listopad 2014. – Stranica 37

Asfaltiranje ulica i parkirališta u OpÄ‡ini Vidovec

11. listopada 2014.

197

Arhiva

Nakon zavrÅ¡etka programa odraÅ¾avanja nerazvrstanih cesta putem EIB-a II OpÄ‡ina Vidovec raspisala je novi natjeÄaj za nastavak asfaltiranja ulica .Ovih dana nakon sprovedenog javnog natjeÄaja zapoÄeli su radovi na asfaltiranju novih ulica i sanaciji postojeÄ‡ih.

UreÄ‘ena su Kratka ulica u TuÅ¾nom i Nova ulica u Nedeljancu, a uskoro zapoÄinje ureÄ‘enje Vinogradske u TuÅ¾nom i nove ulice izmeÄ‘u naselja Vidovec i Domitrovec nakon 20 godina od pokretanja postupka za njezino otvaranje.

Å½upanijska uprava za ceste asfaltirala je Å¾upanijsku cestu od naselja Å ijanec do ribnjaka. Time Ä‡e se omoguÄ‡iti razvoj ruralnog turizma na ribnjaku a Å¡to je posebno vaÅ¾no za poljoprivrednike, lakÅ¡a dostava poljoprivrednih proizvoda u Poljoprivredno sabirno distributivni centar Nedeljanec.

U TuÅ¾nom je asfaltirano parkiraliÅ¡te kod nogometnog igraliÅ¡ta a radovi su financirani iz opÄ‡inskog proraÄuna.

OpÄ‡ina Ä‡e prema rijeÄima naÄelnika Brune HraniÄ‡a i dalje intenzivno ulagati u ureÄ‘enje ulica a ovih dana se krenulo u ureÄ‘enje poljskih puteva te Ä‡e se kroz 3 godine uloÅ¾iti oko pola milijuna kuna.

www.vzaktualno.hr

Filip Ude viceprvak svijeta, Seligman peti!

11. listopada 2014.

271

Arhiva

Hrvatski gimnastiÄar Filip Ude viceprvak je svijeta! Na 45. Svjetskom gimnastiÄkom prvenstvu u kineskom Nanningu naÅ¡ srebrni olimpijac oduÅ¡evio je u finalu konja s hvataljkama i sa 15,783 donio Hrvatskoj jedinu veliku medalju koja je nedostajala. Svoju srebrnu kolekciju nakon olimpijskog srebrna u Pekingu 2008, te europskog u Lausanni iste godine upotpunio je i svjetskim.

Bolji je danas bio samo aktualni olimpijski pobjednik, te trostruki prvak svijeta i Å¡esterostruki europski zlatnik, MaÄ‘ar Kristzian Berki (16,033), dok je bronÄani Francuz Cyril Tommasone sa 15,600.

Prvi put Hrvatska je imala dvojicu finalista na Svjetskom prvenstvu. Robert Seligman u svom Äetvrtom nastupu u svjetskom finalu bio je najbolji do sada – peti (15,400), nakon osmog mjesta u Aarhusu 2006, sedmog u Londonu 2009. i Å¡estog proÅ¡le godine na SP-u u Antwerpenu.

– Presretan sam. Sada imam sve medalje, olimpijsko, svjetsko i europsko srebro. Mogu mirno krenuti po zlatnu kolekciju. Kad sam raÅ¡irio ruke pred konjem, nestala je sva trema. Vratio mi se osjeÄ‡aj iz Pekinga. Isplatilo se krvavo trenirati ovo ljeto. Isplatilo se ne odustati od kvalifikacija nakon Å¡to sam se teÅ¡ko razbolio. Eto, od skoro nenastupanja doÅ¡ao sam do medalje. Berki je zasluÅ¾io zlato, on je ipak veliko ime. On je bio bolji od mene, ja od ostalih i poredak je realan. Bio sam jako miran zadnjih dana, znao sam da je velika stvar zbog te bolesti biti i u finalu. Sve ostalo bi bilo bonus. Hvala trenerima KriÅ¾imskom i Vukoji, mojoj supruzi, obitelji, Gradu ÄŒakovcu, mojoj Å½upaniji, sponzorima Å¡to su vjerovali u mene od Pekinga do danas. Dugo vremena sam Äekao na medalju, ali Äekanje se isplatilo. Danas sam jako sretan. Kina je moja sretna zemlja. Tri puta sam bio ovdje i tri puta srebrni – rekao je Filip Ude nakon finala.

