lipanj 2014. – Stranica 7

Provodi se ureÄ‘enje i ÄišÄ‡enje viniÄkog potoka

26. lipnja 2014.

111

Arhiva

Ovih je dana u tijeku ureÄ‘enje i ÄiÅ¡Ä‡enje viniÄkog potoka na dionici od ZmrÅ¾jaka do Trga Matije Gupca u Vinici. Potok je produbljen i Å¡karpiran, odstranjeno je i sve granje kao i otpad koji je pronaÄ‘en u potoku, a odreÄ‘eni dijelovi potoka u okviru planiranog zahvata obloÅ¾iti Ä‡e se kamenom.

NaÄelnik OpÄ‡ine Marijan Kostanjevac s predstavnicima naruÄitelja i izvoÄ‘aÄa radova obiÅ¡ao je gradiliÅ¡te.

– Potok godinama nije bio oÄiÅ¡Ä‡en niti ureÄ‘ivan te Ä‡e se nakon ovog zahvata omoguÄ‡iti nesmetan protok voda pogotovo za vrijeme bujica, koje su uÄestale zadnjih nekoliko godina – rekao je tom prilikom naÄelnik.

www.vzaktualno.hr

Elmhurst Jazz Band na Ljetu na Strossu!

26. lipnja 2014.

130

Arhiva

U petak 27. lipnja na zagrebaÄkom Gornjem gradu u sklopu kultne manifestacije Ljeto na Strossu koncert Ä‡e odrÅ¾ati Elmhurst Jazz Band. Do ovog nastupa na popularnom Strossu doÅ¡lo je zbog suradnje sa Last minute Jazz festivalom iz Bala. Publika Ä‡e na Strossu imati priliku uÅ¾ivati u nastupu ovog ameriÄkog jazz banda koji fascinira i zbog toga Å¡to ga saÄinjava 22 izvrsnih glazbenika.

Elmhurst College Jazz Band stekao je meÄ‘unarodno priznanje kao izvanredan jazz ansambl. Pod vodstvom Doug Beach-a, bend je dobio izvrsne ocjene na jazz festivalima od strane mnogih jazz velikana, ukljuÄujuÄ‡i Clark Terrya, Lee Konitza i Conte Candolia, Pete Christlieba, Grega Hopkinsa i drugih.

Band je na ovogodiÅ¡njoj turneji obiÅ¡ao 17 drÅ¾ava i dva puta je poÄaÅ¡Ä‡en pozivnicama od ameriÄkog State Departmenta za turneju po Europi. ÄŒesti nastupi sa poznatim umjetnicima su sastavni dio rasporeda banda. U skorije vrijeme su nastupali sa Bobby Shewom, Louie Bellsonom, Pete Christlieb i Conte, Diane Schuur Candoli, Terry Gibbs, Lee Konitz, Denis DiBlasio, Clark Terry, Chris Vadala i Frank Mantooth. Osim toga, band je naruÄio odreÄ‘en broj izvornih radova od poznatih kompozitora kao Å¡to su Bill Holman, Alan Broadbent i Denis.DiBlasio.

Detaljan program moÅ¾e se pronaÄ‡i na www.ljetonastrosu.com, a posjetitelji ga mogu dobiti unutar besplatnih programskih knjiÅ¾ica se nalaze Strossmayerovom Å¡etaliÅ¡tu.

HDZ traÅ¾i dopunu dnevnog reda 10. sjednice Å½S

26. lipnja 2014.

133

Arhiva

Klub vijeÄ‡nika HDZ-a u Å½upanijskoj skupÅ¡tini je podnio inicijativu za dopunu dnevnog reda 10. sjednice Å½upanijske skupÅ¡tine VaraÅ¾dinske Å¾upanije najavljenoj za ponedjeljak, a na kojoj bi se raspravilo i usvojilo donoÅ¡enje Odluke o pravu na besplatne udÅ¾benike za uÄenike osnovnih i srednjih Å¡kola VaraÅ¾dinske Å¾upanije.

