listopad 2014. – Stranica 40

LAG PRIZAG na studijskom putovanju u MaÄ‘arskoj

10. listopada 2014.

187

Arhiva

ÄŒlanovi LAG-a PRIZAG proÅ¡li su vikend otputovali u MaÄ‘arsku svojim prijateljima LAG-ovcima, maÄ‘arskim gradiÅ¡Ä‡anskim Hrvatima, koji se nalaze na prostoru LAG-a Alpokalja-Ferto Taj, na sjeverozapadu MaÄ‘arske. Njih 40-tak bili su smjeÅ¡teni u naselju (opÄ‡ini) Koljnofu. To je mjesto nastanjeno u velikoj mjeri (skoro 50%) gradiÅ¡Ä‡anskim Hrvatima, a danas ima oko 2.000 stanovnika i ujedno je najveÄ‡e hrvatsko naselje u MaÄ‘arskoj.

Studijsko putovanje trajalo je tri dana, od 3. do 5. listopada 2014. godine, a osnovni cilj putovanja bio je razmjena iskustava i upoznavanje s provedenim LEADER projektima. Hrvati su kao manjinska zajednica zasebno ukljuÄeni u lokalnu razvojnu strategiju LAG-a, a Hrvatska zajednica je najveÄ‡i pojedinaÄni korisnik iz LEADER-a.

U MaÄ‘arskoj ima Äak 96 LAG-ova po Äitavom podruÄju zemlje. Pokazali su se vrlo uspjeÅ¡nima kroz dosadaÅ¡nji period provoÄ‘enja LEADER-a iz kojeg povlaÄe sredstava koja ulaÅ¾u u druÅ¡tvenu infrastrukturu, projekte civilnih udruga, jedinica lokalne samouprave i poduzetnika. To su uglavnom manji projekti, od nekoliko desetaka tisuÄ‡a eura, ali njihov je rezultat itekako vidljiv u svakodnevnom Å¾ivotu. Iako je rijeÄ o selima, njihovi su trgovi ureÄ‘eni, zelene povrÅ¡ine dotjerane, djeÄja igraliÅ¡ta opremljena najrazliÄitijim sadrÅ¾ajima, u svakom su mjestu i na svakom koraku ureÄ‘ene prostorije udruga i razliÄitih organizacija koje neÅ¡to nude reklamiraju, izlaÅ¾u i pozivaju znatiÅ¾eljnike da uÄ‘u i razgledaju.

MaÄ‘arski LAG-ovi dobri su u brendiranju lokalnih proizvoda. Na temelju toga, LAG Alpokalja osmislio je mreÅ¾u gospodarske suradnje izmeÄ‘u lokalnih proizvoÄ‘aÄa hrane i drugih proizvoda te pruÅ¾atelja turistiÄkih usluga putem koji se promoviraju i distribuiraju lokalni proizvodi.

U sjediÅ¡tu LAG-a Alpokalja naÅ¡e je LAG-ovce doÄekala i pozdravila voditeljica Csilla PÃ¡linÃ© Keller. U naredna tri dana voditeljica je odrÅ¾ala mnoÅ¡tvo prezentacija naÅ¡im LAG-ovcima koji su nastojali Å¡to viÅ¡e nauÄiti i zapamtiti.

TakoÄ‘er, u narednom su vremenu pod vodstvom gradiÅ¡Ä‡anskog Hrvata Ferenca Payritsa naÅ¡i LAG-ovci posjetili mnoÅ¡tvo zanimljivih lokacija. SjediÅ¡te Nacionalnog parka â€žFertÅ‘-HansÃ¡g“ obuhvaÄ‡a podruÄje maÄ‘arskog dijela NeÅ¾iderskog jezera. Nacionalni park znatno utjeÄe na pravce razvoja tog maÄ‘arskog podruÄja. Prvenstveno je to turizam i odrÅ¾ivo gospodarenje prirodnim vrijednostima.

Brojna seoska gospodarstva karakterizira ruralni turizam, skladan suÅ¾ivot s prirodom, ukljuÄenost cijele obitelji u posao, ekoloÅ¡ki uzgoj hrane, distribucija iste, spremnost na prenoÅ¡enje znanja i iskustava…

Susjedna opÄ‡ina, mjesto Sopronkovesd broji 2.000 stanovnika, a ostvareni opÄ‡inski proraÄun za jednu proraÄunsku godinu iznosi 93.000 â‚¬.