Robert Seligman je samo dan prije finala zavrÅ¡io u bolnici na infuziji i injekcijama zbog Å¾eluÄane viroze, njegov nastup je bio upitan, no na kraju je zauzeo peto mjesto.

– PreÅ¾ivio sam, to je najbitnije. Samo dan prije bio sam na bolniÄkom stolu, s infuzijama, injekcijama, kineski doktori napravili su sve da nastupim, zakrpali su me. Bojao sam se da neÄ‡u uspjeti ni zavrÅ¡iti vjeÅ¾bu, ali na kraju je ovo moja velika pobjeda. Nisam odustao i zbog toga sam najponosniji. Imam osmo, sedmo, Å¡esto i sada peto mjesto na svijetu. Ja doslovno idem korak po korak. Nadam se da Ä‡u tako doÄ‡i i do medalje. Sa startom od 6.4 koji sam morao izvoditi zbog bolesti, nisam bio konkurentan za medalju sada. No, izvukao sam 100 posto iz sebe. Å½eljeli smo bar jednu medalju, dobili smo je i svi trebamo biti zadovoljni. No, nismo joÅ¡ zavrÅ¡ili posao, sutra je i MoÅ¾nik i on ima velike Å¡anse za dobar nastup – komentirao je Seligman.

Ponosan je na naÅ¡e deÄke bio i Vladimir MaÄ‘areviÄ‡, predsjednik TehniÄkog odmora muÅ¡ke sportske gimnastike pri HGS-u.

– Ispisali smo povijest joÅ¡ u petak i subotu s tri svjetska finala, ali ovo je Äudesno. Ne samo medalja, nego Å¡to su naÅ¡i vjeÅ¾baÄi sve to uspjeli s nizom nedaÄ‡a koje su im se dogodile. Bolesti, ozljede… Nije bilo lako posljednjih dana, ali sve su pobijedili. Zajedno smo bili svih ovih dana, bodrili jedni druge, zasluÅ¾ili smo medalju za hrabrost i strpljenje. Ovi rezultati nisu sluÄajnost, godinama se pripremamo za ovo, sustavno gradimo, stalno napadamo to postolje, stalno smo blizu i krajnje je vrijeme bilo da uspijemo. Mislim da su naÅ¡i deÄki sada sazreli. Kristalizirao se jedan tim i vjeÅ¾baÄa i trenera i sudaca koji su doslovno svi za jednoga i jedan za sve. Svi su od sebe dali 110 posto.

Sutra od 9.20 po hrvatskom vremenu uz prijenos na HRT 2 u lov na medalju Ä‡e naÅ¡preÄaÅ¡ Marijo MoÅ¾nik.

– Biti Ä‡e to zanimljivo finale. Tri velika favorita za medalje nastupiti Ä‡e ispred mene. Ukoliko oni odrade svoje vjeÅ¾be bez greÅ¡aka onda nemam prostora za kalkulacije, ubaciti Ä‡u joÅ¡ jedan leteÄ‡i element – “pruÅ¾eni Kovacs”, s kojim mi je startna ocjena vjeÅ¾be 6.9. Ta vjeÅ¾ba je riskantnija od vjeÅ¾be iz kvalifikacija, ali bez tog elementa teÅ¡ko Ä‡u se izboriti za medalju. Druga opcija je vjeÅ¾ba kao iz kvalifikacija (6.7).

