listopad 2014. – Stranica 7

Prihodi Ericssona Nikole Tesle pali 4,5, neto dobit 45 posto

28. listopada 2014.

168

Arhiva

Prihodi Ericssona Nikole Tesle u prvih devet mjeseci ove godine bili su za 4,5 posto manji nego u istom lanjskom razdoblju, dok je neto dobit istodobno pala gotovo 45 posto, Å¡to je posljedica prodajnog miksa, pritiska na cijene te investicija u razvoj proizvoda i usluga. Neto dobit kompanije iznosila je u prvih devet mjeseci ove godine 58,9 milijuna kuna, Å¡to je 44,8 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju, navodi se u danas objavljenom financijskom izvjeÅ¡Ä‡u Ericssona Nikole Tesle.

Tijekom treÄ‡eg tromjeseÄja Ericsson Nikola Tesla zapoÄeo je novi ciklus strateÅ¡kog planiranja, koji se temelji na Äinjenicama koje opisuju trenutaÄno stanje u svim poslovnim i tehnoloÅ¡kim segmentima kao i na analizi buduÄ‡ih kretanja/trendova na transformirajuÄ‡em ICT trÅ¾iÅ¡tu. Strategija razvoja Ericssona Nikole Tesle usmjerena je na daljnje jaÄanje pozicije u Äetiri interesna podruÄja. Å½ele biti vodeÄ‡i ICT transformacijski partner njihovim kupcima, prepoznati kao kompanija koja privlaÄi, razvija i zadrÅ¾ava talentirane zaposlenike, pokreÄ‡e i usmjerava pozitivne promjene u druÅ¡tvu te stvara vrijednost za dioniÄare. Cilj je ostvariti Å¡to bolje poslovne rezultate kroz transformaciju, usmjerenost na nove poslovne prilike, unapreÄ‘enje operativne uÄinkovitosti, upravljanje obrtnim kapitalom i rizicima”, zakljuÄuje predsjednica Uprave Gordana KovaÄeviÄ‡.

Dokapitalizacija Äure ÄakoviÄ‡a poÄinje 17. studenog

Äuro ÄakoviÄ‡ Holding objavio je danas javni poziv na upis novih redovnih dionica, prema kojem prva dva od moguÄ‡a tri kruga u proces dokapitalizacije te slavonskobrodske tvrtke za najviÅ¡e 194,2 milijuna kuna zapoÄinje 17. studenog ove godine. Odluku o poveÄ‡anju temeljnog kapitala sa sadaÅ¡njih 64,7 milijuna kuna za najviÅ¡e 194,2 milijuna kuna, na iznos od najviÅ¡e 258,9 milijuna kuna donijela je glavna skupÅ¡tina Äure ÄakoviÄ‡a poÄetkom srpnja ove godine.

Tada je odluÄeno i da Ä‡e raspon cijene za upis novih dionica iznositi od 20 do 60 kuna po dionici. Uprava Äuro ÄakoviÄ‡ Holdinga, uz prethodnu suglasnost Nadzornog odbora, odredit Ä‡e konaÄnu cijenu novih dionica ovisno o stanju upisa i uplata, a ta Ä‡e cijena biti objavljena najkasnije 27. studenog. Izdanje novih dionica Äure ÄakoviÄ‡a smatrat Ä‡e se uspjeÅ¡nim ako se u utvrÄ‘enim rokovima upiÅ¡e i uplati najmanje 4.000.000 novih dionica.

Europske ulagaÄe ohrabrili poslovni rezultati kompanija

Na europskim su burzama cijene dionica danas porasle, nakon juÄeraÅ¡njeg pada, Å¡to se zahvaljuje boljim nego Å¡to se oÄekivalo poslovnim rezultatima niza kompanija i banaka, kao Å¡to su Novartis i UBS.

Andreja Å½upaniÄ‡, analitiÄarka Fima vrijednosnica

650 slobodnih radnih mjesta na 7. Sajmu poslova

28. listopada 2014.

175

Arhiva

OvogodiÅ¡nji Sajam poslova, u organizaciji varaÅ¾dinskog PodruÄnog ureda Hrvatskog zavoda za zapoÅ¡ljavanje, odrÅ¾an je na novoj lokaciji, ali je ponovo interes posjetitelja, ponajprije nezaposlenih, bio velik.