– Koliko se god to nama Äinilo nezamislivo, nezaposlenih na podruÄju opÄ‡ine nema, a najveÄ‡i poslodavac je tvrtka â€žAutoliv“ koja radi pojaseve za auto industriju i zapoÅ¡ljava 1600 radnika – priÄaju LAG-ovci.

Na podruÄju uz austrijsko-maÄ‘arsku granicu takoÄ‘er Å¾ive Hrvati. Iako se na tom podruÄju osjeti trauma iz proÅ¡losti uzrokovana tzv. â€žÅ¾eljeznom zavjesom“, dio te crne maÄ‘arske povijesti takoÄ‘er je iskoriÅ¡ten u turistiÄkom smislu. LAG-ovci su obiÅ¡li lokacije na kojima se protezala strogo Äuvana granica te memorijalni centar.

Na kraju, grad Sopron u neku je ruku podsjetio na barokni VaraÅ¾din. Danas je to najstariji grad u MaÄ‘arskoj, tzv. grad â€žfrankovke“ i poznatog kompozitora Franza Liszta. Marofski LAG-ovci razgledali su povijesne znamenitosti, Å¡umoviti elitni dio grada te poznati vidikovac.

Na spomenutom podruÄju ljudi danas zaista dobro Å¾ive. Lijepe kuÄ‡e, ureÄ‘ene okuÄ‡nice, maksimalno obraÄ‘ene poljoprivredne povrÅ¡ine, maÄ‘arske nizine koje se spajaju s austrijskim breÅ¾uljcima odaju dojam idiliÄnog kraja. Poljoprivredom se bave gotovo svi i rad na zemlji nije neÅ¡to od Äega se bjeÅ¾i. Od poljoprivrede se uspijevaju platiti raÄuni pa Äak i zaraditi.

– Ono Å¡to moÅ¾emo zakljuÄiti nakon svega viÄ‘enog i doÅ¾ivljenog jest da MaÄ‘arska odavno viÅ¡e nije zemlja gulaÅ¡a, kobasica i sira. Osim Å¡to se kod njih i dalje izvrsno jede, od njih moÅ¾emo puno nauÄiti, od toga kako povlaÄiti sredstva iz fondova EU pa do toga kako iskoristiti svaki prirodni resurs i pruÅ¾iti kvalitetnu turistiÄku ponudu. Uz plaÄ‡u od oko 2000 eura, koju zarade preko granice u Austriji, maÄ‘arski Hrvati uspiju sebi i svojoj djeci priuÅ¡titi gotovo sve. Ta djeca, koja u pravilu imaju Äetvero i viÅ¡e braÄ‡e, od najmanjih nogu uÄe pjevati i svirati razliÄite glazbene instrumente, posebno tamburicu, govoriti hrvatski jezik i kako najbolje doprinijeti lokalnoj zajednici. Bili su zaista divni domaÄ‡ini i hvala im na svemu – zakljuÄuju.

U Hrastu i dalje nemirno

10. listopada 2014.

189

Arhiva

Ni tjedan dana nakon odluke Velikog vijeÄ‡a Hrasta – pokreta za uspjeÅ¡nu Hrvatsku situacija u toj stranci se ne smiruje, a pojedinci se ne mire s odlukom o koaliciji sa HDZ-om. Stoga su iz Hrasta poslali dopis u kojem traÅ¾e od medija da ignoriraju dopise koje dobivaju od privatnih osoba, neovlaÅ¡tenih za zastupanje stranke u javnosti, a koje prenose netoÄne informacije, stoji u priopÄ‡enju iz te stranke.

PodsjeÄ‡aju da je jedina osoba koja moÅ¾e davati sluÅ¾bene informacije predsjednik stranke Ladislav IlÄiÄ‡.

Å to se tiÄe nedavno objavljene vijesti o navodnim odlukama Nadzornog odbora, a koje se tiÄu sporazuma s HDZ-om, naglaÅ¡avaju da Nadzorni odbor na svojoj sjednici nije imao potrebnu veÄ‡inu za donoÅ¡enje odluka.