REZULTATI FINALA

GIMNASTIÄŒARI

Parter

1. Denis Abljazin (Rusija) 15,750

2. Kenzo Shirai (Japan) 15,733

3. Diego Hypolito (Brazil) 15,700

4. Jacob Dalton (SAD) 15,600

5. Hansol Kim (Koreja) 15,500

6. Ryohei Kato (Japan) 15,466

7. Eleftherios Kosmidis (GrÄka) 15,050

8. Miguel Zapata Santana (Å panjolska) 13,900

Konj s hvataljkama

1. Krisztian Berki (MaÄ‘arska) 16,033

2. FILIP UDE (HRVATSKA) 15,783

3. Cyril Tommasone (Francuska) 15,600

4. SaÅ¡o Bertoncelj (Slovenija) 15,533

5. ROBERT SELIGMAN (HRVATSKA) 15,400

6. Alexander Naddour (SAD) 15,300

7. Andrej Lihovicki (Bjelorusija) 15,200

8. Daniel Keatings (V. Britanija) 15,133

Karike

1. Yang Liu (Kina) 15,933

2. Arthur Nabarrete Zanetti (Brazil) 15,733

3. Hao You (Kina) 15,700

3. Denis Abljazin (Rusija) 15,700

5. Samir Ait Said (Francuska) 15,566

6. Courtney Tulloch (V. Britanija) 15,400

6. Eleftherios Petrounias (GrÄka) 15,400

8. Nikita Ignjacev (Rusija) 15,266

GIMNASTIÄŒARKE

Preskok

1. Un Jong Hong (S. Koreja) 15,599

2. Simone Biles (SAD) 15,554

3. Mykayla Skinner (SAD) 15,366

4. Ala Sosnickaja (Rusija) 14,966

5. Giulia Steingruber (Å vicarska) 14,716

5. Claudia Fragapane (V. Britanija) 14,716

7. Alexa C. Moreno Medina (Meksiko) 14,549

8. Thi Ha Thanh Phan (Vijetnam) 14,370

Dvovisinske ruÄe

1. Jinnan Yao (Kina) 15,633

2. Huidan Huang (Kina) 15,566

3. Daria Spiridonova (Rusija) 15,283

4. Ashton Locklear (SAD) 15,266

5. Rebecca Downie (V. Britanija) 15,166

6. Alija Mustafina (Rusija) 15,100

7. Lisa Katharina Hill (NjemaÄka) 14,333

8. Ruby Harrold (V. Britanija) 13,666

VeÄeras još jedan rock dokumentarac s DORF-a

11. listopada 2014.

201

Arhiva

Festival dokumentarnog rock filma DORF od 2007. godine organizira Udruga ljubitelja filma RARE Vinkovci. Å½anrovski definiran, obogaÄ‡en brojnim popratnim dogaÄ‘anjima (izloÅ¾be slika, fotografija, plakata, radionice dokumentarnih filmova, promocije knjiga, koncerti) DORF je vrlo brzo postao prepoznatljiv u Hrvatskoj i susjednim drÅ¾avama.

OmoguÄ‡ena je prezentacija ovog zanimljivog Å¾anra, poveÄ‡ano medijsko praÄ‡enje produkcije dalo je podstrek i autorima i producentima iskoristiti komercijalni i umjetniÄki potencijal.

Gostovanja u drugim gradovima (ukupno 69) i zemljama (Srbija, Slovenija, BiH, ÄŒeÅ¡ka, NjemaÄka, Makedonija, Austrija) imala su brojnu posjeÄ‡enost (ukupno oko 40.000 ljudi pogledalo je filmove prikazane zahvaljujuÄ‡i DORF-u) i zanimanje za ovu vrstu dokumentarne filmske umjetnosti je postalo sve veÄ‡e.

U suradnji s udrugom RARE iz Vinkovaca u VaraÅ¾dinu gledamo tri filma s 8. DORF-Nakon Å¡to su juÄer prikazana dva filma, te je otvorena izloÅ¾ba SaÅ¡e Huzjaka pod nazivom “Best of – live!”, danas je na rasporedu projekcija filma “Stariji parazit ili tko je Marko Brecelj”.

Kako oznaÄiti Marka Brecelja? Autor ovog filma predlaÅ¾e odgovor da je Marko pjesnik. Pjesnik Å½ivota. Kako god, legendarni underground genijalac, koji veÄ‡ 40-ak godina (BuldoÅ¾er, pa solo, pa Meki terorizam…) uporno i tvrdoglavo stoji kao predvodnik u borbi za Zdravi Razum, napokon je u davno zasluÅ¾enom dokumentarcu na velikom je ekranu, s nama.

Subota, 11. listopada u 19 sati

STARIJI PARAZIT ILI TKO JE MARKO BRECELJ /Priletni parazit ali kdo je Marko Brecelj

Redatelj: Janez Burger (Slovenija)

Produkcija: RTV Slovenija (2013)

Trajanje: 82â€²

Ulaz slobodan

HraniÄ‡ u Radnoj skupini za Reviziju socijalnih naknada

11. listopada 2014.