PriopÄ‡enje HDZ-ovih vijeÄ‡nika prenosimo u cijelosti:

Za dan 30. lipnja 2014. godine sazvana je sjednica Å½upanijske skupÅ¡tine VaraÅ¾dinske Å¾upanije iz Äijeg priloÅ¾enog dnevnog reda je razvidno da nema toÄke dnevnog reda koja bi se odnosila na raspravu o pravu na besplatne udÅ¾benike za uÄenike osnovnih i srednjih Å¡kola. Iz medija, meÄ‘utim, doznajemo da VaraÅ¾dinska Å¾upanija planira s 200,00 kuna po uÄeniku sufinancirati kupnju udÅ¾benika u sljedeÄ‡oj Å¡kolskoj godini. MeÄ‘utim, nisu jasni kriteriji odnosno naÄin ostvarivanja prava na sufinanciranje tj. da li Ä‡e se kao kriterij za pravo na besplatne udÅ¾benike uzimati mjesto prebivaliÅ¡ta uÄenika ili mjesto u kojem uÄenik polazi Å¡kolu.

Stoga, Klub vijeÄ‡nika HDZ-a u Å½upanijskoj skupÅ¡tini podnosi inicijativu za dopunu dnevnog reda sjednice na kojoj bi se raspravilo i usvojilo donoÅ¡enje ODLUKE o pravu na besplatne udÅ¾benike za uÄenike osnovnih i srednjih Å¡kola VaraÅ¾dinske Å¾upanije.

Istodobno, nabavu besplatnih udÅ¾benika ili njihovo sufinanciranje, najavile su i pojedine jedinice lokalne samouprave, pa se moÅ¾e dogoditi da neki uÄenici dobiju od svojih JLS besplatne udÅ¾benike i joÅ¡ od Å¾upanije 200,00 kuna, a neki niÅ¡ta ili samo 200,00 kuna Å¾upanijskih sredstava.

Upravo iz tog razloga donoÅ¡enje jedne takve odluke rijeÅ¡ilo bi pitanje ravnopravnosti uÄenika. Nadalje, imajuÄ‡i u vidu cijene kompleta udÅ¾benika za osnovne i srednje Å¡kole razvidno je kako bi se donoÅ¡enjem takve Odluke rasteretio â€žkuÄ‡ni budÅ¾et“ roditelja uÄenika osnovnih i srednjih Å¡kola VaraÅ¾dinske Å¾upanije

PredloÅ¾enom Odlukom propisala bi se raspodjela financiranja nabave udÅ¾benika izmeÄ‘u jedinica lokalne i regionalne samouprave na naÄin da VaraÅ¾dinska Å¾upanija snosi 70 posto financiranja, a svaka jedinica lokalne samouprave (grad / opÄ‡ina) 30 posto financiranja. PredlaÅ¾emo da se u Odluci propiÅ¡e naÄelo dobrovoljnosti, odnosno, svaka jedinica lokalne samouprave imala bi pravo izbora da li Å¾eli sudjelovati u financiranju besplatnih udÅ¾benika ili ne. U sluÄaju da odreÄ‘ena jedinica lokalne samouprave ne bi prihvatila opisani model financiranja, uÄenici s prebivaliÅ¡tem u toj jedinici lokalne samouprave ne bi imali moguÄ‡nost koriÅ¡tenja besplatnih udÅ¾benika.

Nadalje, predlaÅ¾emo da se Odlukom o pravu na besplatne udÅ¾benike propiÅ¡e kako bi svi udÅ¾benici bili u vlasniÅ¡tvu VaraÅ¾dinske Å¾upanije, a svake nove Å¡kolske godine, ustupalo bi se pravo koriÅ¡tenja uÄenicima odgovarajuÄ‡ih razreda osnovnih i srednjih Å¡kola.

U sluÄaju da neki uÄenik namjerno oÅ¡teti dio kompleta ili cijeli komplet udÅ¾benika koje je dobio na koriÅ¡tenje, VaraÅ¾dinska Å¾upanija i jedinice lokalne samouprave po istom modelu financiranja nabavili bi novi odgovarajuÄ‡i komplet ili dio kompleta udÅ¾benika, ali bi imali pravo naplate od roditelja uÄenika koji je prouzroÄio Å¡tetu na udÅ¾benicima.

U sluÄaju prihvaÄ‡anja ove inicijative, predlaÅ¾emo da struÄne sluÅ¾be, odnosno upravna tijela Å¾upanije, pripreme prijedlog odnosno nacrt Odluke sukladno Statutu i Poslovniku, vodeÄ‡i se o naprijed navedenom obrazloÅ¾enju.

Predsjednik:

AnÄ‘elko StriÄak, mag.oec.