Osim toga, prema Statutu Hrasta, Nadzorni odbor je savjetodavno tijelo koje nadzire rad stranke i upuÄ‡uje miÅ¡ljenja predsjedniÅ¡tvu te nema nikakve izvrÅ¡ne ovlasti kojima bi mogao poniÅ¡titi neku odluku izvrÅ¡nih tijela stranke, stoji u priopÄ‡enju kojeg potpisuje Ladislav IlÄiÄ‡.

Izvor Jutarnji varaÅ¾dinski

Podijeljeni Planovi rada i frekvencije radioamaterima

10. listopada 2014.

423

Arhiva

U VaraÅ¾dinskoj je Å¾upaniji odrÅ¾an sastanak predstavnika radio-klubova kako bi se poÄele koristiti radioamaterske veze za sustav priÄuvnih veza u kriznim situacijama. VaraÅ¾dinska Å¾upanija je sukladno zakljuÄcima sa sastanka krenula u realizaciju priÄuvnog sustava veza za krizne situacije i situacije zaguÅ¡enja konvencionalnih veza, te je temeljem proizaÅ¡lih zadaÄ‡a nabavila dio ureÄ‘aja i odvojila financijska sredstva za tu namjenu.

Zamjenik Å¾upana VaraÅ¾dinske Å¾upanije i naÄelnik StoÅ¾era za zaÅ¡titu i spaÅ¡avanje VaraÅ¾dinske Å¾upanije Alen KiÅ¡iÄ‡ podijelio je planove rada i frekvencije predstavnicima Radio kluba VaraÅ¾din, Radio kluba Novi Marof, Radio kluba Ludbreg te Radioamaterske udruge Sloga VaraÅ¾din, koji su ukljuÄeni u sustav veza za krizne situacije VaraÅ¾dinske Å¾upanije.

– Radio klubovi su udruge od interesa za VaraÅ¾dinsku Å¾upaniju i jako su dobri partneri, znaju svoj posao i u suradnji s njima biti Ä‡emo spremni za neÅ¾eljene situacije, do kojih se nadamo nikad neÄ‡e doÄ‡i – izjavio je tom prilikom zamjenik Å¾upana Alen KiÅ¡iÄ‡ i najavio dodatne korake oko pokrivenosti dijela Å¾upanije na podruÄju Grada Ivanca.

Cilj VaraÅ¾dinske Å¾upanije je imati komunikacijsko srediÅ¡te i osposobiti radioamatere koji Ä‡e raditi na Å¾upanijskom sustavu komunikacije u kriznim situacijama. Za razliku od stanja prije dvadesetak godina, danas na podruÄju VaraÅ¾dinske Å¾upanije djeluje viÅ¡e od 200 radio amatera koji su spremni u kriznim situacijama aktivno se ukljuÄiti i biti potpora i rezervni sustav veza kada redovni sustavi zakaÅ¾u.

www.varazdinska-zupanija.hr

Vlada traÅ¾i strateškog partnera za Croatia Airlines

9. listopada 2014.

482

Arhiva

Vlada Ä‡e ponovno pokuÅ¡ati pronaÄ‡i strateÅ¡kog partnera za Croatia Airlines, nakon Å¡to na proÅ¡logodiÅ¡nji natjeÄaj nije stigla ni jedna ponuda. Na danaÅ¡njoj bi sjednici trebala osnovati povjerenstvo koje Ä‡e biti zaduÅ¾eno za taj posao, a na njegovu Äelu bit Ä‡e ministar SiniÅ¡a HajdaÅ¡ DonÄiÄ‡, javlja HRT.

Vlada od strateÅ¡kog partnera oÄekuje Å¡irenje prometne mreÅ¾e i poveÄ‡anje trÅ¾iÅ¡nog udjela, dokapitalizaciju, sudjelovanje u obnovi flote, potporu razvoju postojeÄ‡e mreÅ¾e zraÄnih luka i daljnji razvoj tehniÄkih servisa Croatia Airlinesa. Kao jedna od tvrtki koja bi mogla sudjelovati na natjeÄaju za kupnju udjela u Croatia Airlinesa u javnosti se spominjao kineski Hainan Airlines.

Javna draÅ¾ba za 19,98 posto dionica Luke PloÄe 17. listopada

Javna draÅ¾ba za 84.547 dionica ili 19,98 posto dionica Luke PloÄe koje su u vlasniÅ¡tvu drÅ¾ave i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) odrÅ¾at Ä‡e se 17. listopada putem trgovinskog sustava ZagrebaÄke burze, a poÄetna cijena za taj paket dionica iznosi 48,36 milijuna kuna, objavio je danas Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP).