155

Arhiva

Odlukom Potpredsjednice Vlade i ministrice socijalne politike i mladih Milanke OpaÄiÄ‡ osnovana je Radna skupina za izradu Revizije sustava socijalnih naknada u Republici Hrvatskoj.

Za Älana radne skupine koja broji 17 Älanove iz cijele drÅ¾ave imenovan je i Bruno HraniÄ‡, naÄelnik OpÄ‡ine Vidovec i Älan Upravnog odbora Udruge opÄ‡ina RH.

Zadatak radne skupine je uspostava Kataloga socijalnih naknada i poreznih olakÅ¡ica, definiranje ciljnih skupina i izrada preporuka Vladi RH.

www.vzaktualno.hr

LAG Ä‡e svojim Älanicama uštedjeti 2.5 mil.kn godišnje

11. listopada 2014.

173

Arhiva

Lokalna akcijska grupa (LAG) Sjeverozapad kreÄ‡e u realizaciju projekta koji za cilj ima analizu stanja potroÅ¡nje elektriÄne energije sustava javne rasvjete na podruÄju LAG-a te izradu strateÅ¡kog dokumenta “Strategija poboljÅ¡anja energetske uÄinkovitosti javne rasvjete na podruÄju LAG-a Sjeverozapad” potrebnog za uvoÄ‘enje mjera energetske uÄinkovitosti koje bi trebale smanjiti potroÅ¡nju elektriÄne energije za potrebe javne rasvjete na cijelom podruÄju LAG-a za viÅ¡e od 50 posto, odnosno za oko 2.5 milijuna kuna na godiÅ¡njoj razini.

Projekt je vrijedan 59.690 kuna i bit Ä‡e realiziran uz potporu Fonda za zaÅ¡titu okoliÅ¡a i energetsku uÄinkovitost, koji je za njegovu provedbu osigurao gotovo 42 posto sredstava.

Ugovor o sufinanciranju s Fondom je, ispred LAG-a Sjeverozapad, potpisao njegov predsjednik Marijan Å kvariÄ‡, istiÄuÄ‡i da je ovo joÅ¡ jedna potvrda dobrog rada jednog od najuÄinkovitijih LAG-ova u Hrvatskoj – LAG-a Sjeverozapad.

– Projektom se doprinosi poboljÅ¡anju procesa donoÅ¡enja odluka javnih politika energetske uÄinkovitosti i obnovljivih izvora energije na lokalnoj i regionalnoj razini. Tijekom njegove provedbe prikupit Ä‡e se podaci vezani za javnu rasvjetu s podruÄja LAG-a Sjeverozapad te uz pomoÄ‡ struÄne potpore izraditi strateÅ¡ki dokument vaÅ¾an za upravljanje javnom rasvjetom na podruÄju LAG-a – rekao je Å kvariÄ‡.

Poticaj da se krene u ovaj projekt jesu rezultati analize proraÄuna jedinica lokalnih samouprava s podruÄja LAG-a Sjeverozpad (gradova Ivanca i Lepoglave te opÄ‡ina Bednje, Cestice, Donje VoÄ‡e, Klenovnik, MaruÅ¡evec, Petrijanec, SraÄinec, Vidovec i Vinica) kojom je ustanovljeno da se na godiÅ¡njoj razini, na cijelom podruÄju LAG-a, troÅ¡i oko 5 milijuna kuna za podmirivanje troÅ¡kova elektriÄne energije javne rasvjete.

– Rasvjetna tijela javne rasvjete troÅ¡e neÅ¡to preko 6,1 milijun kWh na godiÅ¡njoj razini. VeÄ‡ina rasvjetnih tijela na podruÄju LAG-a Äine gama lux 150 i Å¾ivine Å¾arulje 125. Pri tom, inteligentan sustav upravljanja javnom rasvjetom ne postoji – pojaÅ¡njava voditelj LAG-a Sjeverozapad Mario Å½eleziÄ‡ dodajuÄ‡i da je, Å¾ele li se na podruÄju LAG-a Sjeverozapad provesti mjere unaprjeÄ‘enja javne rasvjete, potrebno analizirati postojeÄ‡e stanje, identificirati prioritete te odrediti mjere za razvoj javne rasvjete.

