odraslim osobama s intelektualnim teÅ¡koÄ‡ama smjeÅ¡taj u zajednici uz pruÅ¾anje podrÅ¡ke kako bi te osobe mogle Å¾ivjeti Å¡to moguÄ‡e samostalnije. Za odrasle osobe s intelektualnim teÅ¡koÄ‡ama stanovanje u zajednici uz podrÅ¡ku predstavlja alternativu institucionalnom smjeÅ¡taju.

– Ciljevi stambenih zajednica jesu pruÅ¾anje podrÅ¡ke i poticanje u svakodnevnim aktivnostima i situacijama, prilagoÄ‘avanje individualnim potrebama korisnika, poticanje razvoja sposobnosti korisnika kroz aktivno ukljuÄivanje u Å¾ivot u zajednici. NaÅ¡i korisnici sudjeluju u raznim kulturnim dogaÄ‘anjima, organizirane su im radionice, ukljuÄuju se u radne aktivnosti. S druge strane, Å¾elimo im stvoriti obiteljski ugoÄ‘aj – istiÄe Zlatar.

Kao prvi s financijskom podrÅ¡kom u realizaciji ovoga vaÅ¾nog projekta ukljuÄio se Grad Ludbreg. KuÄ‡u su danas obiÅ¡li gradonaÄelnik Dubravko BiliÄ‡ i zamjenica Vera JadaniÄ‡.

– Ova je udruga odavno prerasla granice samoga Ludbrega, dokaz je i podatak da su upravo oni primili poziv za smjeÅ¡taj korisnika. Njihov neumoran rad rezultirao je kvalitetom i zadovoljstvom obitelji korisnika koji mogu biti mirni jer znaju da kao dio Udruge imaju punu podrÅ¡ku u svakodnevnim izazovima. – rekao je ludbreÅ¡ki gradonaÄelnik Dubravko BiliÄ‡.

www.vzaktualno.hr

Å½upanija pomogla izlaganju 17 proizvoÄ‘aÄa

14. travnja 2014.

186

Proteklog je vikenda na prostoru jezera Bundek u Zagrebu odrÅ¾ana tradicionalna, 13. po redu sajamska priredba Proizvodi hrvatskog sela. RijeÄ je o poznatoj manifestaciji koja je prema broju izlagaÄa ostvarenim rezultatima najznaÄajniji seljaÄki sajam u Hrvatskoj.

Temeljni ciljevi ove priredbe su promocija i prodaja proizvoda hrvatskog sela te opskrba potroÅ¡aÄa s proizvodima do kojih teÅ¾e dolaze, a nisu zaboravljeni ni kultura i tradicija hrvatskog sela. Ove godine na sajmu je izlagalo oko 350 izlagaÄa, iz svih krajeva Hrvatske, a posjetilo ga je nekoliko desetaka tisuÄ‡a posjetitelja.

Manifestaciju je otvorio zagrebaÄki gradonaÄelnik Milan BandiÄ‡, a u ime VaraÅ¾dinske Å¾upanije otvorenju je bio prisutan zamjenik Å¾upana Alen KiÅ¡iÄ‡ koji je obiÅ¡ao i neke od izlagaÄa s podruÄja naÅ¡e Å¾upanije. Naime, VaraÅ¾dinska Å¾upanija se aktivno ukljuÄila u pomoÄ‡ proizvoÄ‘aÄima sa svoga podruÄja, pa je tako s 30 tisuÄ‡a kuna osigurala izlaganje za 17 proizvoÄ‘aÄa buÄinog ulja, meda, ljekovitog bilja, cvijeÄ‡a s podruÄja cijele Å¾upanije.

– Ovaj sajam je prava prigoda da proizvoÄ‘aÄi na visokofrekventnoj lokaciji ostvare direktnu prodaju krajnjim kupcima. Sami proizvoÄ‘aÄi s kojima sam razgovarao istiÄu kako je na ovom sajmu prodaja uvijek dobra, a i sam sam na Å¡tandovima Äuo i vodio kako zagrebaÄki kupci traÅ¾e buÄino ulje ili med s varaÅ¾dinskog podruÄja. VaraÅ¾dinska Å¾upanija pomogla je svojim proizvoÄ‘aÄima kod organizacije sajma i to je put kako moÅ¾emo direktno im smanjiti troÅ¡kove i utjecati na poboljÅ¡anje direktne prodaje krajnjem kupcu, rekao je zamjenik Å¾upana KiÅ¡iÄ‡.

Na 13. sajmu Proizvodi hrvatskog sela u Zagrebu iz VaraÅ¾dinske Å¾upanije izlagali su OPG-i FraniÄ‡, PleÅ¡nar, MatuÄec, MuriÄ‡, OreÅ¡koviÄ‡, PetroviÄ‡, Å inko, UsluÅ¾ne uljare PreseÄki i Å½upaniÄ‡, TkalaÄka radionica PeÅ¡ut Ivan, Poljoprivredna zadruga VaraÅ¾dinsko povrÄ‡e, Eltom d.o.o., KuÄ‡a magiÄne trave JakopoviÄ‡, Obrt PreÅ¡a i Udruge Era slobodnih ruku, Rogoz i Zraka sunca.

www.vzaktualno.hr