7. Sajam poslova u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji odrÅ¾an je u podrumskom prostoru UdruÅ¾enja hrvatskih obrtnika VaraÅ¾din u KukuljeviÄ‡evoj ulici, dok su istovremeno u Centru za informiranje i savjetovanje o karijeri, s druge strane ulice, odrÅ¾ane radionice.

– Danas 25 tvrtki traÅ¾i zaposlenike, 22 iz VaraÅ¾dinske Å¾upanije te tri s mora. VaraÅ¾dinske firme nude 300 radnih mjesta, a one s mora joÅ¡ 350 slobodnih radnih mjesta. Nude se proizvodna radna mjesta u kljuÄnim poduzeÄ‡ima VaraÅ¾dinske Å¾upanije koje se bave proizvodnjom tekstila i koÅ¾e, nekoliko metalskih, zatim firme koje nude poslove u usluÅ¾nim djelatnostima, ugostiteljstvu, turizmu, zaÅ¡titarske i informatiÄke firme. Nezaposlene osobe imaju moguÄ‡nost razgovarati s poslodavcem, upoznati se s razvojnim planovima i potrebama firme, ostaviti Å¾ivotopis i podatke. Ukoliko postoji zajedniÄki interes poslodavci Ä‡e ih kontaktirati i moÅ¾e doÄ‡i do zapoÅ¡ljavanja – rekla je predstojnica PodruÄnog ureda HZZ-a Jasenka Hutinski te dodala da Sajam poslova prosjeÄno obilaze dvije do tri tisuÄ‡e posjetitelja.

Jedna od firmi koja je nudila radna mjesta na Sajmu poslova je Plava laguna iz PoreÄa.

– Tradicionalno nam iz VaraÅ¾dina dolazi dosta sezonski radnika. Imamo odliÄnu suradnju sa Studentskim centrom. Ovdje smo da odgovorimo na pitanja o sezonskim poslovima. RazmiÅ¡ljam o sljedeÄ‡oj sezoni, zapoÅ¡ljavamo 700 sezonskih radnika i moramo na vrijeme poÄeti pripreme kako bi imali spremne radnike. Imamo velik broj radnika iz sjeverne Hrvatske i oni koji doÄ‘u i ostanu raditi kod nas, jako smo s njim zadovoljni – rekao je Goran Kukurin, direktor sektora za ljudske resurse Plave lagune, te dodao da se uglavnom radi o poslovima u hotelima i kampovima.

Na sajmu poslova je odrÅ¾an okrugli stol “Obrazovanjem do zaposlenja” na kojem je bilo rijeÄi o danaÅ¡njoj potrebi stalnog usavrÅ¡avanja i ulaganja u vlastito znanje jer se konkurentnost na trÅ¾iÅ¡tu rada moÅ¾e osigurati samo stjecanjem dodatnih znanja i vjeÅ¡tina.

U CISOK-u su odrÅ¾ane radionice o samozapoÅ¡ljavanju “Od ideje do realizacije” i zapoÅ¡ljavanju u Europskoj uniji “MoguÄ‡nosti zapoÅ¡ljavanja kroz EURES mreÅ¾u”.

www.vzaktualno.hr/NK

FOTO: Junaci iz Grimmixa nasmijali mališane

28. listopada 2014.

154

Arhiva

Premijerne izvedbe predstave GRIMMIX Kerekesh teatra napunile su varaÅ¾dinsko kazaliÅ¡te, te brojnu djecu, ali i one starije dobro nasmijale te podsjetile na sve drage nam junake iz bajke.

OdliÄna predstava za djecu u VaraÅ¾din se vraÄ‡a krajem studenog, a do tada vam u naÅ¡oj galeriji donosimo nekoliko fotografija ove vesele druÅ¾ine.

OdrÅ¾ani izbori za VijeÄ‡e MO i Gradskih Äetvrti u KriÅ¾evcima

28. listopada 2014.