Sve Ä‡e to biti saÅ¾eto u Strategiji poboljÅ¡anja energetske uÄinkovitosti javne rasvjete na podruÄju LAG-a Sjeverozapad, koja Ä‡e biti ishodiÅ¡ni dokument za uvoÄ‘enje mjera energetske uÄinkovitosti javne rasvjete na podruÄju LAG-a. Ujedno, ta Ä‡e Strategija, koja bi trebala biti gotova do 30. sijeÄnja iduÄ‡e godine, biti ugraÄ‘ena u Lokalnu razvojnu strategiju LAG-a Sjeverozapad za razdoblje od 2014. do 2020. godine.

HraniÄ‡ na Otvorenim danima Odbora regija EU

11. listopada 2014.

187

Arhiva

Otvoreni dani 2014. (Open days 2014) , koje organizira Odbor regija EU u suradnji s Europskom komisijom te Europskim parlamentom, odrÅ¾ali su se od 06. do 09. listopada 2014. godine u Bruxellesu. Ovo okupljanje struÄnjaka regionalnog i lokalnog razvoja kljuÄni je godiÅ¡nji dogaÄ‘aj za europske regije te okupi oko Å¡est tisuÄ‡a sudionika, ukljuÄujuÄ‡i kreatore politika, politiÄare i struÄnjake sa svih razina vlasti.

Cilj je Otvorenih dana informirati sudionike o praktiÄnim izvorima financiranja te pribliÅ¾iti poslovne ulagaÄe i donositelje odluka na lokalnoj i regionalnoj razini. U isto vrijeme odrÅ¾ana je i Plenarna sjednica Odbora regija EU na kojoj je kao Älan hrvatske delegacije sudjelovao Bruno HraniÄ‡.

Delegacija se susrela sa eurozastupnicima iz Hrvatske, a u organizaciji Ureda hrvatskih regija Äiji je OpÄ‡ina Vidovec partner HraniÄ‡ je sudjelovao na sastanku sa veleposlanikom Matom Å krabalom u Stalnoj misiji Republike Hrvatske pri Europskoj uniji.

U tijeku Otvorenih dana odrÅ¾ano je stotinjak radionica, predavanja, seminara a jednu od njih je vodio Bruno HraniÄ‡, potpredsjednik ENVE povjerenstva Odbora regija i to na temu otpadnih voda pod nazivom “Kako poboljÅ¡ati upravljanje otpadnim vodama – potpora europskih strukturnih i investicijskih fondova”.

HraniÄ‡ je u svom uvodnom izlaganju istaknuo problem proÄiÅ¡Ä‡avanja otpadnih voda u Republici Hrvatskoj s posebnim naglaskom na VaraÅ¾dinsku Å¾upaniju, te upoznao nazoÄne sa planiranim aktivnostima oko izgradnje kanalizacije na podruÄju aglomeracije VaraÅ¾din.

TakoÄ‘er je istaknuo problem nedostatka vlastitih sredstava, te vaÅ¾nost Strukturnih fondova EU za financiranje takvih projekata.

ObiljeÅ¾avanje 60 godina rada RK Koprivnica

11. listopada 2014.

219

Arhiva

Rukometni klub Koprivnica osnovan je krajem 1954. godine i jedan je od najstarijih klubova te stoga od 27. – 30. listopada obiljeÅ¾iti Ä‡e se njegova 60. godiÅ¡njica. Prvog dana, u Galeriji Koprivnica otvoriti Ä‡e se izloÅ¾ba, gdje Ä‡e biti prikazan dio arhive o prvim poÄecima igranja muÅ¡kog rukometa u Koprivnici sa cijelim nizom fotografija i dokumenata. PoÄetkom iduÄ‡e godine tiskati Ä‡e se i knjiga o 60 godina muÅ¡kog rukometa u Koprivnici.

– Poznati nogometaÅ¡ Ivan KuÅ¡ek bio je glavni inicijator osnivanja rukometnog kluba u Koprivnici, koji se poÄeo igrati u koprivniÄkoj gimnaziji “Ivo MarinkoviÄ‡”. U to vrijeme poÄeli su osnivati se i klubovi u Rasinji, Virju, KoprivniÄkim Bregima, Novigradu Podravskom, ÄurÄ‘evcu… Interes za taj sport bio je ogroman, a igralo se vani na leÅ¡u. Ovaj klub je bio i ostao amaterski, a to je najteÅ¾a varijanta u sadaÅ¡njim uvjetima rada i djelovanja.

