listopad 2014. – Stranica 16

Poplave pogodile i KoprivniÄko-kriÅ¾evaÄku Å¾upaniju

22. listopada 2014.

610

Arhiva

NezapamÄ‡ena poplava u srijedu, 22. listopada pogodila je KoprivniÄko-kriÅ¾evaÄku Å¾upaniju. Zbog obilne kiÅ¡e, koja je poÄela padati joÅ¡ u noÄ‡i, potok Koprivnica izlio se u prijepodnevnim satima na nekoliko mjesta po koprivniÄkim ulicama na podruÄju BreÅ¾anca, u Å poljarskoj, SvaÄiÄ‡evoj, GupÄevoj i PotoÄnoj ulici te poplavila dvoriÅ¡ta i podrume.

Osim u gradu, potok se izlio i u KoprivniÄkim Bregima, gdje je bila Äak proglaÅ¡ena opÄ‡a opasnost i pozivalo se mjeÅ¡tane, da se vrate svojim kuÄ‡ama te da ih brane od poplave.

Na drÅ¾avnim cestama izmeÄ‘u Koprivnice i Å taglinca prema Osijeku i izmeÄ‘u Koprivnice i Reke prema Zagrebu ceste su bile zatvorene, dok se po VaraÅ¾dinskoj cesti, Kunovec bregu i Subotici Podravskoj prema VaraÅ¾dinu vozilo oteÅ¾ano kao i po cestama diljem cijele KoprivniÄko-kriÅ¾evaÄke Å¾upanije.

InaÄe, ovo nije prvi puta, da se potok razlio, isto se dogodilo i prije mjesec dana kada su mnoge koprivniÄke ulice doslovno plivale. OgorÄenje ne kriju svi oni graÄ‘ani kojima je nanesena velika Å¡teta u njihovim domaÄ‡instvima.

Hrvatske vode kaÅ¾u, da je 60 njihovih ljudi razmjeÅ¡teno diljem Å¾upanije od KriÅ¾evaca preko Koprivnice do ÄurÄ‘evca, Å¡to je svakako premalo. Gradski stoÅ¾er za zaÅ¡titu i spaÅ¡avanje i vatrogasci, nisu pak bili spremni za nastalu situaciju, iako se veÄ‡ danima prognozirala ciklona.

Na kraju, ljudima je viÅ¡e svejedno tko je kriv, kad pri svakoj veÄ‡oj kiÅ¡i “plivaju” i ostane im nakon toga, da sami moraju sanirati nastalu Å¡tetu…

Jasna Zgorelec

www.vzaktualno.hr

Prvi put nakon šest mjeseci raste nezaposlenost

22. listopada 2014.

154

Arhiva

Stopa registrirane nezaposlenosti porasla je u rujnu sa 17,5 posto na 17,7 posto, Å¡to je njezin prvi rast nakon Å¡est mjeseci pada, pokazuju danas objavljeni podaci DrÅ¾avnog zavoda za statistiku.

ZahvaljujuÄ‡i sezonskom zapoÅ¡ljavanju, uglavnom u turistiÄkom sektoru, u kolovozu je stopa nezaposlenosti pala na 17,5 posto, no kako je vrhunac turistiÄke sezone proÅ¡ao, u rujnu se ponovno naÅ¡la u uzlaznoj putanji.

Dokapitaliziran Mercator, Agrokorov vlasniÄki udio poveÄ‡an na 88,10 posto

DioniÄari Mercatora u utorak su na izvanrednoj skupÅ¡tini potvrdili prijedlog koncerna Agrokor kao veÄ‡inskog vlasnika da se njegov kredit Mercatoru od 200 milijuna eura za konsolidaciju poslovanja pretvori u vlasniÄki kapital. Direktor Mercatora Toni BalaÅ¾iÄ izjavio je novinarima nakon skupÅ¡tine dioniÄara da je velikom veÄ‡inom prihvaÄ‡ena predloÅ¾ena dokapitalizacija Mercatora za 200 milijuna eura, Äime je Agrokor svoje vlasniÅ¡tvo u Mercatoru poveÄ‡ao na 88,10 posto posto.