Gospodarska škola u gradu braÄ‡e Grimm

26. lipnja 2014.

133

Arhiva

Didactics of foreign languages in compulsory secondary education naziv je Comenius projekta u kojem Gospodarska Å¡kola VaraÅ¾din, uz Å¡kole partnere iz NjemaÄke, Turske, NorveÅ¡ke i Å panjolske sudjeluje veÄ‡ dvije godine.

Od 15. do 19. lipnja 2014. profesori iz iz Comenius tima Gospodarske Å¡kole VaraÅ¾din, Renata MaÄ‘ariÄ‡, Mirna Rukavina-BakÅ¡aj, Vanja PerÅ¡i i Melanija KlariÄ‡ zajedno s Äetvero uÄenika, Tamara Posavec, Nikolina Plavec MarkoviÄ‡, Marinko KlariÄ‡ i Jakov SiÄ‡ sudjelovali su na zavrÅ¡noj mobilnosti Comeniusa u gradu Hanau, u Saveznoj Republici NjemaÄkoj.

VeÄ‡ina aktivnosti odrÅ¾avala se u Otto Hahn Schule Hanau, koju polazi viÅ¡e od 1750 uÄenika , a sastoji se od tri tipova Å¡kole: Hauptschule, Realschule i gimnazije.

Nastavnici iz Otto Hahn Schule pripremili su za profesore i uÄenike izuzetno bogat program. UÄenici su sudjelovali na radionici engleskog jezika, prisustvovali redovnoj nastavi 10. i 11. razreda gimnazije te na kvizu znanja o zemljama Europe. U Otto Hahn Schule Hanau kao i u veÄ‡ini Å¡kola u NjemaÄkoj velika se paÅ¾nja posveÄ‡uje uÄenju engleskog jezika, te veÄ‡ina uÄenika s lakoÄ‡om i teÄno govori engleski jezik.

Otto Hahn Schule ima veÄ‡ uhodani projekt razmjene uÄenika sa Å¡kolom u Å kotskoj u okviru kojeg uÄenici tamo provode tjedan dana obavljajuÄ‡i praktiÄni rad. ZapoÄeti su razgovori za nastavak suradnje u vidu sliÄne razmjene izmeÄ‘u Gospodarske Å¡kole VaraÅ¾din i njihove Å¡kole kao nastavak ovog Comenius projekta.

Iako je engleski jezik sluÅ¾beni jezik projekta, uÄenici Gospodarske Å¡kole mogli su vjeÅ¾bati njemaÄki jezik u razgovoru s domaÄ‡inima i Älanovima obitelji u svoje slobodno vrijeme, a da su u tome jako dobri potvrdili su uÄenici domaÄ‡ini i njihovi roditelji.

Dvije godine predanog rada Comenius timova iz svih Å¡kola partnera rezultirati Ä‡e dokumentom koji ukljuÄuje finalne proizvode poput smjernica za poboljÅ¡anje nastave engleskog jezika, aktivnosti za razvijanje jeziÄnih vjeÅ¡tina, rezultata usporedbe obrazovnih sustava zemalja partnera, iskustva uÄenika i mnoge druge, a sve u svrhu unapreÄ‘enja nastave engleskog jezika.

Osim uÄenja i metoda nastave stranih jezika, Comenius projekt ima za cilj i upoznavanje kulturno-povijesne baÅ¡tine zemlje odnosno regije Å¡kole partnera. Grad Hanau je rodni grad braÄ‡e Grimm, gdje se dva puta godiÅ¡nje odrÅ¾ava Festival bajki koji posjeÄ‡uju sve generacije iz cijele NjemaÄke i inozemstva, a Muzej zlatarstva podsjeÄ‡a na zlatne dane gospodarskog rasta regije.

Gosti su posjetili i Frankfurt, koji s pravom nosi nadimak Mainhattan buduÄ‡i da je pravo financijsko i gospodarsko srediÅ¡te Europe s bogatom povijeÅ¡Ä‡u i oÄuvanom kulturnom baÅ¡tinom, univerzitetski grad Marburg, te dvorac Ronneburg.

Iako je ovo zavrÅ¡na mobilnost, ostali su kontakti i prijateljstva te dogovori za nove projekte kojima se svi veÄ‡ unaprijed vesele.

www.vzaktualno.hr

Å½upan na 107. plenarnoj sjednici Odbora regija

26. lipnja 2014.