167

Arhiva

Iako je izlaznost na izbore za VijeÄ‡e Mjesnih Odbora i gradskih Äetvrti Grada KriÅ¾evaca tradicionalno niska, u nedjelju je izaÅ¡lo 2.595 biraÄa od ukupno 17.327 upisanih odnosno 14,80 % Å¡to je neÅ¡to viÅ¡e nego na proÅ¡lim izborima 2010. godine kada je izaÅ¡lo 13,77 % biraÄa.

Nedjeljni izbori dokazali su ono na Å¡to su i trendovi prijavljenih kandidacijskih lista ukazivali, a to je snaÅ¾an rast potpore i povjerenja u HSS. Samostalne kandidacijske liste HSS-a te zajedniÄke liste HSS-HDZ postigle su najjaÄi rezultat i pobijedile na gotovo svim biraÄkim mjestima.

Od ukupno 230 Älanova VijeÄ‡a mjesnih odbora i Gradskih Äetvrti koalicija HSS-HDZ osvojila je Äak 170 mandata. U odnosu na proÅ¡le izbore na kojima je koalicija HDZ, HSS, HSU, HDSS, HSLS dobila 130 mandata to je porast povjerenja graÄ‘ana od 30,76 %.

Trendovi su sasvim drugaÄiji u sluÄaju rezultata oporbene koalicije koja je osvojila 31 mandat Å¡to je za 47,46 % manje od rezultata koji je postigao SDP samostalno na proÅ¡lim izborima. SliÄna je situacija i sa nezavisnim listama koje su osvojile 29 mandata odnosno 39,58 % manje nego na proÅ¡lim izborima.

Izborni stoÅ¾er i PredsjedniÅ¡tvo HSS-a KriÅ¾evci vrlo su zadovoljni, prije svega velikim brojem Älanova koji su se bili voljni kandidirati za ovu volontersku duÅ¾nost, a posebno postignutim rezultatima i ukazanim povjerenjem graÄ‘ana. Takav izvanredan rezultat za sve Älanove HSS-a iznimna je Äast ali i velika obveza.

Završetak projekta Spomen obiljeÅ¾ja poginulim braniteljima

28. listopada 2014.

153

Arhiva

Poginuli branitelji Domovinskog rata, toÄnije 175-orica smrtno stradalih i nestalih pripadnica i pripadnika razliÄitih postrojbi s podruÄja VaraÅ¾dinske Å¾upanije, dobit Ä‡e posebno Spomen obiljeÅ¾je na VaraÅ¾dinskom groblju, najavljeno je na danaÅ¡njoj konferenciji za novinare u Gradskoj vijeÄ‡nici, gdje je ujedno po prvi puta javnosti predstavljen projekt za dovrÅ¡enje kojeg je izradio prof. dr. sc. Jasenko Horvat s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu.

RijeÄ je o otvorenoj, zelenoj prostoriji – memorijalnoj dvorani punoj dostojanstva, u kojoj Ä‡e u otvorenoj knjizi biti ispisana imena svih smrtno stradalih branitelja. Spomen obiljeÅ¾je nastavlja se na kriÅ¾, prvi dio projekta, koji je otkriven 30. svibnja 1998. godine, kada su i zamrle sve aktivnosti na realizaciji druge faze projekta.

Inicijativu za osnivanje drugog odbora za realizaciju projekta dali su Älanovi Udruge roditelja i udovica poginulih branitelja Domovinskog rata VaraÅ¾dinske Å¾upanije Äiji je predsjednik Petar KovaÄek pohvalio sluh gradskih vlasti za zavrÅ¡etak ovog Spomen obiljeÅ¾ja.

VaraÅ¾dinski gradonaÄelnik Goran HabuÅ¡ dao je punu podrÅ¡ku dovrÅ¡enju te spomenuo kako je ovo najmanje Å¡to Grad moÅ¾e uÄiniti za branitelje koji su dali Å¾ivot za slobodnu i samostalnu Hrvatsku.

www.varazdin.hr

Grabar-KitaroviÄ‡ o svom statusu, krizi i braniteljima

28. listopada 2014.