BalaÅ¾iÄ se dotaknuo i tempa planiranih postupaka integracije poslovanja Mercatora i Konzuma. Najavio je da Ä‡e djelatnost Konzumove maloprodajne djelatnosti u Srbiji biti uklopljena u Mercatorovu mreÅ¾u do sredine iduÄ‡eg mjeseca, dok Ä‡e do kraja ovog mjeseca Konzum preuzeti dosadaÅ¡nje Mercatorove trgovine u BiH. BalaÅ¾iÄ je rekao da oÄekuje mnogo od sinergijskih uÄinaka poslovnog povezivanja dviju mreÅ¾a, te da u Mercatoru u samoj Sloveniji neÄ‡e biti otpuÅ¡tanja zaposlenih. No, morat Ä‡e se nastaviti racionalizacija poslovanja na svim razinama kako bi se poveÄ‡ala njegova konkurentnost na slovenskom trÅ¾iÅ¡tu, rekao je BalaÅ¾iÄ novinarima.

RIZ-OdaÅ¡iljaÄi smanjuju temeljni kapital za 82,3 milijuna kuna

Na redovnoj glavnoj SkupÅ¡tini RIZ-OdaÅ¡iljaÄa 19. prosinca ove godine trebala bi, prema prijedlogu Uprave, biti donesena odluka o smanjenju temeljnog kapitala za 82,3 milijuna kuna radi pokriÄ‡a gubitaka. Ukupni gubitak RIZ-OdaÅ¡iljaÄa od 31. prosinca 2005. do 31. prosinca 2013. godine od 63,4 milijuna kuna podmirio bi se, prema prijedlogu, pojednostavljenim smanjenjem temeljnog kapitala sa 138,4 na 56,1 milijun kuna. To bi se provelo smanjenjem nominalne vrijednosti dionica sa sadaÅ¡njih 370 na 150 kuna. Tako bi novi temeljni kapital bio podijeljen na 374.179 redovnih dionica na ime, svake u nominalnom iznosu od 150 kuna.

Andreja Å½upaniÄ‡, analitiÄarka Fima vrijednosnica

6. Hrvatska platforma za smanjenje rizika od katastrofa

22. listopada 2014.

210

Arhiva

U srijedu, 22. listopada 2014. u 10:00 sati u prostorijama MUP-ovog odmaraliÅ¡ta Valbandon u Istri, zapoÄela je Å¡esta konferencija Hrvatska platforme za smanjenje rizika od katastrofa.

Prisutne su na samom poÄetku pozdravili pomoÄ‡nica ministra unutarnjih poslova Ines KrajÄak zaÅ¾eljevÅ¡i svim sudionicima Platforme uspjeÅ¡an rad te ravnatelj DrÅ¾avne uprave za zaÅ¡titu i spaÅ¡avanje dr. sc. Jadran PeriniÄ‡, koji je i otvorio Konferenciju.

Prigodnim govorom obratili su se i pomoÄ‡nik ministrice za inspekcijske poslove u Ministarstvu graditeljstva i prostornog ureÄ‘enja Davorin OrÅ¡aniÄ‡ i voditelj Sektora za koordinaciju smanjenja rizika od katastrofa u UNISDR-u dr. sc. Neil McFarlane.

Ravnatelj DrÅ¾avne uprave za zaÅ¡titu i spaÅ¡avanje dr. sc. Jadran PeriniÄ‡ u svom uvodnom govoru rekao je kako je Hrvatska platforma za smanjenje rizika od katastrofa postala prepoznat proizvod Republike Hrvatske u Europi. Podsjetio je na nedavno odrÅ¾anu konferenciju u Madridu, na kojoj se vrlo aktivno raspravljalo o programskim aktivnostima Hyogo okvirnog plana djelovanja nakon 2015. godine, nuÅ¾nom povezivanju aktivnosti zajednica koje se bave klimatskim promjenama i smanjenjem rizika od katastrofa, kao i poziciji Europske unije u okviru djelovanja na smanjenju rizika od katastrofa.

Republika Hrvatska je u Madridu istaknula angaÅ¾man DUZS-a na promidÅ¾bi UN-ove kampanje “Moj grad je siguran”, i to putem svojih PodruÄnih ureda za zaÅ¡titu i spaÅ¡avanje. Rezultat toga je, pored veÄ‡ angaÅ¾iranih Zagreba, Dubrovnika i Bjelovara, ukljuÄivanje joÅ¡ dva grada u kampanju – VaraÅ¾dina i Pule te prepoznavanje njezine vaÅ¾nosti, istaknuo je ravnatelj PeriniÄ‡ te napomenuo kako u Republici Hrvatskoj moramo djelovati zajedniÄki na ispunjenju ciljeva smanjenja rizika od katastrofa te implementaciji smjernica Hyogo okvirnog plana, sve kako bi umanjili ranjivost i poveÄ‡ali otpornost zajednice.