132

Arhiva

Å½upan VaraÅ¾dinske Å¾upanije Predrag Å tromar boravi u Bruxellesu, gdje kao Älan Odbora regija sudjeluje u radu 107. plenarne sjednice Odbora regija.

Prvog dana plenarne sjednice Odbora regija raspravljalo se o integriranoj urbanoj politici u EU-u, paketu za urbanu mobilnost, sedmom akcijskom programu zaÅ¡tite okoliÅ¡a i odrÅ¾ivim gradovima, zatim o buduÄ‡oj politici EU-a na podruÄju pravosuÄ‘a i unutarnjih poslova, Europskoj mreÅ¾i sluÅ¾bi za zapoÅ¡ljavanje, pristupu radnika uslugama mobilnosti i daljnje integracije trÅ¾iÅ¡ta rada (EURES) te o Europskoj strategiji za beskuÄ‡niÅ¡tvo.

TakoÄ‘er, tog dana obiljeÅ¾iti Ä‡e se 20. godiÅ¡njica postojanja Odbora regija (1994.-2014.).

Drugog dana odrÅ¾avanja sjednice raspravljat Ä‡e se o Nacrtu rezolucije o 20. godiÅ¡njici postojanja Odbora regija i Nacrtu rezolucije o prijedlozima Odbora regija za novi zakonodavni mandat Europske unije. Na sjednici je predviÄ‘eno da se izabere predsjednik, prvi potpredsjednik i ostali Älanovi PredsjedniÅ¡tva. TakoÄ‘er, raspravljat Ä‡e se o Strategiji EU-a za Jadransku i Jonsku regiju (EUSAIR) o Äemu Ä‡e izvijestiti Gian Mario Spacca, predsjednik regije Marche iz Italije.

TakoÄ‘er, za trajanja 107. plenarne sjednice raspravljat Ä‡e se i o Strukturnim reformama banaka EU-a i transparentnosti u bankarstvu u sjeni, viÅ¡erazinskom upravljanju u promicanju Strategije bioloÅ¡ke raznolikosti EU-a do 2020. i provedbi meÄ‘unarodnih ciljeva iz Aichija, o IzvrÅ¡avanju proraÄuna EU-a te Nacrtu proraÄuna EU-a za 2015. godinu.

Podsjetimo, Odbor regija osnovan je Ugovorom iz Maastrichta 1992. godine kao tijelo koje na europskoj razini predstavlja lokalnih i regionalnih vlasti. Danas Odbor regija ima tristo pedeset dva Älana iz dvadeset osam drÅ¾ava Älanica, a predlaÅ¾u ih vlade drÅ¾ava Älanica, dok ih imenuje VijeÄ‡e Europske unije na obnovljivi mandat od Äetiri godine.

www.vzaktualno.hr

Novi ljetni singl: Navarro – "Predivan dan"

26. lipnja 2014.

135

Arhiva

OsvjeÅ¾enje domaÄ‡e glazbene scene, rock bend Navarro, izdao je svoj treÄ‡i single! Novi ljetni hit pod nazivom “Predivan Dan” posluÅ¡ajte na naÅ¡em portalu!

â€‹

Navarro je krenuo tek 2011., no ubrzo su pobjedom na Festivalu mladih bendova i demo izdanjem “Preludij” privukli paÅ¾nju na sebe. TakoÄ‘er su zanimljivi bili i izdavaÄkoj kuÄ‡i Dallas Records s kojom 2013. potpisuju ugovor i izdaju prve singlove.

– Nakon singlova “Deja Vu” i “Svemir”, s treÄ‡im singlom se pribliÅ¾avaju svojoj opuÅ¡tenijoj strani. ÄŒlanovi kaÅ¾u kako je “Predivan dan” zaigrana ljetna pjesma koja zraÄi ugodnom i opuÅ¡tajuÄ‡om atmosferom. BezbriÅ¾nost teksta i glazbe su savrÅ¡eni za odvesti mozak na paÅ¡u i uÅ¾ivati do jutra. Pjesma je snimljena u studiju benda te su Navarro veoma zadovoljni prljavo-njeÅ¾nim zvukom do kojeg su doÅ¡li – Dallas Records.

ÄŒlanovi su vokal i gitarist Martin Å½unec, Nikola Rimac – bas gitari i prateÄ‡im vokalima, Lucija Ercegovac na synthu i prateÄ‡ima, s pokojim lead vokal angaÅ¾manom, te Ivan PetriÄuÅ¡iÄ‡ na bubnjevima.