204

Arhiva

Kandidatkinja Hrvatske demokratske zajednice za predsjednicu Republike Hrvatske, Kolinda Grabar-KitaroviÄ‡ danas je posjetila PoduzetniÄku zonu Kneginec, a potom i proÅ¡etala centrom VaraÅ¾dina, zasvirala na verglecu, obiÅ¡la AnÄ‘elinjak te dodirnula palac Grgura Ninskog, a ujedno i izjavila kako poduzetniÅ¡tvo jedino moÅ¾e Hrvatsku izvesti iz gospodarske krize.

– NaÅ¡ gospodarski program je u zadnjim fazama izrade te Ä‡emo ga predstaviti slijedeÄ‡i tjedan, a ovim obilascima po Hrvatskoj sam zapravo htjela dobiti konkretna miÅ¡ljenja i iskustva s terena, kako bi iste ukomponirali u program. Mislim da poduzetniÅ¡tvo mora naÅ¡u drÅ¾avu izvesti iz gospodarske krize, jer drÅ¾ava moÅ¾e otvarati projekte i kroz njih odreÄ‘eni broj radnih mjesta koja su ograniÄenog trajanja, ali su malo, srednje i veliko poduzetniÅ¡tvo u konaÄnici ti koji rjeÅ¡avaju krizu. Drago mi je da ovdje ima napretka i razvoja, no primjeÄ‡ujem ujedno da ga najviÅ¡e ima u predjelima gdje je HDZ na vlasti, dok je u drugim dijelovima, pa i u VaraÅ¾dinu, ipak prisutna stagnacija – istakla je HDZ-ova kandidatkinja te dodala kako se zalaÅ¾e za ravnomjerni razvoj, kako VaraÅ¾dinske Å¾upanije tako i cijele Hrvatske.

U sklopu svog posjeta Kolinda Grabar-KitaroviÄ‡ Ä‡e posjetiti Klenovnik, te Ivanec gdje Ä‡e odati poÄasti poginulim Hrvatskim braniteljima na centralnom gradskom trgu, uz nazoÄnost braniteljskih udruga, no prije toga odgovorila je na pitanja novinara vezano uz njen status u NATO-u, ali i situaciju vezano uz prosvjede branitelja u Zagrebu.

– Na prijedlog NATO-a uzela sam neplaÄ‡eni godiÅ¡nji, i to radi reguliranja statusa. Ostavila sam respektabilnu meÄ‘unarodnu karijeru, u meÄ‘uvremenu odbila nekoliko vrlo primamljivih i lukrativnih ponuda iz inozemstva, kako bi se vratila u Hrvatsku. Sada u Zagrebu Å¾ivim iskljuÄivo od svoje uÅ¡teÄ‘evine, te za razliku od drugih kandidata u predsjedniÄkoj utrci, ja u nju ulazim bez ikakvih osobnih primanja, bez mirovinskog, i zdravstvenog osiguranja, te bez protjeka staÅ¾a, izuzev statusa koji imam za svoju obitelj. Naime, djeca Ä‡e ovu Å¡kolsku godinu zavrÅ¡iti u Belgiji. Suprug i ja smo odluÄili da Ä‡emo ih ostaviti do daljnjega ostaviti u Belgiji, dok traje ova kampanja, kako bismo ih zaÅ¡titili od medijskog eksponiranja i neugodnosti kampanje – objasnila je.

– Ja Ä‡u biti prva hrvatska predsjednica, a moja Ä‡e se djeca vratiti i Å¾ivjeti u jednoj boljoj i prosperitetnijoj Hrvatskoj – zakljuÄila je KitaroviÄ‡ dodavÅ¡i kako trenutno za nju alternativa ne postoji, dok je aktualnom predsjedniku i protukandidatu Ivi JosipoviÄ‡u poruÄila kako Ä‡e morati aktivirati svoj zamrznuti status na Pravnom fakultetu.

– Ne razmiÅ¡ljam Å¡to Ä‡e drugo biti i nemam Å¡to dalje govoriti o ovom administrativnom pitanju – dodala je dok je za braniteljske prosvjede komentirala kako je rijeÄ o jednoj zaista teÅ¡koj situaciji.