U vrijeme proÅ¡le drÅ¾ave bili smo u prvoj ligi i igrali sa MetkoviÄ‡em, Splitom, Crikvenicom, Zametom, Umagom, Rovinjom… ali zbog nemoguÄ‡nosti financiranja, ostali smo amateri. – o nastanku RK Koprivnica govorio je predsjednik Zlatko BlaÅ¾ekoviÄ‡ na tiskovnoj konferenciji te pozvao sve ljubitelje rukometa, da doÄ‘u 30. listopada u 18 sati u sportsku dvoranu gimnazije “Fran GaloviÄ‡” na kvalifikacijsku utakmicu reprezentacija Hrvatske i Nizozemske.

– Ovo je prvi put, da hrvatska muÅ¡ka rukometna reprezentacija igra sluÅ¾benu utakmicu u Koprivnici. Hrvatski rukometni savez u povodu 60 godina rukometa u Koprivnici ponudio je, da budemo tehniÄki organizatori te utakmice, bez obzira Å¡to smo amaterski klub – rekao je BlaÅ¾ekoviÄ‡, predsjednik RK Koprivnica te pohvalio suvremen pristup rukometu u Koprivnici, gdje uÄe 120-ero djece u pet grupa, pa su i rezultati vidljivi, jer su dva koprivniÄka rukometaÅ¡a pozvana u reprezentaciju.

Jasna Zgorelec

www.vzaktualno.hr

Tjedan cjeloÅ¾ivotnog uÄenja UNESCO-ova je inicijativa pokrenuta 1999. godine, a svake godine obiljeÅ¾ava se u brojnim zemljama na svim kontinentima kako bi se senzibilizirala javnost za cjeloÅ¾ivotno uÄenje, promicala kultura uÄenja te potaknula osobna motivacija.

CjeloÅ¾ivotno uÄenje odnosi se na svaku aktivnost uÄenja tijekom cijeloga Å¾ivota radi unaprjeÄ‘enja znanja, vjeÅ¡tina i kompetencija u okviru osobnoga, graÄ‘anskog, druÅ¡tvenog ili profesionalnog djelovanja pojedinca.

Osim u redovno obrazovanje, VaraÅ¾dinska Å¾upanija potiÄe i provodi programe vezane uz cjeloÅ¾ivotno uÄenje, a upravo su ravnatelji osnovnih i srednjih Å¡kola VaraÅ¾dinske Å¾upanije bili polaznici struÄnog usavrÅ¡avanja “UspjeÅ¡an ravnatelj – uspjeÅ¡na Å¡kola”, a uÄitelji Osnovne Å¡kole Novi Marof polaznici teÄaja “Mala Å¡kola razgovora s teÅ¡kim ljudima”, u organizaciji VaraÅ¾dinske Å¾upanije.

Priznanja polaznicima navedenih programa povodom obiljeÅ¾avanja Tjedna cjeloÅ¾ivotnog uÄenja uruÄio je zamjenik Å¾upana VaraÅ¾dinske Å¾upanije Alen KiÅ¡iÄ‡.

– VaraÅ¾dinska Å¾upanija odredila je ulaganje u odgoj i obrazovanje kao svoj prioritet pa smo danas s razlogom, u hrvatskim okvirima, pojam kvalitete i izvrsnosti. PotvrÄ‘uju to brojni projekti koji se provode u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji: centri izvrsnosti, stipendiranje i kreditiranje uÄenika i studenata, sufinancirani prijevoz studenata i prijevoz srednjoÅ¡kolaca koji je prepoznat i postao je nacionalni projekt – istaknuo je pritom zamjenik Å¾upana Alen KiÅ¡iÄ‡.

Programi koje je provodio Centar izvrsnosti za komunikaciju za 58 polaznika bili su organizirani u 4 modula kako bi se pridonijelo poboljÅ¡anju komunikacije kao preduvjeta za sve aktivnosti i kvalitetniji Å¾ivot, ali i pokazala vaÅ¾nost ulaganja, ne samo u redovno obrazovanje veÄ‡ i za cjeloÅ¾ivotno uÄenje i obrazovanje.