Na Konferenciji su prvoga dana izlagali Äelnici drÅ¾avnih tijela i ustanova, doktori i profesori te struÄnjaci iz nekoliko institucija, izmeÄ‘u ostalih iz DrÅ¾avnog hidrometeoroloÅ¡kog zavoda, Hrvatskih voda, Ministarstva unutarnjih poslova te Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Republika Hrvatska uspostavila je Hrvatsku platformu za smanjenje rizika od katastrofa kao stalni forum za razmjenu miÅ¡ljenja, te iznoÅ¡enje stavova, prijedloga i postignuÄ‡a koji doprinose smanjenju rizika od katastrofa u svim podruÄjima ljudskog djelovanja, s ciljem da politika smanjenja rizika od katastrofa postane nacionalni prioritet i prioritet lokalne zajednice, sa snaÅ¾nom institucionalnom osnovom za njenu primjenu, kako je utvrÄ‘eno ZakljuÄkom Vlade Republike Hrvatske.

Rozalija i Ivana su kulinarske DrÅ¾avne prvakinje

22. listopada 2014.

206

Arhiva

DrÅ¾avna prvakinja u kuharstvu je Rozalija NeraliÄ‡, kuharica restorana Cvjetno naselje, SC Zagreb, a DrÅ¾avna prvakinja u slastiÄarstvu je Ivana VidakoviÄ‡, slastiÄarka u restoranu Valamar Riviera Hotela u PoreÄu koja je ovom pobjedom potvrdila proÅ¡logodiÅ¡nju titulu.

Na 11. DrÅ¾avnom prvenstvu kuhara, u ukupnom poretku, iza NeraliÄ‡ su se plasirali Å ime VuÄetiÄ‡ i Marko Martinac, oba kuhara iz Falkensteiner hotela u Zadru.

Ove godine, na prvenstvu su se kuhari natjecali u 10 kategorija, od kojih veÄ‡ina ima i nekoliko potkategorija. U borbi za titulu Prvaka drÅ¾ave bilo je obavezno sudjelovati u prve tri kategorije u kojima su kuhari pripremili 13 razliÄitih jela u dva dana.

Na DrÅ¾avnom prvenstvu slastiÄara, iza VidakoviÄ‡ se plasirala SnjeÅ¾ana GoluÅ¡ka iz restorana Mediteran hotela Melia Coral u Umagu, a na treÄ‡em je mjestu Martina VladuÅ¡iÄ‡ iz poreÄke Valamar Rivere. Prvenstvo slastiÄara odrÅ¾alo se Å¡estu godinu u nizu, a natjecatelji su pokazali umijeÄ‡e pripreme slastica u tri zahtjevne kategorije – sveÄana torta, topli i hladni desert, kolaÄ i slatki pladanj s Äetiri vrste malih kolaÄa.

PodsjeÄ‡amo, u Umagu je odrÅ¾an i 9. Kamelija kup, natjecanje uÄenika srednjih strukovnih Å¡kola za zanimanja kuhar i slastiÄar, a najbolji mladi kuhari su Mateja TomaÅ¡koviÄ‡ i Marin Sambolek iz varaÅ¾dinske Gospodarske Å¡kole. Najbolja mlada slastiÄarka je uÄenica Ana-Marija DorotiÄ‡ Ekonomske, trgovaÄke i ugostiteljske Å¡kole u Samoboru.

DrÅ¾avna prvenstva kuhara i slastiÄara te Kamelija kup dio su najveÄ‡e i najznaÄajnije manifestacije kulinarske struke, Dana hrvatskog kulinarstva. Ove godine natjecanja i bogat popratni edukativni program odrÅ¾avala su se u umaÅ¡kom hotelu Sol Garden Istra od 18. do 22. listopada.

Dani hrvatskog kulinarstva odrÅ¾avaju se pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike i Ministarstva turizma.

www.vzaktualno.hr

Redovno stanje obrane od poplave na Bednji i Plitvici

22. listopada 2014.

169

Arhiva

Zbog jakog nevremena i kiÅ¡e u srijedu, 22. lsitoada od 9.30 sati uvedenoj je redovno stanje obrane od poplave na rijeci Bednji i Plitvici – stoji u izvanrednom priopÄ‡enju PodruÄnog ureda za zaÅ¡titu i spaÅ¡avanje VaraÅ¾din.