“Nova nada” kako Dallas Records kaÅ¾e, stilski podsjeÄ‡a na grunge i 90-e, dok zvukom mami na rani Queens of the Stone Age. Navarro je trenutno u fazi snimanja spota, a sve ostalo popratite na FB stranici benda!

www.timeout.hr

PoloÅ¾eni vijenci i odrÅ¾ana misa za branitelje

26. lipnja 2014.

133

Arhiva

JuÄer su povodom Dana drÅ¾avnosti poloÅ¾eni vijenci i upaljene svijeÄ‡e na mjesnom groblju u SraÄincu i pored spomenika braniteljima u Svibovcu Podravskom. U izaslanstvu koje je poloÅ¾ilo vijence bili su naÄelnik BoÅ¾idar Novoselec, njegov zamjenik Krunoslav LukaÄiÄ‡, predsjednik OpÄ‡inskog vijeÄ‡a Nenad Plantak, vijeÄ‡nici OpÄ‡inskog vijeÄ‡a te Älanovi braniteljskih udruga s podruÄja OpÄ‡ine SraÄinec.

NaveÄer je u Å¾upnoj crkvi sv. Mihaela arkanÄ‘ela u SraÄincu odrÅ¾ana sveta misa posveÄ‡ena sjeÄ‡anju na poginule branitelje s podruÄja opÄ‡ine.

NazoÄili su joj Älanovi Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata SraÄinec u sveÄanim odorama. Svetu misu je predvodio Å¾upni kapelan Igor RadaÅ¡iÄ‡, a koncelebrirao Å¾upnik u miru Vjekoslav Gabud.

www.vzaktualno.hr

Preko 464 tisuÄ‡e kuna za sanaciju klizišta

26. lipnja 2014.

111

Arhiva

U proteklom periodu, poÄevÅ¡i od oÅ¾ujka 2013. godine obilne kiÅ¡e koje su padale na podruÄju Krapinsko-zagorske Å¾upanije, kao i velike koliÄine otopljenog snijega uzrokovale su nastanak brojnih kliziÅ¡ta i odrona koji ugroÅ¾avaju stambene i gospodarske objekte te oteÅ¾avaju ili onemoguÄ‡avaju promet na nerazvrstanim cestama. Na podruÄju Å¾upanije ima 500- tinjak kliziÅ¡ta, koja se nalaze na podruÄju 31 od ukupno 32 jedinice lokalne samouprave.

Za sanaciju kliziÅ¡ta i izradu elaborata, Å¾upan Å½eljko Kolar je od veljaÄe do lipnja ove godine odobrio sredstva u ukupnom iznosu od 464.040,00 kuna.

Sredstva za sanaciju kliziÅ¡ta koja ugroÅ¾avaju stambene i gospodarske objekte, te nerazvrstane ceste dodijeljena su sljedeÄ‡im jedinicama lokalne samouprave:

1. Grad Donja Stubica

Sanacija kliziÅ¡ta na nerazvrstanoj cesti Donji HruÅ¡evec – StaniÅ¡i – 20.000,00 kuna

2. OpÄ‡ina Jesenje

Sanacija kliziÅ¡ta koje ugroÅ¾ava stambeni objekt u vlasniÅ¡tvu Josipa ObadiÄ‡a, Cerje Jesenjsko 46 – 40.000,00 kuna

3. Grad Klanjec

Sanacija kliziÅ¡ta na groblju Sv. Filip, te uz prilaznu cestu groblju – 50.000,00 kuna

4. OpÄ‡ina Krapinske Toplice

Sanacija kliziÅ¡ta koje ugroÅ¾ava stambeni objekt u vlasniÅ¡tvu Mirka Huzaka, HrÅ¡ak Breg 11 – 8.915,00 kuna

5. OpÄ‡ina MaÄe

Sanacija kliziÅ¡ta u Velikom Bukovcu, uz nerazvrstanu cestu Å aronji – 40.000,00 kuna

6. OpÄ‡ina Radoboj

Sanacija kliziÅ¡ta na nerazvrstanoj cesti Radobojski Bregi – Horvati, te stambeni objekt u vlasniÅ¡tvu Ivana Horvata, Radoboj 440 – 40.000,00 kuna