CERP je, naime, danas objavio poziv za javnu draÅ¾bu putem koje prodaje dionice Luke PloÄe u vlasniÅ¡tvu drÅ¾ave i HZMO-a, a koje Ä‡e se prodavati u Äetiri paketa – tri paketa od po 21.137 dionica te jedan paket od 21.136 dionica, a poÄetna cijena za svaki od paketa je oko 12,09 milijuna kuna.

Jadranka Ä‡e u golf-resort na Cresu uloÅ¾iti 50 milijuna eura

Nakon promjene u vlasniÄkoj strukturi, loÅ¡injska hotelska kompanija Jadranka nastavlja s velikim investicijama. Potkraj kolovoza s KrÄkom biskupijom potpisala je ugovor o pravu graÄ‘enja na Mataldi u predjelu Punta KriÅ¾a na Cresu, Äime su i sluÅ¾beno stvoreni preduvjeti za realizaciju projekta Golf Matalda, vrijednoga 50-ak milijuna eura. Na neureÄ‘enom zemljiÅ¡tu veliÄine oko 318 ha gradio bi se turistiÄki kompleks s dva golf-igraliÅ¡ta, luksuznim hotelom i nizom bungalova, odnosno vila.

Investiciju na Mataldi u Jadranki vide kao naÄin ulaska u novi trÅ¾iÅ¡ni segment, ali i sinergijsku polugu za poboljÅ¡anje vrijednosti investicijskog ciklusa kojim u kratkom roku planiraju sve objekte dovesti na razinu Äetiri ili pet zvjezdica. Uz najave ulaganja u internacionalizaciju loÅ¡injskog aerodroma, ono u golf-kompleks na Cresu Äini se logiÄnim smjerom razvoja. Gradnja bi trebala trajati do dvije godine, no da bi poÄela, valja proÄ‡i kompleksan regulativni proces izdavanja dozvola, koji ukljuÄuje i promjene lokalnoga i Å¾upanijskog prostornog plana.

Andreja Å½upaniÄ‡, analitiÄarka Fima vrijednosnica

Prikupljanje potpisa za inicijativu "Ne damo naše autoceste!"

9. listopada 2014.

174

Arhiva

Inicijativu “Ne damo naÅ¡e autoceste!” pokrenulo je sedam organizacija civilnog druÅ¡tva (MreÅ¾a mladih Hrvatske, Pravo na grad, Zelena akcija, GONG, Centar za mirovne studije, Savez udruga Klubtura, Baza za radniÄku inicijativu i demokratizaciju), dva cestarska sindikata (Nezavisni cestarski sindikat i Sindikat radnika Hrvatskih autocesta i cesta) i pet sindikalnih srediÅ¡njica (NHS, SSSH, MHS, HURS, URSH).

Ovih 14 organizacija osnovalo je Organizacijski odbor za izjaÅ¡njavanje biraÄa o potrebi da se zatraÅ¾i raspisivanje referenduma o ureÄ‘enju pitanja davanja hrvatskih autocesta u koncesiju, a inicijativi su se prikljuÄile i brojne druge organizacije (sindikati, udruge) i graÄ‘ani iz svih krajeva Hrvatske.

Inicijativa se okupila sa sljedeÄ‡im ciljevima:

– sprijeÄiti predloÅ¾eno davanje hrvatskih autocesta u koncesiju koje je prometno, ekonomski i druÅ¡tveno Å¡tetno;

– aktivno ukljuÄiti graÄ‘ane u odluÄivanje o ovoj vaÅ¾noj druÅ¡tvenoj temi;

– stvoriti temelj za dugoroÄnu suradnju organiziranog civilnog druÅ¡tva, sindikata i graÄ‘ana oko pitanja upravljanja zajedniÄkim dobrima

Prikupljanje potpisa odvijati Ä‡e se od 11. – 25. listopada 2014. godine. Centralni Å¡tand za prikupljanje potpisa bit Ä‡e na FranjevaÄkom Trgu u VaraÅ¾dinu (ispred robne kuÄ‡e Varteks).

IzloÅ¾ba slika – ikona Jeromonaha Panteleimona

9. listopada 2014.