Iz PodruÄnog ureda javljaju i dobru vijest, odnosno informaciju da su od 11.45 sati za promet otvorene sve prometnice na podruÄju VaraÅ¾dinske Å¾uapnije, osim LC 25137 GORNJE Å Ä†EPANJE – VALJAKI.

www.vzaktualno.hr

Veliki uspjeh Martina Vugrinca iz Novog Marofa

22. listopada 2014.

173

Arhiva

Danas, 22. listopada gradonaÄelnik Darko HreniÄ‡ primio je mladog Martina Vugrinca i Äestitao mu na iznimnom uspjehu u moto sportu. PetnaestogodiÅ¡njak iz Novog Marofa, odliÄan uÄenik 1. razreda OpÄ‡e gimnazije u Novom Marofu, Martin Vugrinec jedan je od 12 mladih vozaÄa koji su se uspjeli probiti u Red Bull MotoGP Rookies Cup, prestiÅ¾no natjecanje u sklopu MotoGP prvenstva.

Skroman, simpatiÄan i staloÅ¾en mladiÄ‡ zajedno s ocem Ivicom Vugrinec i pomajkom Katicom BoÅ¡njak odvaÅ¾io se krenuti za ostvarenjem svojih snova i eto – uspio. JoÅ¡ jedna hrvatska sportska priÄa o velikom uspjehu bez nekog zaleÄ‘a, menaÄ‘erske maÅ¡inerije i velikih sponzora.

Na Å¡panjolskoj stazi Gaudix u blizini Granade, od 14. do 16. listopada, naÅ¡lo se 109 mladih vozaÄa iz 30 zemalja, koji su tijekom tri dana selekcije pokuÅ¡ali uÄ‡i u prestiÅ¾ni Red Bull MotoGP Rookies Cup. Posljednjeg dana su preostala samo 42 vozaÄa, meÄ‘u njima i Martin Vugrinec iz Novog Marofa, koji se u dva zavrÅ¡na treninga pokazao dovoljno brzim da bude meÄ‘u dvanaestoricom najboljih i tako dobije pozivnicu za nastupanje u ovom prvenstvu iduÄ‡e godine.

Svojim ulaskom u Red Bull Moto GP Rookies potvrdio je svoju kvalitetu i dokazao da mu je mjesto meÄ‘u elitom svjetskog moto sporta. MeÄ‘utim, da bi mogao nastaviti svoju karijeru, Martinovi su primorani traÅ¾iti podrÅ¡ku sportskog saveza, ministarstva, drÅ¾ave i drugih institucija te sponzora. GradonaÄelnik Darko HreniÄ‡ obeÄ‡ao je da Ä‡e Grad Novi Marof pomagati koliko Ä‡e moÄ‡i u izgradnji Martinove karijere. Zajednici Å¡portskih udruga Grada Novog Marofa, koja je korisnik gradskog proraÄuna, predloÅ¾io je da se i ovaj sport ukljuÄi u njihov program potpore i financiranja.

– Zaista sam ponosan Å¡to je naÅ¡ mladi sugraÄ‘anin postigao takav uspjeh u moto sportu i Å¡to dostojno i ponosno promovira naÅ¡ kraj i cijelu zemlju. Å½elim mu mnogo uspjeha u Å¡kolovanju i naravno, daljnjim trkama te Å¡to manje padova i lomova – izjavio je gradonaÄelnik.

Martinovi Å¾ele zahvaliti mnogima koji su im financijski ili na bilo koji drugi naÄin pomogli, ponajviÅ¡e obiteljskom prijatelju g. Kristijanu OstroÅ¡kom, tvrtkama Cometu, Knaufinsulationu, Hajduk plastici, g. SaÅ¡i Vargi iz PZC-a VaraÅ¾din i mnogim drugima.

Iza Martina je puno padova i ozljeda, no niti jedna ga nije zaustavila ni pokolebala.

Na upit novinara kako se nosi s konkurencijom – najboljim vozaÄima iz Äitavog svijeta, spremno odgovara: – Nemam strah od konkurencije, tko god mi stane na crtu – ja sam spreman.

www.vzaktualno.hr

Radovi na rekonstrukciji ceste D-3 u TurÄinu

22. listopada 2014.

159

Arhiva

U TurÄinu se odvijaju radovi na rekonstrukciji kolnika i postavljanju novog asfaltnog sloja na cesti D-3 u duljini od 1,2 km (dionica 006 od km 0 125 do km 1 325 u TurÄinu), od rotora na skretanju prema autocesti GoriÄan-Zagreb pa do skretanja u ulicu V. Nazora koja dalje vodi prema TomaÅ¡evcu.