7. OpÄ‡ina StubiÄke Toplice

Sanacija kliziÅ¡ta koja ugroÅ¾ava stambeni i gospodarski objekt u vlasniÅ¡tvu Josipa Kozjaka, Strmec StubiÄki 202 – 40.000,00 kuna

UKUPNO: 238.915,00 kuna

Sredstva za izradu Elaborata za sanaciju kliziÅ¡ta dodijeljena su sljedeÄ‡im jedinicama lokalne samouprave:

1. OpÄ‡ina DesiniÄ‡

KliziÅ¡te koje ugroÅ¾ava stambeni objekt u vlasniÅ¡tvu obitelji VinkoviÄ‡, V. Horvatska 70 – 22.500,00 kuna

2. Grad Krapina

KliziÅ¡te na nerazvrstanoj cesti Pretkovec – Å kariÄ‡evo – 22.500,00 kuna

3. OpÄ‡ina Marija Bistrica

KliziÅ¡te koje ugroÅ¾ava stambeni objekt u vlasniÅ¡tvu Dragice Primorac, Laz BistriÄki 44B – 22.500,00 kuna

4. OpÄ‡ina Mihovljan

KliziÅ¡te na nerazvrstanoj cesti KomorÄeci – Kralji – 18.750,00 kuna

5. Grad Oroslavje

KliziÅ¡te koje ugroÅ¾ava gospodarski objekt u vlasniÅ¡tvu Stjepana LadiÅ¡iÄ‡a, LipoveÄka ulica – 22.500,00 kuna

6. Grad Pregrada

KliziÅ¡te koje ugroÅ¾ava nerazvrstanu cestu u naselju Vinagorski Vrhi (zaselak Bosnari, LjubiÄ‡i) – 27.500,00 kuna

7. OpÄ‡ina Sveti KriÅ¾ ZaÄretje

KliziÅ¡te koje ugroÅ¾ava stambeni objekt u vlasniÅ¡tvu Branka Bezjaka, ZavrÅ¡je ZaÄretsko 12 – 21.937,50 kuna

8. OpÄ‡ina Tuhelj

KliziÅ¡te na nerazvrstanoj cesti: BolniÄka ulica u Tuheljskim Toplicama – 21.937,50 kuna

9. OpÄ‡ina Veliko TrgoviÅ¡Ä‡e

KliziÅ¡te na nerazvrstanoj cesti RoÅ¾iÄ‡i – Kahlini – 22.500,00 kuna

10. Grad Zlatar

KliziÅ¡te na nerazvrstanoj cesti: Ulica Anke Horvat – 22.500,00 kuna

UKUPNO: 225.125,00 kuna

www.vzaktualno.hr

"Kajakavijana" kreÄ‡e u ponoÄ‡ s petka na subotu

26. lipnja 2014.

121

Arhiva

U organizaciji varaÅ¾dinskog Brdsko-biciklistiÄkog kluba ASI u ponoÄ‡ s petka na subotu s Trga Miljenka StanÄiÄ‡a u VaraÅ¾dinu kreÄ‡e “Kajkavijana”. Radi se o kruÅ¾noj biciklistiÄkoj utrci dugoj 245 kilometara s 5570 metara visinske razlike, a limit za utrku je 24 sata.

Utrka je orijentacijskog karaktera, a smisao je samostalno snalaÅ¾enje izmeÄ‘u kontrolnih toÄaka na trasi koja neÄ‡e biti oznaÄena posebnim oznakama. “Kajkavijana” se vozi preko IvanÄice, Ravne gore, TrakoÅ¡Ä‡ana, StrahinjÄice, Orehovice, Medvednice, Marije Bistrice, Lobora, ponovo IvanÄice, Ham-Pokojca, ZavrÅ¡ja Podbelskog i BriÅ¡ke s ciljem u VaraÅ¾dinu.

U subotu u 8 sati start Ä‡e “Mala kajkavijana” (135 kilometara: VaraÅ¾din – Ravna gora – StrahinjÄica – IvanÄica – VaraÅ¾din), a u 10 sati “Moj prvi kaj maraton” (86 kilometara: VaraÅ¾din – IvanÄica – VaraÅ¾din).

Nakon starta najkraÄ‡e utrke na Trgu Miljenka StanÄiÄ‡a bit Ä‡e organizirana djeÄja biciklistiÄka natjecanja. ProglaÅ¡enja pobjednika najavljena su za subotu u 22.30, a potom poÄinje DJ party kojim zavrÅ¡ava “Kajkavijana”.