– RuÅ¾no je govoriti da se tim ljudima manipulira jer nitko ne bi sjedio i po cijele noÄ‡i provodio u Å¡atoru na hladnoÄ‡i, a da ne osjeÄ‡aju potrebu da budu tamo i da se izbore za svoja prava, poÅ¡tovanje i pravednost. ÄŒinjenica da se jedan od njih juÄer zapalio i to je oÄajniÄki potez koji me duboko Å¾alosti, no za kojeg se nadam da Ä‡e ipak pokrenuti neki dijalog i da Ä‡e doÄ‡i rjeÅ¡enja tih pitanja ovih dana – zakljuÄila je.

www.vzaktualno.hr/MG

Znanstveno predavanje posveÄ‡eno programu "Mit u prostoru"

28. listopada 2014.

148

Arhiva

U sklopu posljednje Srijede u Muzeju u listopadu (29. 10.) odrÅ¾ava se popularno-znanstveno predavanje posveÄ‡eno multidisciplinarnom programu Mit u prostoru koji Ä‡e predstaviti dr. sc. Vitomir Belaj i dr. sc. Juraj Belaj.

RijeÄ je o projektu koji financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH, usmjerenom na popularizaciju novoga znanstvenog pristupa u istraÅ¾ivanju i tumaÄenju naÄela po kojima su joÅ¡ nekrÅ¡teni Slaveni, po dolasku u naÅ¡e krajeve, ureÄ‘ivali sveti prostor.

U recentnim istraÅ¾ivanjima otkrivene su zamiÅ¡ljene trokutne strukture, tri toÄke u prostoru, koje svojim smjeÅ¡tajem simboliziraju odnose meÄ‘u vrhovnim bogovima. Spomenute teme predavaÄi Ä‡e ilustrirati i prigodnom izloÅ¾bom da bi ih pobliÅ¾e pojasnili na konkretnim lokalnim primjerima, odnosno vezama s varaÅ¾dinskim prostorom.

Predavanje se organizira u palaÄi Herzer Gradskog muzeja VaraÅ¾din, od 19 sati, a ulaz je besplatan.

Suorganizatori su Institut za arheologiju u suradnji s ArheoloÅ¡kim muzejom u Zagrebu i DruÅ¡tvo povjesni-Äara grada VaraÅ¾dina i VaraÅ¾dinske Å¾upanije.

O predavaÄima:

dr. sc. Vitomir Belaj, prof. emeritus

Diplomirao je etnologiju i germanistiku na zagrebaÄkom Filozofskom fakultetu, gdje je i doktorirao te od 1970. godine do umirovljenja predavao na Odsjeku za etnologiju. ÄŒlan je mnogih (meÄ‘unarodnih) struÄnih i znanstvenih udruÅ¾enja, kao i uredniÅ¡tava etnoloÅ¡kih Äasopisa. Autor je brojnih struÄno-znanstvenih Älanaka, pregleda i nekoliko struÄnih knjiga, meÄ‘u kojima je i nedavno objavljena monografija Sveti trokut: Topografija hrvatske mitologije, kojoj je suautor dr. sc. Juraj Belaj. U svojim znanstvenim istraÅ¾ivanjima bavio se obiÄajima s vjerovanjima, povijeÅ¡Ä‡u etnoloÅ¡ke misli, teorijom i kartografijom, kao i obiÄajima u drevnoj slavenskoj religiji, puÄkim i marijanskim poboÅ¾nostima te rekonstrukcijom fragmenata prasla-venskoga poganstva u puÄkim predajama. Jedno kratko vrijeme, na poÄetku karijere, radio je kao kustos u Gradskom muzeju VaraÅ¾din.

dr. sc. Juraj Belaj

ViÅ¡i je znanstveni suradnik u Institutu za arheologiju u Zagrebu, gdje je od 2013. godine voditelj projekta Srednjovjekovno arheoloÅ¡ko nasljeÄ‘e Hrvatske (5. – 17. stoljeÄ‡e). Autor je brojnih struÄno-znanstvenih Älanaka te nekoliko autorskih knjiga. Sudjelovao je na mnogim arheoloÅ¡kim istraÅ¾ivanjima u zemlji i inozemstvu te vodio viÅ¡egodiÅ¡nja istraÅ¾ivanja na Prozorju, u Ivancu i Gori.