199

Arhiva

U petak, 10. listopada u 19 sati u varaÅ¾dinskoj galeriji “Zlati ajngel” bit Ä‡e otvorena izloÅ¾ba slika – ikona Jeromonaha Panteleimona svjetovnim imenom Radoslava

ViliÄiÄ‡a.

Jeromonah Panteleimon, svjetovnim imenom Radoslav Metodije ViliÄiÄ‡, roÄ‘en je 7. V. 1954. u Zagrebu. Od 1974. studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora Miljenka StanÄiÄ‡a, a diplomirao u klasi profesora Vasilija Jordana 1979. godine. Od 1979. do 1981. bio je suradnik Majstorske radionice profesora Ljube IvanÄiÄ‡a i profesora Nikole Reisera.

JoÅ¡ od mladosti zaokupljen intenzivnim duhovnim traÅ¾enjem, studira teologiju. NapustivÅ¡i rimokatolicizam u kojem je roÄ‘en, 1993. u pokajanju prima Pravoslavlje – krÅ¡tenjem tj. novim roÄ‘enjem – na Svetoj Gori Athos u manastiru Sv. Grigorija, kod poznatog duhovnika arhimandrita Georgija Kapsanisa. 1997. godine prelazi u Istinitu Pravoslavnu Crkvu Helade. 2000. godine stupa u manastir Sv. Panteleimona u Patrasu u Heladi kod arhimandrita avve Joakima, postaje velikoshimni monah, a nakon dvije godine jeromonah (monah sveÅ¡Äenik). Pored ostalih manastirskih duÅ¾nosti, tu se intenzivno bavi ikonografijom.

S avvom Joakimom 2004. dolazi u Zagreb i osniva Isihastirion (ermitage) Sv. Ivana Pustinjaka, u kojem se Äuva komadiÄ‡ relikvija (moÅ¡ti) tog sveca koji se podvizavao u Moravskoj u 9. stoljeÄ‡u. Od 2012. s blagoslovom arhiepiskopa Kirika, predsjedavajuÄ‡eg Sv. Sinode Istinite Pravoslavne Crkve, Jeromonah Panteleimon vraÄ‡a se u Hrvatsku i prebiva u Zagrebu u reÄenom Isihastirionu, gdje u molitvenoj tiÅ¡ini nastavlja s bogosluÅ¾enjem, ikonografijom i objavljivanjem knjiga i Älanaka s crkvenom tematikom.

Humanitarni koncert za napuštene pse

9. listopada 2014.

270

Arhiva

ÄŒakoveÄki Centar za kulturu Ä‡e u srijedu, 15. listopada ugostiti humanitarni koncert Prijatelji za Prijatelje, Äiji cilj je prikupljanje sredstava za nesmetan nastavak rada skloniÅ¡ta Azila za pse ÄŒakovec, koje je jedno od samo 6 No kill skloniÅ¡ta u Hrvatskoj.

Trenutno skrbe o 285 pasa od Äega je viÅ¡e od 50 Å¡tenaca.

– Samim time, veterinarski raÄuni su nam ogromni i potrebna nam je pomoÄ‡ u njihovom podmirivanju. Od poÄetka godine primljeno je preko 350 pasa, Å¡to je jednako brojci koja je prije vrijedila za godinu i pol dana. NapuÅ¡tenih pasa sve je viÅ¡e na ulicama gradova i naselja, a mnogi joÅ¡ uvijek nisu oznaÄeni mikroÄipom iako je to zakonska obaveza od 2004. godine – istiÄu iz Azila i dodaju kako ovim koncertom Å¾ele skrenuti paÅ¾nju na probleme s kojima se susreÄ‡u i koji su ove godine veÄ‡i nego ikada prije.

Koncert poÄinje u 19 sati, a nastupaju Mirko Å venda Å½iga, Bojan JambroÅ¡iÄ‡, Cheerleaders Livi, ÄŒakoveÄke maÅ¾uretkinje, Vokalna skupina Gloria, Zbor ekonomske i trgovaÄke Å¡kole ÄŒakovec, Marija JambroÅ¡iÄ‡, Studio suvremenog plesa Teuta ÄŒakovec, Studio Vivona ÄŒakovec, Globus band ÄŒakovec, Mateo MikuliÄ‡, Äura z MeÄ‘imurja i KUD “KaÅ¡tel” Pribislavec.