Organizatori su zaprimili oko 170 prijava za utrku.

Sve dodatne informacije i raspis maratona moÅ¾ete pronaÄ‡i na web stranici www.bbk-asi.hr te Facebooku.

www.vzaktualno.hr

Ajmo svi sjesti i naÄ‡i rješenje za bale

26. lipnja 2014.

114

Arhiva

– 130.000 tona smeÄ‡a deponiranih na ulazu u grad je problem broj jedan za grad VaraÅ¾din, problem broj jedan za VaraÅ¾dinsku Å¾upaniju, ali treba svakako biti i problem broj jedan za Ministarstvo zaÅ¡tite okoliÅ¡a jer danas u Hrvatskoj nema veÄ‡eg ekoloÅ¡kog problema od ovog – istaknula je na jutraÅ¡njoj konferenciji za medije saborska zastupnica i predsjednica Udruge “Inicijativa za osnivanje Narodne stranke-reformisti”, Natalija MartinÄeviÄ‡, koja je uputila poziv za zajedniÄki sastanak ministru zaÅ¡tite okoliÅ¡a i prirode Mihaelu ZmajloviÄ‡u, gradonaÄelniku grada VaraÅ¾dina Goranu HabuÅ¡u, Å¾upanu VaraÅ¾dinske Å¾upanije Predragu Å tromaru i direktoru Fonda za zaÅ¡titu okoliÅ¡a i energetsku uÄinkovitost Svenu MÅ±lleru, za 03. srpnja 2014. u Gradskoj vijeÄ‡nici u VaraÅ¾dinu.

– Ajmo se svi zajedno sjesti i ne izaÄ‡i iz VijeÄ‡nice dok ne naÄ‘emo rjeÅ¡enje ovog problema – pozvala je Natalija MartinÄeviÄ‡ te dodala da ukoliko Ministarstvo i Fond ostaju pri stavu da zbrinjavanje varaÅ¾dinskog smeÄ‡a ne mogu sufinancirati zbog zakonskih prepreka, tada je jasno da je puna odgovornost na onome koji je raspisao takav natjeÄaj koji nadleÅ¾no Ministarstvo i Fond ne mogu sufinancirati.

Naime, gradonaÄelnik HabuÅ¡ sada ima dvije moguÄ‡nosti. Potpisati koncesiju, no tada postoji opcija da Ministarstvo i Fond odbiju sufinancirati odlaganje, te bi rjeÅ¡enje u konaÄnici moglo biti skuplje od prvobitno potpisanog ugovora izmeÄ‘u bivÅ¡eg gradonaÄelnika ÄŒehoka i tvrtke T7. S druge strane ukoliko gradonaÄelnik ugovor o koncesiji ne potpiÅ¡e, Zajednica ponuditelja Cezar, Komunalac Davor i Eko flor plus koja je koncesiju dobila na pravilno provedenom natjeÄaju, tuÅ¾it Ä‡e grad VaraÅ¾din za nadoknadu Å¡tete.

– To za grad znaÄi joÅ¡ jedna u nizu tuÅ¾bi, a bale smeÄ‡a i dalje ostaju u VaraÅ¾dinu – zakljuÄila je MartinÄeviÄ‡ te dodala kako osobno smatra da se aktualna koncesija treba potpisati, a cijeli posao zbrinjavanja bala smeÄ‡a Ministarstvo zaÅ¡tite okoliÅ¡a i Fond trebaju sufinancirati. To bi znaÄilo micanje bala iz VaraÅ¾dina u roku od 3 mjeseca kako je i navedeno u koncesiji i znaÄajnije niÅ¾u cijenu jer sufinanciranje prema novom Pravilniku Ministarstva sada iznosi 60 posto, umjesto dosadaÅ¡njih posto.

Uz sve navedeno, MartinÄeviÄ‡ je podsjetila i da postoji ozbiljna gospodarska prijetnja, a to je potencijalna tuÅ¾ba BiotehnoloÅ¡kog parka kojem se grad VaraÅ¾din obavezao u roku od 2 godine maknuti bale kako bi oni mogli nastaviti sa svojim projektom na zemljiÅ¡tu gdje se nalaze bale, i taj rok istiÄe upravo sada.

www.vzaktualno.hr