Radove izvodi tvrtka Colas Hrvatska iz VaraÅ¾dina, investitor su Hrvatske ceste, a radovi bi trebali zavrÅ¡iti do 1. studenog.

U sluÄaju loÅ¡ih vremenskih uvjeta naknadni rok za zavrÅ¡etak je 15. studeni ove godine.

www.vzaktualno.hr

Kanadski Frazer Institute objavio je novo godiÅ¡nje izvjeÅ¡Ä‡e Ekonomska sloboda svijeta. http://www.freetheworld.com/release.html, prema kojem je Hrvatska rangirana na 70. mjesto. Hong Kong se ponovno naÅ¡ao na vrhu ljestvice, a iza njega slijede Singapur, Novi Zeland i Å vicarska.

Na globalnoj razini, rezultat prosjeÄne ekonomske slobode je blagi pad s 6,84 od moguÄ‡ih 10 za razliku od proÅ¡le godine kad je rezultat bio 6,87.

Sjedinjene AmeriÄke DrÅ¾ave, koje su se oduvijek smatrale bedemom ekonomske slobode, trenutno su rangirane na 12. mjestu u svijetu zajedno s Ujedinjenim Kraljevstvom. Sjedinjene AmeriÄke DrÅ¾ave su u posljednjim godinama vidjele brzo padajuÄ‡i rezultat svoje ekonomske slobode, za razliku od 2000. godine kad su bile pozicionirane na drugom mjestu u svijetu. Ta Äinjenica razbija predrasudu i stereotip kako su SAD primjer neoliberalnog kapitalizma. Prije se radi o Novom Zelandu i Å vicarskoj…

JoÅ¡ jednom, Venezuela ima najniÅ¾u razinu ekonomske slobode Å¡irom svijeta, zajedno s Republikom Kongo, Zimbabveom, Argentinom i AlÅ¾irom. Neke despotske zemlje kao Å¡to su Sjeverna Koreja i Kuba ne mogu biti pozicionirane zbog nedostatka podataka, ali im je njihova pozicija veÄ‡ sasvim predodreÄ‘ena, sukladno njihovom ponaÅ¡anju.

Ljudi koji Å¾ive u zemljama s visokom razinom ekonomske slobode uÅ¾ivaju veÄ‡i prosperitet, viÅ¡e politiÄkih i graÄ‘anskih sloboda, kao i dulji Å¾ivotni vijek.

Temelji ekonomske slobode ukljuÄuju osobni izbor, dobrovoljnu razmjenu, slobodu trÅ¾iÅ¡nog natjecanja, kao i sigurnost prava privatnog vlasniÅ¡tva.

– Poveznica izmeÄ‘u ekonomske slobode i prosperiteta je neporeciva. Ekonomski najslobodnije zemlje pruÅ¾aju najveÄ‡u kvalitetu Å¾ivota i osobnih sloboda dok su najniÅ¾e pozicionirane drÅ¾ave obiÄno optereÄ‡ene opresivnim reÅ¾imima koji ograniÄavaju slobodu i moguÄ‡nost svojih graÄ‘ana – rekli su Fred McMahon i Dr.Michael A. Walker s katedre za ekonomske slobode s Fraser Instituta.

Fraser Institut stvara godiÅ¡nji izvjeÅ¡taj Ekonomske slobode u svijetu i to u pet podruÄja: veliÄina drÅ¾ave, pravna struktura i sigurnost privatnog vlasniÅ¡tva, pristup Äistom novcu, sloboda meÄ‘unarodne trgovine i regulacija kredita, trÅ¾iÅ¡ta rada i poslovanja.

Kada bi Hrvatska slijedila naÄela ekonomske slobode, tj. iÅ¡la u smjeru poveÄ‡anja ekonomske slobode i prostora za slobodno trÅ¾iÅ¡ni kapitalizam, ovo je 10 zapovijedi slobode koje mora poÅ¡tivati:

1. Manja drÅ¾ava

2. Manji porezi

3. Bez zaduÅ¾ivanja javnosti

4. Pravedno pravosuÄ‘e

5. Privatna vlasniÄka prava

6. PoÅ¡tivanje ugovora

7. Poredak koji Å¡titi slobode

8. Bolji propisi za poslovanje

9. Privatizacija gospodarstva

10. Slobodno trÅ¾iÅ¡te

www.vzaktualno.hr